U petak ujutro je na snagu stupilo prvo primirje nakon sedam sedmica borbi između Izraela i Hamasa, ali pitanje je kako će se situacija razvijati, a Al Jazeera analizira nekoliko mogućih scenarija.
Očekuje se da će tokom četverodnevne pauze biti razmijenjeno 150 palestinskih žena i djece zatvorenih u izraelskim zatvorima za 50 žena i djece talaca koje drži Hamas. Primirje također predstavlja priliku da se pomoć pošalje u enklavu u kojoj je skoro 15.000 ljudi ubijeno u bombardovanju, uključujući više od 6.000 djece.
Kako navodi Al Jazeera, iako su nepokolebljivi u stavu da primirje nije kraj rata, izraelski zvaničnici su se također složili da pauziraju borbu za dodatni dan za svakih daljnjih 10 zarobljenika koje Hamas oslobodi.
Evo kako bi se stvari mogle dalje odvijati:
Primirje ostaje na snazi
Prva opcija je da se primirje održi, te da obje strane poštuju dogovor. Dok se zarobljenici i zatvorenici razmjenjuju, humanitarna pomoć mogla bi ući ne samo u južnu Gazu kao što je to bilo u proteklih nekoliko sedmica, već bi mogla ući i u sjevernu Gazu, gdje su izraelske snage započele kopneni napad, rekao je Aboud Hamayel, predavač na Univerzitetu Birzeit na okupiranoj Zapadnoj obali.
Međutim, dok će humanitarna pomoć tamo biti dobrodošla, primirje će također pokrenuti pitanje šta bi trebalo učiniti sa sjevernom Gazom, budući da je ona u velikoj mjeri “prazna” zbog odlaska Palestinaca, rekao je Sami Hamdi, generalni direktor International Interesta, organizacija koja se bavi političkim rizikom na Bliskom istoku.
“Bit će sve glasniji glasovi koji zahtijevaju da se ovim palestinskim porodicama dozvoli povratak u sjevernu Gazu kako bi se preokrenuo izraelski pokušaj etničkog čišćenja“, rekao je Hamdi za Al Jazeeru.
Uprkos tome, pauza u borbama bi bila spas za mnoge Palestince, prilika da se oporave i “izvuku ljude ispod ruševina”, rekao je Hamayel za Al Jazeeru.
U Izraelu bi povratak zarobljenika mogao donijeti malu pobjedu u odnosima s javnošću za izraelskog premijera Benjamina Netanyahua, koji se suočava sa sve većim pritiskom porodica od njihovog zarobljavanja, rekao je analitičar.
Ali međunarodni pritisak je pored pritiska porodica obavezao izraelskog lidera da prihvati primirje nakon sedmica odbijanja sličnih dogovora, rekao je Hamdi.
Hamayel se složio i naveo da će međunarodni pritisak stoga biti kritičan kako bi se osiguralo da obje strane održe primirje, pri čemu su zapadni akteri posebno zainteresirani za održavanje regionalne stabilnosti kako naftna ekonomija ne bi postala previše nestabilna.
Primirje produženo
Ako međunarodni pritisak uspije, ili ako Hamas pristane da oslobodi više od 237 zarobljenika koje trenutno drži, može postojati mogućnost da se primirje ne samo održi, već i da potraje duže od prva četiri dana, do oko tri sedmice.
Obje strane bi mogle iskoristiti ovo duže zatišje u borbama da se oporave, preurede svoje trupe i prikupe obavještajne podatke za sljedeću fazu rata, rekao je Hamayel.
Izrael bi također mogao iskoristiti pauzu da istraži Hamasove tunele, što još nije učinio, ali jeste nagovijestio. Izrael, iako signalizira da nema namjeru okončati rat, također bi mogao preferirati dužu pauzu jer rat iscrpljuje ekonomiju zemlje i utiče na njen turizam, rekao je Hamayel.
U međuvremenu bi izraelske snage mogle pojačati svoje napade na okupiranoj Zapadnoj obali kako se front u Gazi hladi, rekao je analitičar. Više od 226 ljudi je ubijeno, a više od 2.750 povrijeđeno na Zapadnoj obali od 7. oktobra.
Primirje prekinuto
Scenario suprotan prethodna dva je kršenje primirja, pri čemu Izrael ima više poticaja da ga prekrši nego Hamas, kažu analitičari.
Hamas ne želi izgubiti kredibilitet kod svojih posrednika, dok je situacija za palestinske civile suviše teška da bi grupa riskirala da im ne da predah od borbi, rekao je Hamayel.
U međuvremenu, Netanyahu nije uspio postići nijedan od strateških ciljeva za koje je tvrdio da ih želi postići kada je započeo vojne operacije, a koji ga primoravaju da nastavi borbu, rekao je Hamdi.
“Nije uspio ubiti nijednog zvaničnika Hamasa visokog profila. Nije uspio da zbriše Hamas u Gazi”, rekao je on.
Međutim, Hamas i njegovi regionalni saveznici ne bi olako shvatili izraelsko kršenje primirja, s obzirom da se očekuje da bi palestinska naoružana grupa kao odgovor ispalila projektile na Izrael, kao i mogućnost postupne eskalacije tenzija na više frontova rata, rekao je Hamayel.
Navodi da također postoji mogućnost da Hamas prekine primirje, a takav odgovor ne samo da bi izazvao bijes Zapada na grupu, već bi vjerovatno pojačao izraelske napade, dodao je.
Put do okončanja rata?
Hamdi navodi da postoji zabrinutost među izraelskim zvaničnicima, uključujući Netanyahuove saveznike, da je “ova razmjena talaca u suštini pokušaj da se Izrael namami na trajni prekid vatre“.
Dodaje da je upravo zbog toga Netanyahu davao uvjeravanja da će se vojne operacije nastaviti, a, izraelski ministar odbrane Yoav Gallant rekao je u četvrtak da će se rat nastaviti još najmanje dva mjeseca nakon završetka primirja.
Međutim, međunarodni pritisak za prekid vatre raste. To je bio stav većine na samitu grupacije BRICS ranije ove sedmice. Generalni sekretar Ujedinjenih naroda Antonio Guterres također je pozvao na humanitarni prekid vatre.
Hamayel je na kraju rekao da je primirje otvorilo mogućnost za više diplomatskih angažmana i rješenja za mogući kraj krvavog sukoba.