Tinjajuće napetosti na Bliskom istoku dosegnule su novi nivo u petak kada su SAD i Ujedinjeno Kraljevstvo pokrenuli udare na Huti borce u Jemenu, u pokušaju da ih prisile da zaustave svoje višemjesečne napade u Crvenom moru.
Dan kasnije, SAD je jednostrano izveo nove udare, gađajući radarski objekt Hutija. Kako piše CNN u analizi najnovijeg razvoja situacije na Bliskom istoku, udari podižu rizik od daljnjeg raspirivanja šireg regionalnog sukoba koji izgleda ne žele ni SAD ni oni koji podržavaju Hutije u Iranu.
Desetine napada
Od Hamasovih napada na Izrael 7. oktobra i izraelske ofanzive u Gazi koja je uslijedila, takozvana iranska osovina otpora – mreža šiitskih milicija koje se protežu kroz četiri zemlje Bliskog istoka – aktivirana je s jednog kraja regije na drugi.
Hezbolah je svakodnevno ulazio u sukobe s izraelskim snagama na libanonsko-izraelskoj granici. Huti pobunjenici izveli su niz napada na komercijalne brodove i zapadne vojne brodove u Crvenom moru, glavnoj arteriji međunarodne trgovine. Snage koje podupire Iran u Iraku i Siriji pokrenule su desetine napada usmjerenih na američke vojne položaje u tim zemljama, što je dovelo do nekoliko bliskih susreta.
Bila je to relativno tiha razmjena koja je bila na pragu pravog regionalnog rata. I to je zaoštrilo vanjskopolitičke dileme američkog predsjednika Džo Bajdena (Joe Biden) dok Iran nastoji uravnotežiti taktičke vojne dobitke s opasnostima većeg sukoba, zaključuje se u analizi.
Iranska mreža naoružanih grupa udružila se oko jednog jasnog cilja uspostavljanja primirja u Gazi, gdje je ogroman broj civilnih žrtava i razaranje širokih razmjera izazvano izraelskim napadom dovelo do optužbi za genocid na najvišem sudu Ujedinjenih naroda – tvrdnje koje je Izrael odlučno negirao.
Bio je to riskantan pothvat za koji je svaka od naoružanih grupa platila veliku cijenu. U Libanu je Hezbolah izgubio gotovo 200 boraca od 8. oktobra. U Iraku su američki udari zadali velike udarce infrastrukturi boraca koje podržava Iran.
U Jemenu šteta koju su prouzrokovali smrtonosni udari u četvrtak još nije jasno definirana, ali SAD i Ujedinjeno Kraljevstvo kažu da su gađali položaje koje Huti koriste za pokretanje napada na Crveno more, što potencijalno slabi kontrolu grupe nad brodskom rutom.
– Ovi udari izravan su odgovor na napade Hutija bez presedana na međunarodna pomorska plovila u Crvenom moru – uključujući korištenje protubrodskih balističkih projektila po prvi put u historiji. Ovi napadi su ugrozili američko osoblje, civilne pomorce i naše partnere, ugrozili trgovinu i ugrozili slobodu plovidbe – rekao je Bajden.
Ali eskalacija nasilja također je donijela dobitke iranskim opunomoćenicima, kao i onima koji im pružaju podršku u Teheranu. Popularnost ovih grupa naglo je porasla u regiji. Uveliko su se okupili na galvaniziranoj arapskoj i muslimanskoj ulici, nakon što su godinama bili zaglavljeni u unutarnju politiku i mučeni optužbama za korupciju.
– Jasno je da su Hutiji zgrabili priliku trenutnog rata kako bi prošli kroz vrlo efikasnu vježbu rebrandinga -rekao je Rym Momtaz, savjetnik-istraživač za evropsku vanjsku politiku i sigurnost, transformirajući ih “iz maligne terorističke grupe koju podržava Iran i koja uništava Jemen u učinkovitu vojnu jedinicu koja nanosi štetu SAD-u u pordšci Palestincima”.
Taktički dobici
Postoje i drugi taktički dobici osim njihove povećane popularnosti. U Jemenu, moćna pobunjenička grupa ima više koristi od svojih tekućih mirovnih pregovora sa Saudijskom Arabijom, koja održava blokadu sjevernog Jemena koji kontroliraju Hutiji, te je vidno nervozna zbog napada SAD-a i UK-a koji ugrožavaju njezine napore da okrene stranicu u sukobu sa Sanom.
Čini se da je u Libanonu požar na granici razornu ekonomsku krizu u zemlji i ulogu koju je Hezbolah odigrao u njenu raspirivanju pretvorio u daleko sjećanje. Budući da je Izrael u zaostatku u pograničnom području s Libanom, odakle je velika većina njegovih stanovnika pobjegla, Hezbolah je dobio ovlasti da se založi za dogovoreno rješenje gdje mu je cilj povratiti dijelove teritorija pod izraelskom kontrolom a koju želi kontrolirati Liban.
U Iraku, oživljeni napadi na američke trupe, i američki osvetnički udari na grupe koje podržava Iran, potaknuli su vladu da obnovi pritisak da prekine američku vojnu prisutnost u zemlji, potez koji bi oduševio vođe iranskog režima .
Ali, potpirivanje napetosti Iranu koristi samo do određene tačke. Ako ti sukobi relativno niskog intenziteta na kraju prerastu u sveopći rat sa SAD-om, paravojni partneri Teherana mogli bi se suočiti s desetkovanjem. To bi kompromitiralo rastući utjecaj Irana u regiji, zadalo udarac središtu njegove vanjske politike i izazvalo nevolje kod kuće, gdje se režim još uvijek oporavlja od protesta koji su zahvatili zemlju prije godinu dana.
– Iranci pokušavaju ostati izvan rata. Njihovo stanovništvo apsolutno ne želi rat. Mislim da bi se našli u vrlo sličnoj situaciji kao izraelski premijer Benjamin Netanjahu (Netanyahu), a to je da će, ako dođe do rata, doći do okupljanja oko zemlje, a ne oko liderstva – rekla je Trita Parsi, izvršna potpredsjednica Quincy instituta sa sjedištem u DC-u.
Parsi upozorava da se ne umanjuje važnost primirja u Gazi koje dovodi do deeskalacije u regiji. Bajdenova administracija, prema Parsiju, “pokušava postići finu ravnotežu u kojoj maksimiziraju manevarsku sposobnost Izraela, a da to ne dovede do regionalnog rata”.
Strateški izazov
– Sve dok traje rat u Gazi, taj rat je ono što raspiruje napade Hutija, napade milicije, kao i napetosti između Libanona i Izraela – kaže Parsi, dodajući da su Hutiji privremeno zaustavili svoje napade na Crveno more tokom šestodnevnog primirja između Hamasa i Izraela u novembru.
U međuvremenu, eskalacija će vjerovatno potrajati, iako i SAD i akteri koje podržava Iran nastoje kalibrirati svoje sukobe i mole se da se ne završe. Sukobi će također nastaviti davati utjecaj Teheranu, tvrdi Momtaz iz IISS-a, kao što dokazuju udari u Jemenu u četvrtak.
– To je strateški izazov s kojim se SAD sada suočava. Moraju obnoviti slobodu plovidbe i osigurati međunarodnu trgovinu u Crvenom moru dok se nastavljaju brinuti da druge fronte ne eskaliraju u pravi rat – rekao je Momtaz.