Od ljeta ćemo se oprostiti uz jednu vrlo rijetku nebesku pojavu. Riječ je o Plavom supermjesecu.
Posljednji puni mjesec ljetne sezone je pred nama, ali ne bilo kakav. U srijedu ćemo vidjeti jedini Plavi supermjesec u ovoj godini (ali i narednih godina). Supermjesec se javlja kad je Mjesec u točki najbližoj Zemlji tijekom svoje orbite (i kad je vidljiv na noćnom nebu), poznatoj još kao i perigej.
Kada se nalazi na udaljenosti od oko 362.000 kilometara od Zemlje, Mjesec se čini otprilike sedam 7 posto većim u usporedbi s tipičnim punim Mjesecom, što je razlika u veličini koju mnogi neće niti primjetiti. Astronomski spektakl za sve Ono što tu pojavu čini još zadivljujućom jest činjenica da nudi astronomski spektakl u kojem stanovništvo u urbanim dijelovima može uživati bez odlaska u prirodu i podalje od svjetlosnog zagušenja, koje u gradovima inače smanjuje vidljivost zvjezdanog neba.
Ipak, osobitost ovog posebnog supermjeseca leži u njegovoj klasifikaciji kao “plavog supermjeseca”. Prema izračunima umirovljenog NASA-inog astrofizičara Freda Espenaka, Mjesec će se nalaziti na udaljenosti od otprilike 355.000 kilometara. To ga pozicionira kao najsjajnije osvijetljeni mjesec cijele 2023. godine. Porijeklo izraza supermjesec i Plavi Mjesec Izraz “supermjesec” nastao je 1979. godine, a skovao ga je astrolog Richard Nolle.
Međutim, Plavi Mjeseci su neuobičajeniji fenomen koji se pojavljuje otprilike jednom svaka 33 puna Mjeseca. Konvergencija, i supermjeseca, i Plavog Mjeseca je događaj koji se odvija otprilike svakih 10 do 20 godina. Predviđa se da će se iduća pojava plavog supermjeseca dogoditi tek 2037. godine, prema podacima iz NASA-e. Iako je pojava mjeseca u plavoj nijansi doista rijetka, nije sasvim nevjerojatna. Ilustracija tog fenomena datira iz 1883. godine kada je vulkanska erupcija vulkana Krakatau dovela do gubitka života 36.000 ljudi.