Velika galama i ništa: Slab interes za javnu raspravu o tzv. Zakonu o stranim plaćenicima

Velika galama i ništa: Slab interes za javnu raspravu o tzv. Zakonu o stranim plaćenicima



Nekolicina predstavnika nevladinih organizacija koje djeluju u Banjaluci okupili su se na najvećem gradskom trgu. Sve kao vid protesta zbog Nacrta zakona o registru i javnosti rada neprofitnih organizacija o kojem se vodila prva javna rasprava u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

Ovo zakonsko rješenje, kolokvijalno prozvano Zakonom o stranim plaćenicima usvojen je krajem septembra u NSRS. Još od objave nacrta traju negodovanja dijela nevladinih organizacija koje zakon vide gušenje prava i sloboda na javno djelovanje i okipljanje.

Namjera predstavnika organizacija nezadovoljnih zbog sadržaja nacrta bila je da u znak protesta prošetaju od Trga Krajine do NSRS, ali policija je šetnju zabranila. Uprkos zabrani, šetnja je ipak realizovana, ali prisustvovao joj je manji broj okupljenih.

“Zakon nema nikakvog smisla, on neće ništa unaprijediti on će samo otežati rad neprofitnih organizacija”, rekao je uoči šetnje Aleksandar Žolja iz Helsinškog parlamenta građana Banjaluka.

“Targetiranje, omalovažavanje i sama sentenca ‘agenti stranog uticaja’ koja prvi put ulazi u našu pravnu legislativu ovim zakonom je diskriminatorna, crta nam metu na čelo”, dodao je on.

Posebno je sporan način definisanja i zabrana političke aktivnosti koja nevladinim organizacijama osporava pravo da utiču na javne politike vlasti.

“Ne znamo šta su to tzv. političke aktivnosti, tako se praktično nevladinim organizacijama zabranjuje da učestvuju u donošenju zakonskih rješenja, da učestvuju u javnim raspravama”, rekao je Dejan Lučka iz Kuće ljudskih prava Banjaluka.

Zakon je, čulo se na javnoj raspravi koja je uslijedila poslije šetnje protivan ustavima Bosne i Hercegovine i Republike Srpske i Evropske konvencije o ljudskim pravima i slobodama. Više udruženja tražilo je povlačenje zakona i ocijenilo ga kao nekvalitetan, diskriminatorski i loše napisan.

Ove navode predstavnici Ministarstva pravde odbacuju kao neosnovane uz tvrdnju da je zakon prošao sve procedure i da je u skladu sa Ustavom.