Više i ne razmišljamo o tome jer znamo da je tjelesna temperatura do 37 stepeni normalna, a kada smo bolesni da je ona preko te vrijednosti, i tako je već 150 godina. Ali, nove studije sugerišu druge vrijednosti.
Ovaj standard od 37 stepeni je predložio još njemački ljekar Karl Vunderlih u 19. veku. On je prikupio podatke od milion mjerenja koje je odradilo 25.000 osoba i otkrio je da se opseg temperature (kada su oni bili zdravi) kretao od 36,22 do 37,5 stepeni.
Utvrđena vrijednost od 37 stepeni je bila aritmetička sredina svih mjerenja koje je odradio. On je tada utvrdio još jednu granicu, odnosno temperaturu nakon koje se smatra da osoba ima temperaturu i postavio je na 38 stepeni.
150 godina stara vrijednost
Međutim, nova studija, u kojoj su analizirani podaci o tjelesnoj temperaturi više od 126.000 osoba između 2008. i 2017. godine, dovela je u pitanje ovu 150 godina staru vrijednost.
Istraživanje je otkrilo da je prosječna temperatura ljudskog tijela 36,6 stepeni, što predstavlja značajno odstupanje od ranijeg standarda.
Na očitavanje temperature utiče nekoliko faktora
Zašto postoji ova razlika je veliko pitanje i ima li to bilo kakve implikacije za dijagnostikovanje infekcija i njihovo liječenje? Dio istraživača smatra da se razlika može pripisati neskladu u merenju između metoda koje koristio doktor Vunderlih i savremene medicinske prakse. Na primjer, poznato je da je doktor Vunderlih koristio termometre dužine stopala ispod pazuha da bi izmjerio temperaturu, što može dati drugačije rezultate u poređenju s današnjim, modernim načinima mjerenja tjelesne temperature.
Uz to, na očitavanje tjelesne temperature takođe može uticati nekoliko faktora, kao što su lokacija mjerenja, doba dana, uslovi okoline i nedavna konzumacija hrane ili pića. Tačnost očitavanja temperature može varirati od termometra do termometra, u zavisnosti od njihove kalibracije. Sve to može uticati na razlike u ovim mjerenjima i mnogi naučnici upravo njih smatraju odgovornima.
Hladimo li se?
Nasuprot tome, neki stručnjaci tvrde da su ljudi zaista postali hladniji u posljednjem stoljeću. Postoji studija o tjelesnoj temperaturi koja tvrdi da je napredak u zdravstvenoj zaštiti i ukupnom zdravlju doprinuo ovom trendu. Poboljšano liječenje infekcija, poboljšana stomatološka nega i razvoj lijekova kao što su statini i nesteroidni antiinflamatorni lijekovi su možda smanjili učestalost niskog stepena, a zatim snizili prosječnu temperaturu.
Naučnici se slažu da 37 stepeni više ne treba smatrati standardom za temperaturu ljudskog tijela.