"Spremni smo za rat": Somalija prijeti sukobom s Etiopijom zbog otcijepljenog regiona

Somalija je spremna ući u rat kako bi spriječila Etiopiju da prizna otcjepljeni teritorij Somaliland i tamo izgradi luku, rekao je viši savjetnik somalijskog predsjednika.

Memorandum o razumijevanju potpisan prvog januara kojim se Etiopiji bez izlaza na more dopušta razvoj pomorske baze na obali Somalilanda uzdrmao je Rog Afrike, jednu od najnestabilnijih regija na svijetu, piše The Guardian.

Somalija tvrdi da je Somaliland dio njenog teritorija i sporazum je proglasila ništavnim. Prošle je nedjelje njen predsjednik, Hasan Šejk Mohamud (Hassan Sheikh Mohamud), pozvao Somalijce da se “pripreme za odbranu naše domovine”, dok su u Mogadišu, glavnom gradu Somalije, održani skupovi protiv sporazuma.

Diplomatske mogućnosti
– Tražimo sve diplomatske mogućnosti i mislim da će se Etiopija opametiti, ali spremni smo na rat ako Abij želi rat – rekao je savjetnik, misleći na etiopskog premijera Abija Ahmefa (Abiy). 

Etiopija i Somalija vodile su sukob od 1977. do 1978. godine zbog sporne regije, a napetosti su još duboke. Etiopija je izvršila invaziju na Somaliju 2006. kako bi istjerala islamiste iz Mogadiša, čime je pomogla u raspirivanju pobune Al-Shabaaba, a danas je jedan od najvećih sudionika mirovnih snaga Afričke unije u Somaliji.

Savjetnik je rekao da je dogovor o luci “iznenadio Somaliju”. Ustvrdio je da je Abij zanijekao namjeru da traži pristup moru kroz Somaliland kada ga je Mohamud ispitivao na samitu u Saudijskoj Arabiji u novembru.

Somaliland je bio britanska kolonija do 1960. Teritorij je uživao pet dana nezavisnosti prije nego što se dobrovoljno ujedinio sa Somalijom, bivšom italijanskom kolonijom. Bila je to nezgodna unija koja je završila otcjepljenjem Somalilanda 1991., nakon desetljeća duge borbe za oslobođenje protiv vojnog režima koji je podržavao Sovjetski Savez. Danas je Somaliland de facto nezavisna država, s vlastitom valutom, parlamentom i prekomorskim diplomatskim misijama.

Već dva desetljeća Somaliju uništava Al-Shabaab, moćna podružnica Al-Qaide, što je čini jednom od najopasnijih zemalja na svijetu. Nasuprot tome, Somaliland je relativno miran, iako su nedavni sukobi na njegovoj istočnoj granici sa Somalijom narušili njegovu stabilnu sliku.

Međutim, još je nije priznala nijedna država. Zapadne vlade to neće priznati dok to ne učine afričke zemlje, ali čelnici kontinenta su odustali, slijedeći dugogodišnju politiku Afričke unije protiv prekrajanja nacionalnih granica naslijeđenih od kolonijalista.

Bez priznanja, Somaliland se bori da privuče ulaganja i odsječen je od međunarodnih finansija, koje se uglavnom kanaliziraju kroz Mogadišu. U intervjuu za Observer, ministar vanjskih poslova Somalilanda, Esa Kajd (Essa Kayd), rekao je da će sporazum o luci s Etiopijom “legitimizirati naše samoodređenje” i mogao bi izazvati “domino efekt” da druge zemlje priznaju teritorij.

– Priznanje je ono za što smo se borili sve ovo vrijeme i to je najvažnija stvar koju možemo ponuditi ljudima Somalilanda – rekao je Kajd.

Međutim, postoji zabuna oko sadržaja dogovora između Somalilanda i Etiopije. Nijedna strana nije objavila cijeli tekst.

Predsjednik Somalilanda, Muse Bihi Abdi, rekao je da je Etiopija pristala dati službeno priznanje u zamjenu za 50-godišnji zakup dijela obale, koji će razviti za “pomorske i komercijalne” svrhe. Međutim, Etiopija je rekla da je samo pristala “napraviti detaljnu procjenu prema zauzimanju stajališta u vezi s naporima Somalilanda da dobije priznanje”.

Zapadni diplomat upoznat s dogovorom opisao ga je kao “memorandum o nesporazumu”.

– Etiopija inzistira na tome da nije pristala priznati Somaliland – rekao je diplomat.

Pristup moru
Kajd je rekao da se dogovor temelji na tome da Etiopija prizna Somaliland.

– Bez toga se ništa neće dogoditi. Etiopiji je potreban pristup moru i potrebno nam je priznanje, tako da možete vidjeti kako se te potrebe mogu riješiti – rekao je.

Etiopija je postala najveća zemlja na svijetu bez izlaza na more 1993. godine kada se Eritreja odvojila zajedno sa svojom obalom Crvenog mora. U oktobru je Abij rekao da je ovo historijska pogreška koja prijeti opstanku Etiopije, što je izazvalo strahove od rata s Eritrejom.

– Predviđa se da ćemo 2030. godine imati 150 miliona stanovnika – rekao je Abij.

U četvrtak je Abijev savjetnik povukao paralele između etiopske težnje za pristupom moru i njezine izgradnje Velike etiopske renesansne brane, potencijalno transformacijskog projekta hidroelektrane na Plavom Nilu, koji je izgrađen unatoč prigovorima i vojnim prijetnjama Egipta.

Malo je vjerovatno da će Somalija napasti Etiopiju dok se bori s Al-Shabaabom, rekao je Alan Bosvel (Boswell), direktor Roga Afrike pri Međunarodnoj kriznoj grupi. Ipak, dogovor bi mogao otvoriti nove pukotine u turbulentnoj regiji.