Morski led koji okružuje Antarktiku znatno je ispod bilo koje prethodne zabilježene zimske razine, pokazuju to satelitski podaci, a to je izuzetno zabrinjavajuće.
“Toliko je daleko od svega što smo vidjeli da je gotovo nevjerovatno”, rekao je Walter Meier, koji prati morski led s Nacionalnim podatkovnim centrom za snijeg i led. Nestabilna Antarktika mogla bi imati dalekosežne posljedice, upozoravaju polarni stručnjaci.
Ogromno ledeno prostranstvo regulira temperaturu planeta jer bijela površina reflektira Sunčevu energiju natrag u atmosferu i također hladi vodu ispod i blizu nje.
Bez svog leda koji hladi planet Antarktika bi se mogla pretvoriti iz Zemljina hladnjaka u radijator, kažu stručnjaci.
Led koji pluta na površini Antarktičkog oceana sada ima manje od 17 milijuna četvornih kilometara – što je 1,5 miliona četvornih kilometara morskog leda manje od rujanskog prosjeka i znatno ispod prethodnih zimskih rekorda. To je područje nestalog leda oko pet puta veće od Britanskog otočja.
Dr. Meier nije optimist da će se morski led u znatnoj mjeri oporaviti.
Znanstvenici još uvijek pokušavaju identificirati sve čimbenike koji su doveli do ovogodišnje niske razine leda u moru.
Morski led nastaje zimi na kontinentu (od ožujka do listopada) prije nego što se uvelike otopi ljeti, a dio je međusobno povezanog sustava koji se također sastoji od santi leda, kopnenog leda i ogromnih ledenih polica – plutajućih produžetaka kopnenog leda koji strše iz obale. Morski led djeluje kao zaštitni omotač za led koji prekriva kopno i sprječava zagrijavanje oceana.
Dr. Caroline Holmes iz British Antarctic Survey objašnjava da bi utjecaji smanjivanja morskog leda mogli postati očiti kako sezona prelazi u ljeto – kada postoji potencijal za nezaustavljivu povratnu spregu otapanja leda.
Kako sve više morskog leda nestaje, on izlaže tamna područja oceana, koja apsorbiraju sunčevu svjetlost umjesto da je reflektiraju, što znači da toplinska energija ulazi u vodu, što zauzvrat topi više leda. Znanstvenici to nazivaju efektom ledenog albeda.
To bi moglo “dodati” puno više topline planetu i poremetiti uobičajenu ulogu Antarktike kao regulatora globalnih temperatura.
“Budimo li ovog diva Antarktike?” pita prof. Martin Siegert, glaciolog sa Sveučilišta u Exeteru, dodajući da bi to bila “apsolutna katastrofa za svijet”, piše BBC.
“Postoje znakovi da je ono što se već događa s ledenim pločama Antarktike najgori mogući scenarij od onoga što je bilo predviđeno”, kaže prof. Anna Hogg, znanstvenica za Zemlju sa Sveučilišta u Leedsu.