Iako je svijet i dalje primarno fokusiran na rat u Ukrajini postoje i druge izazovne situacije koje predstavljaju prijetnju miru. Jedna od takvih ponovno se događa na prostoru Perzijskog zaljeva. Naime, dolazi do novog gomilanja američke vojske, a neki smatraju da bi to moglo dovesti do konfrontacije s Iranom. Dakako, ovo je dugoročno napeta situacija koja ima svoje uspone i padove – u zadnje vrijeme diplomatski gotovo isključivo samo padove – no ovog puta američka vojska planira doći vrlo blizu.
Iz Pentagona su poručili kako će poslati na tisuće američkih vojnika u Zaljev s ciljem “zaštite brodskog prometa od iranskog uznemiravanja”. Pritom se posebno spominje opasan prostor Hormuškog tjesnaca. To znači da bi američka vojska došla jako blizu iranskim snagama, a u toj situaciji mogući su razni incidenti koji vode prema izbijanju većeg sukoba.
Prema pisanju novinske agencije Associated Press, američka vojska razmatra postavljanje vojnika na komercijalne brodove koji plove kroz Hormuški tjesnac. To bi bio potez bez presedana. I iako još uvijek nema službene potvrde od strane Pentagona, informacije su već izazvale gnjevnu reakciju Irana. Iz iranske Revolucionarne garde poručuju kako će na taj potez odgovoriti stavljanjem dronova i raketa u službi svojih mornaričkih snaga.
Ali zašto Iran uopće predstavlja prijetnju komercijalnim brodovima u ovom strateškom pomorskom prolazu? Činjenica jest da tijekom posljednjeg desetljeća Iran zadaje sve više glavobolje operaterima naftnih tankera u Hormuškom tjesnacu, središnjoj arteriji globalne trgovine. Samo u posljednje dvije godine Iran je “ometao” 15 trgovačkih brodova pod međunarodnom zastavom, a neke i zauzeo. Razlozi koje Teheran daje su razni. U posljednjim incidentima Iran tvrdi da su tankeri Niovi i Purity zaplijenjeni zbog odvojenih pravnih sporova u vezi s vlasništvom, a Advantage Sweet je zauzet zbog sudara s iranskim brodom.
Kao odgovor na iranske zapljene brodova, Peta flota američke mornarice, koja sebe drži odgovornom za sigurnost u regiji, najavila je povećanje patrola. To uključuje i razarač s navođenim projektilima USS Paul Hamilton koji je prošao tjesnac krajem svibnja ove godine.
Podsjetimo, ovaj kritični plovni put odvaja Perzijski zaljev od Arapskog mora, a to ga čini iznimno važnim kanalom za milijune barela nafte koji teku ovom regijom.
Jasno je da Iran želi imati kontrolu nad ovim prostorom, a možda ponekad i pokazivati silu kako bi na taj način privukli pažnju te eventualno dobili određene političke ustupke. U kojem smislu? Prijetnja komercijalnim brodovima može, primjerice, biti način na koji Iran prosvjeduje protiv novih sankcija ili pak upozorava da može blokirati ključnu brodsku trgovinu ako se pritisak na njihovu zemlju nastavi.
Već dugi niz godina spominje se mogući scenarij u kojem bi Iran jednostavno zatvorio Hormuški tjesnac i tako izazvao veliku globalnu naftnu krizu. Naravno, u tom slučaju velika je vjerojatnost da bi izbio rat sa SAD-om jer, kako smo već i spomenuli, američka mornarica samu sebe je imenovala zaštitnikom brodskog prometa kroz Hormuški tjesnac, slično kao što nastoji biti i po pitanju također iznimno važnog brodskog trgovinskog prostora u Južnom kineskom moru.
Američka 5. flota, čije je sjedište u otočnoj zaljevskoj monarhiji, Bahreinu, godinama je trn u oku Irana. Prije nešto više od desetak godina izgledalo je kao da bi to američko vojno uporište moglo biti ugroženo kad su u sklopu Arapskog proljeća izbile velike demonstracije u Bahreinu. Podsjetimo, Bahrein, s oko 1.5 milijuna stanovnika, većinski je šijitska zemlja iako je na vlasti sunitska dinastija. To pak daje Iranu, najvećoj šijitskoj zemlji svijeta, određeni utjecaj, ali do eventualnog rušenja vlasti nije došlo. No, da se to i dogodilo američka mornarica vjerojatno bi brzo našla “alternativni smještaj” u nekoj drugoj zaljevskoj monarhiji jer lojalista im ovdje ne nedostaje (iako i oni u zadnje vrijeme žele proširiti svoj izbor saveznika).
