Kako navodi čuveni psiholog Mihail Labkovskine postoji direktna veza između sreće i količine novca: “Pojavljuje se samo u slučaju ozbiljnih zdravstvenih problema. Sve ostalo je stanje duha. Sa zdravom psihom čovjeku je potrebno onoliko novca koliko može da pojede.” Predstavljamo mudre misli Mihaila Labkovskog u kojima obrazlaže “psihologiju siromaha” i zašto nas ona spriječava da uživamo u životu, prema pisanju sajta labkovskiy.com.
1. “Osoba sa psihologijom siromaha odlaže svoj život za kasnije, sanja da će jednog dana doći taj isti srećan i prosperitetan život. Ali ako to odložite (čak i novac, čak i zadovoljstvo, čak i život), nikada neće doći.”
Ovo je samo primjer psihologije siromaštva. Štednja za crne dan, namjerno gomilanje (ovo je stavljanje novca u uslovnu kasicu-prasicu ne zato što je ostao nepotrošen, već redovno „odsijecanje“ nekih iznosa iz budžeta), obračunavanje troškova (ovo je za plaćanje računa, ovo za filmove i sladoled), sve ovo stvara siromaštvo. Ovo je znak pogrešne svijesti, svijesti siromašnog čovjeka. Štedeći novac, oduzimate ga sebi i svom ispunjenom životu danas. Udovoljavate svojim strahovima i jačate svoj prosjački mentalitet.
2. “Moramo živjeti za danas. Ako ste uvijek nezadovoljni onim što imate, a nemate puno DANAS, odakle će onda doći puno sutra?”
3. “Odlika psihički siromašne osobe je da je patološki nesigurna u svoju sposobnost da zaradi novac.”
Šta da radite? Počnite tako što ćete steći povjerenje u svoje profesionalne kvalitete. Svako će vjerovatno navesti nekoliko vještina ili sposobnosti u kojima je dobar. Budite ponosni na to. Da, ne znate i ne možete mnogo, ali možete brzo da naučite! U stanju ste da naučite nove stvari, steknete iskustvo, zaslužujete visoke pozicije i visoka primanja. Mentalno ste spremni da ovaj novac potrošite na ono što volite, a ne da ga skladištite u strahu da će vam sutra sve biti oduzeto.
4. “Znak potencijalno bogate osobe je da se ne plaši da radi za sebe. Skoro svi počinju radom za drugoga, ali čim čovjek shvati da je stekao dovoljno iskustva, odlazi na slobodu. Jer čak i plata vrhunskog menadžera je samo suma koju mu plaća neko ko zapravo ima mnogo novca.”
Shvatite da ćete 1. i 15. u mjesecu dobiti toliko i toliko novca. Sigurno će vam biti dovoljno za ovo i ono. Raditi za sebe znači da ste sami odgovorni za to da li ćete sutra imati hljeba. Ili hljeb i puter, ili hljeb sa kavijarom. A čovjek koji teži bogatstvu ne plaši se da ga neće biti dovoljno. Ako to nije dovoljno, on će ga uzeti na kredit, otvoriti novi projekat i isplatiti.
5. “Važno je shvatiti da novac ne voli strahove. Novac voli neustrašive.”
(Sensa.rs)