U Turskoj se sve češće otkazuju koncerti umjetnika koji nisu na liniji Erdogana i turske vlade. Iza toga najčešće stoje islamističke i nacionalističke skupine, piše Deutsche Welle.
Užitak, izlječenje, umjetnost… To su obećali organizatori Festivala aromaterapije u gradu Balikesiru na sjeverozapadu Turske. Tri dana su posjetitelji mogli isprobati zdrave delicije iz regije, saznati više o ljekovitosti biljaka i prirode na seminarima i dati sebi oduška na koncertima u večernjim satima. A onda je, na samom vrhuncu manifestacije, iznenada otkazan koncert poznate pjevačice Hande Yener.
Prije toga ovu tursku pop-zvijezdu napale su na internetu islamističke i ultranacionalističke grupe. Njihovi pripadnici pišu: “Ova 50-godišnjakinja je nemoralna, kako je mogla nastupiti?” Hande Yener je sa svojim slobodnim scenskim outfitom i podrškom LGBTQ zajednici već dugo omražena u tim krugovima, navodi DW.
Islamisti i ultranacionalisti su htjeli spriječiti ne samo održavanje koncerta već i cijelog festivala. U priopćenju 26 provladinih islamističkih i ultranacionalističkih udruženja i zaklada vlasti su pozvane da u potpunosti zabrane “festivale ove vrste”. Oni tvrde da ovakvi kulturni događaji potiču ljude na nemoral, moralno zastranjivanje, upotrebu alkohola i droga, pobunu i nerede.
Pjevačica Hande Yener, koja se do sada suzdržavala od kritika vlasti, potvrdila je da je njen koncert zabranjen pod pritiskom ovih grupa. U objavi na društvenim mrežama napisala je da će nastaviti nastupati sa svom svojom energijom i ljubavlju. Aludirajući na to koliko ju je otkazivanje duboko razočaralo i povrijedilo, dodala je: “Uzajamno ćemo liječiti jedni druge.”
Prije koncerta Hande Yener otkazani su i nastupi brojnih drugih umjetnika. Prema navodima Platforme za praćenje slobode umjetnosti (SÖZ), ovakve pojave su se posebno intenzivirale tijekom prošle godine. U prvoj polovici ove godine 27 umjetnika je bilo žrtva kampanja mržnje, prijetnji ili napada, a najmanje 14 koncerata odnosno manifestacija je zabranjeno. Prema SÖZ-u, pokrenute su istrage i sudski postupci protiv 37 umjetnika. U istom razdoblju ubijen je i ulični glazbenik Cihan Aymaz.
Žene i umjetnici iz LGBT populacije najčešće na meti
Umjetnice su češće pogođene neprijateljstvima nego njihove muške kolege. LGBTQ umjetnici također sve više postaju žrtve nemilosrdnih kampanja mržnje.
To je slučaj i kod popularnog pjevača Mabela Matiza, koji je poznat i kao tekstopisac. On doživljava brojne napade od kada je prije godinu dana objavio video za pjesmu Karakol (u prijevodu: policijska postaja). Zbog implicirane ljubavne priče između dva muškarca, islamističke i nacionalističke grupe proglasile su ga metom za odstrel. U lipnju su mu otkazana još dva koncerta.
Većina gradova koji zabranjuju takve događaje je u rukama Erdoganove vladajuće stranke AKP. Ako su gradonačelnici iz oporbe, onda guverneri preuzimaju inicijativu i zabranjuju ovakve koncerte – iz navodno sigurnosnih razloga.
Zabrane koncerta i manifestacija u Turskoj zapravo nisu novost. Samo su u prošlosti više bile ograničene na kurdske umjetnike. Krug “nepoželjnih” umjetnika drastično se proširio u proteklih godinu dana.
Masovne zabrane počele prije godinu dana
Posjetitelji koncerata su prošle godine bili vrlo sretni kada su bile ukinute mjere za sprečavanje širenja pandemije. A onda je u proljeće došla prva zabrana. Poznati Anadolu festival nije se smio održati u sveučilišnom gradu Eskisehiru. Uslijedile su daljnje zabrane i otkazivanje festivala i koncerata. To traje do danas.
Okolnosti koje prethode zabranama su često identične. Najprije islamističke ili ultranacionalističke udruge ili bratstva pokreću klevetničku kampanju protiv određenog umjetnika ili manifestacije. Umjetnika se difamira. Zatim se prigovara zbog konzumacije alkohola i zajedničkog slavlja žena i muškaraca te se sugerira kako ovakvi događaji dovode do moralnog zastranjivanja i narušavanja ugleda obitelji. Nakon toga se vrši pritisak na organizatore i gradske uprave. Službenim žalbama policiji pritisak se još više pojačava.
Pozivi na “halal proslave”
Za Burhana Sesena, pjevača i predsjednika udruženja muzičara MÜYOBIR, zabrane i otkazivanja su proizvoljne kazne za glazbenu scenu koja pati zbog teške gospodarske krize. Prema njegovim riječima, više od milijun ljudi radi u festivalskoj industriji. “Svatko tko poziva na zabranu festivala i koncerata ugrožava budućnost ovih ljudi”, kritizira Sesen.
On također smatra kontradiktornim to što turski predsjednik Erdogan s jedne strane traži približavanje njegove zemlje Europskoj uniji, dok s druge strane provladine grupe inzistiraju na provedbi neke vrste “halal proslava”.
Neke vjerske skupine traže odvojena mjesta za žene i muškarce na manifestacijama i koncertima. Sesen je začuđen s kakvim argumentima interveniraju te grupe. “Mladić koji je musliman neće se prestati moliti ili neće početi piti alkohol samo zato što ide na koncert”, dodaje Sesen.
Postoje li pravni vakumi?
Cangül Örnek, politologinja sa Sveučilišta Maltepe, također kritizira otkazivanje koncerata i manifestacija. Ona trenutnu situaciju komentira riječima da se režim očito toliko udaljio od pravne države da neki ljudi vjeruju kako mogu utjecati na događanja u zemlji po vlastitoj želji. Po njenom mišljenju, određene grupe su se infiltrirale i među sobom podijelile državne institucije. A sama turska vlada, dodaje Cangül Örnek, djeluje kao koalicija različitih vjerskih redova. Zemlja je, zaključuje politologinja, samo na papiru sekularna.
Ona također smatra da bi otkazivanje i zabrana kulturnih događaja mogli pogoršati postojeću kulturnu getoizaciju u Turskoj. Svi bi tada ostajali u svojim krugovima, pribojava se Cangül Örnek i zaključuje: “Posebno se mladi ljudi iz različitih društvenih, političkih i društvenih klasa više ne mogu sastajati, okupljati i razmjenjivati ideje – kao da je između njih podignut zid.”