Prema podacima Udruženja Srce za djecu oboljelu od raka, svake godine se u BiH dijagnosticira približno 100 novih slučaja oboljenja od raka kod djece. ‘Zlatni septembar’ je mjesec podizanja svijesti o djeci oboljeloj od raka i tim povodom razgovarali smo sa Fikretom Kubatom – direktorom Udruženja Srce za djecu oboljelu od raka i Afanom Habibovićem, mladićem koji je uspio u borbi sa tumorom na mozgu.
O Afanovoj životnoj borbi je snimljen film, a za N1 je ispričao kroz kakve je poteškoće prolazio tokom liječenja.
“Borba je krenula sa 13 godina, a prije bolesti sam, kažu roditelji, bio presposoban, nadaren za svaki sport. Bavio sam se rukometom i imao sam poziv za reprezentaciju i bolest me spriječila u tome. Borba traje i dan danas. Najteže su prve tri godine koje su prošle. Danas imam privatni biznis, prodajem jaja od prepelica i pomažem udruženju. Volim životinje puno. Prvo sam koristio jaja u toku svog liječenja i onda htio nabaviti jednu ili dvije prepelice. Otišlo je sada na dvije stotine”, kaže Afan.
Danas je student zdravstenih studija, studira fizioterapiju.
“Ja sam na isto na fizioterapiji zbog liječenja i super je. Treniram da budem najbolji.”
Jedan je od organizatora trke “Zlatni krug” koja će se 10. septrembra održati u Visokom, Afanovom gradu.
“Organizujem humanitarnu trku u Viskom gdje je cilj bio da podignemo svijest o djeci oboljeloj od raka. Ove dvije godine što organizujemo ovu trku, već dosta ljudi je upućeno u naše probleme i tu bolest”, kaže Afan.
Stotinu dijagnoza svake godine, nisu zanemarive. Fikret Kubar kaže kako ovakve borbe djece oboljele od raka nisu jednostavne i lake, ali da se zajedničkim angažmanom može napraviti mnogo.
“Dovoljno je da čujemo Afanovu priču da nas motiviše i daje snagu da se borimo. Nije ovo lagana borba i ne možete reći, ostavit ću posao ustanovi koja se brine i vratite se kući. Vi živite to, znate svako dijete, zovete ih, pitate za njih. Uz podršku javnosti, veliki su koraci napravljeni u standardima i postoji Fond solidarnosti u FBiH kojima se finanisraju ova liečenja. Koliko BiH prati EU o tome se može naširoko pričati”, kaže Kubat i objašnjava koji su to problemi s kojima se suočavaju u zdravstvenom sistemu BiH.
“Ovo je posao svih nas. Postoje standardni u liečenju i moramo kao država i drušvo mijenjati zakone, da imamo registar oboljelih. Edukacija ljekara i korištenje imunoterapija, istraživanja kojima nemamo pristup. Svi veliki referentni centri u Evropi su uvezani. Vi imate jednog ljekara kod nas koji sve radi. U EU su ljekari fokusirani i bave se samo tumorima, istraživanjima i mogu se posvetiti pacijentima. Imamo mi jako dobro objekte i ljekare, ali fali sistem koji mora da vodi računa o medicinskom osoblju i pacijentima. Nemamo dovoljno ljekara”, kaže Kubat.