Raste broj djece koja ulaze u pubertet prije osme godine. Kako se promjene ranog puberteta manifestuju kod dječaka, kako kod djevojčica? Može li rani pubertet imati posljedice? Treba li se liječiti? Za Novi dan govore dr. Sniježana Hasanbegović i nutricionistkinja Amela Ivković O’Reilly.
Dr. Sniježana Hasanbegović kaže da nema mjesta panici i da što se tiče puberteta, trebaju se znati fiziološke stvari.
“Kod djevojčica pubertet ranije počinje, čak sa osam godina i to se manifestuje povećanjem dojki. Bolucka, ima otekline. Ako se to javi prije osme godine života, trebaju se javiti svom doktoru i da odu kod specijaliste. Kod dječaka, fiziološki počinje kasnije i donja granica je devet godina, a to je da se uvećavaju jajašca. Kasnije ide dalje pubertetski razvoj. Ovo su najraniji period kada fiziologija dozvoljava da počne pubertet. U prosjeku, kod djevojčica počinje sa 9,5 godina, a kod dječaka 10,5 godina. Ako se dese neke stvari ranije i manjkavosti, onda treba otići doktoru. Imamo izolovane znakove i tome se posveti pažnja i obave se pretrage”, kaže Hasanbegović.
Nutricionistkinja Ivković O’Reilly kaže da je i ishrana ta koja kod djece dovodi do hormonalnog disbalansa.
“Zaista taj raspon razvoja i početka puberteta je različit, ali ono što ja vidim je da se to dešava zbog ishrane. Ima više uzroka, ali može biti i uzrok ishrane i težine uz konzumiranje procesirane hrane, pa tečne kalorije i energetska pića koja su djeci na raspolaganju. Ne govorimo o težini na vagi, već težinama koje su vezane za masnoće i prave hormonalni disbalans. Imamo hormonske utjecaje, a to je plastika kojom su djeca okružena. Kao i svaka bolest, imamo utjecaj genetike i to je do 3 posto, a šta je sa ostalim stvarima koje okružuje djete? Imate hranu i lošu vrstu hrane. Normalno je da će dovesti do hormonalnog disbalansa. Ono što jedemo od životinja koje su hranjene steroidima, to ostavlja posljedice i na nas”, kaže i apeluje da se vodi računa šta to djeca jedu kako bi se pravilno i bez potoškoća razvijala.