O ovoj situaciji u razgovoru za Al-Jazeeru komentar je dao Sina Toossi, visoki član think-tanka sa sjedištem u Washingtonu, Center for International Policy. Zanimljivo je da Toossi smatra kako Bidenova administracija kreće Trumpovim stopama. Također ističe da je to “propala politika” ekonomskog ratovanja i eskalacije prema Iranu. Ali ako je politika propala kako Toossi tvrdi, što se vidi i iz činjenice da ista nije dovela do promjene vlasti u Iranu (što je bio glavni američki cilj), već je očvrsnula tamošnji poredak, zašto Bidenova administracija pribjegava istoj?
Jer bez obzira na neospornu činjenicu da tankeri ponekad završavaju u iranskom zarobljeništvu, u zadnje vrijeme nije zabilježena nikakva veća eskalacija uobičajenih napetosti pa da bi SAD bio prisiljen “reagirati”. Pitanje stoga ostaje – zašto Bidenova administracija baš sada šalje nekoliko tisuća vojnika u ovaj prostor? Razlog bi mogla biti izborna godina koja se približava, a Biden će pokušati ostaviti dojam “američke snage”. No, možda je razlog i aktualni sukob u Ukrajini koji ne ide prema planovima Amerike i drugih zapadnih ukrajinskih saveznika. Povrh toga tu je i činjenica da američki utjecaj u regiji Bliskog istoka već godinama slabi, a naročito otkako je Biden na vlasti jer je on 2021. pokrenuo povlačenje američke vojske iz Afganistana nakon 20 godina ratovanja.
Što se Irana tiče odnose je znatno pogoršao Bidenov prethodnik Donald Trump koji je 2018. jednostrano izašao iz nuklearnog sporazuma.
“Dosadašnji rezultati ove politike – ne samo u proteklih pet godina nego desetljećima – bili su da će dovesti do ciklusa međusobne eskalacije, gdje će SAD eskalirati, a Iran protu-eskalirati. Dakle, ovo je vrlo opasno”, rekao je Toossi za Al Jazeeru.
Nadalje, treba spomenuti kako se situacija u Zaljevu “zakuhava” ne samo zbog iranskog ponašanja već i američkog – podsjetimo, u travnju ove godine američke snage zauzele su iranski tanker u sklopu njihovog, kako tvrde, provođenja programa sankcija prema Teheranu. Pritom su otuđili iransku naftu tvrdeći kako je ista pod sankcijama. Brod se i dalje nalazi u blizini obale Teksasa, iako je nekoliko američkih medija izvijestilo da američke naftne kompanije odbijaju dati ponudu za zaplijenjenu naftu iz straha od iranske odmazde protiv njihovih brodova u Perzijskom Zaljevu.
Jasno, pojava tankera i drugih komercijalnih plovila na kojima se nalaze američki vojnici, jer to je sad novi plan Pentagona, izazvat će burnu reakciju Irana. Naime, potez bi mogao eliminirati iransku mogućnost vršenja pritiska u Zaljevu, naročito u Hormuškom tjesnacu, a – kao što i vidimo – SAD bi i dalje imao mogućnost zapljene iranskih brodova. Situacija bi mogla dovesti do najveće eskalacije, odnosno do situacije gdje bi iranske snage pokušale zauzeti brod na kojem se nalaze američki vojnici. Nije poznato ni planira li Pentagon američku vojsku smještati nasumično i “skriveno” ili bi to bilo nešto javno i deklarirano? U svakom slučaju raste mogućnost ozbiljnog incidenta gdje se iranske i američke snage mogu dovesti u situaciju gdje će pucati jedni na druge, a to se zatim može iskoristiti i kao potencijalni povod za puno veći vojni konflikt. Bidenova administracija očito želi imati takvu mogućnost na raspolaganju, možda i zbog više razloga za koje bi im moglo biti potrebno veliko skretanje pozornosti!