Hrvatski analitičar: Iza Dodika i RS-a stala bi samo jedna država

Hrvatski analitičar: Iza Dodika i RS-a stala bi samo jedna država

U Republici Srpskoj, jednom od dva entiteta Bosne i Hercegovine, čiji najviši predstavnici ustrajno prijete odcijepljenjem, danas se slavi Dan RS-a.

Njime se obilježava 9. siječnja 1992. kada je donesena Deklaracija o proglašenju republike srpskog naroda BiH. Ustavni sud BiH u dva je navrata taj datum proglašavao neustavnim.

Lider SNSD-a Milorad Dodik očekivano je iskoristio i ovogodišnji przanik za secesionističke izjave koje ponavlja već skoro dva desetljeća.

“Mi ne želimo ostati ovdje”, rekao je Dodik ovih dana u intervjuu agenciji France Presse. Još je kazao da je “RS mentalno integrirana sa Srbijom”. A na svečanoj akademiji u Banjaluci ponovo je negirao genocid u Srebrenici veličajući pritom ratne zločince Radovana Karadžića i Ratka Mladića kao “borce za slobodu Republike Srpske”.

Prijatelju Orbanu dodijelio orden
Uza sve nacionalističke i secesionističke izjave koje ciklički ponavlja, Dodik u posljednje vrijeme ne propušta spomenuti saveznike – zemlje koje bi navodno u stani-pani situaciji stale iza njega i Republike Srpske. Prošloga mjeseca je, primjerice, spomenuo da “ima prijatelje u svijetu koji će spriječiti međunarodnu vojnu intervenciju” do koje bi moglo doći ako visoki predstavnik za BiH nametne zakon o državnoj imovini, a Republika Srpska potom proglasi odcjepljenje.

Tada je očito mislio na Mađarsku, članicu NATO-a koja bi mogla uložiti veto. Upravo je mađarskom premijeru Viktoru Orbanu u utorak u Banjaluci dodijeljen Orden Republike Srpske na ogrlici, najviše priznanje koje tamo dodjeljuju. Orban će, po Dodikovim riječima, orden vjerojatno osobno primiti u veljači.

“Nismo prekinuli ni odnos s Hrvatskom”
Uz Mađarsku, naravno i Srbiju, na popis međunarodnih prijatelja koji čuvaju leđa ovom bh. entitetu, Dodik ubraja još tri zemlje, a sa zadrškom i Hrvatsku.

“Najbolji odnos imamo sa Srbijom, tu je i Mađarska, Rusija i Kina se podrazumijevaju, tu je sada i Azerbajdžan. Nismo prekinuli ni naš odnos s Hrvatskom”, kazao je Dodik prije tri dana. No, bi li sve one doista spremno stale iza Republike Srpske, pitali smo vanjskopolitičkog analitičara Denisa Avdagića.

“Retorički bi vjerojatno stala samo Rusija. Ne znam bi li se čak i Srbija to usudila. On čak spominje i Hrvatsku (smijeh), ali mislim da bi to doista učinila jedino Rusija. I mislim da tu priča staje. To je realnost koju, mislim, dijelom razumije i sam Dodik”, kazao je.

“U 20 godina malo pomaknuo granicu”
Dodikovo stalno zaoštravanje retorike (potom i taktičko umekšavanje) postalo je, smatra Avdagić, dio retoričkog folklora.

“To traje još od 2005. ili 2006. godine i jedno što je napravio jest da je malo pomaknuo granicu crvene linije. I to je otprilike to”, kazao je dodajući da sva Dodikova priča počinje i staje na prijetnjama odcjepljenjem.

U prosincu je Dodik tvrdio da raspolaže informacijom o tome da visoki predstavnik za BiH Christian Schmidt u siječnju namjerava nametnuti zakon o statusu i pravu raspolaganja državnom imovinom čime bi, kaže, Republika Srpska ostala bez imovine, nekretnina i šuma.

“Ako se to dogodi, donijet ćemo odluku o neovisnosti. Povući ćemo Srbe iz vojske, policije, zajedničkih institucija”, poručio je.

“Nije takav krenuo u politku…”
“To je iznimno važno pitanje koje nadilazi ovo nacionalističko i secesionističko. U toj igri postoje stvari koje su od krucijalne važnosti nekom većem broju utjecajnih ljudi. O toj imovini ovisi i koliko ste jaki. Ako nemate nikakvog kapitala, onda nemate ni onog političkog. Puno je neriješenih pitanja i mislim da će visoki predstavnik morati reagirati. A esploatacija ruda i nafte ili šume trebala bi biti državna pitanja. Europska je praksa stvaranje kompromisa pa će se kompromis morati tražiti i oko ovoga. A Dodik će negodovati ako ne dobije sve”, kazao je Avdagić.

A što se tiče Dodikovog spominjanja Karadžića i Mladića kao “junaka”, Avdagić kaže kako ni u tome nema ičeg novog.

“Vidjeli smo već i imenovanje studentskog doma na Palama po Radovanu Karadžiću. Sve je to dio viđenog folklora i Dodika kao nacionalista koji nije kao takav krenuo u politiku, ali, evo, danas je takav.”

(N1)