Mujo i njegova Fata sjede za ručkom prije nego

Povišeni krvni tlak ili hipertenzija vodeći je uzrok moždanog udara.  Sve osobe se trebaju kontrolirati najmanje jednom godišnje kod svog liječnika opće medicine ili kod kuće automatskim tlakomjerom. Ako se izmjeri povišen krvni tlak, potrebno je višekratno kontrolirati te se obratiti liječniku. Ako liječnik potvrdi da imate povišen krvni tlak preporučit će vam potrebnu prilagodbu u vašem načinu života, a možda i lijekove.

Opće poznata činjenica da je hipertenzija jedna od najčešćih kroničnih bolesti u današnjem svijetu ipak nije dvoljna da bi ljudi ozbiljno pristupili tom problemu. U prvo vrijeme povišeni krvni tlak ne daje nikakve simptome, ali potiho radi veliku štetu u organizmu što predstavlja najveću opasnost. U tom razdoblju, iako je liječnik preporučio, mnogi nisu skloni uzimati lijekove protiv visokog tlaka, a ponekad im se čini da im i škode. Ne činite tu pogrešku! Istina je da se u prvo vrijeme titracije bolesnik može lošije osjećati jer je “navikao” na visoki tlak, ali organizmu treba određeno razdoblje da se “oduči” od tih visokih vrijednosti tlaka.

Druga činjenica je da je hipertenzija kronična, doživotna bolest. To znači da treba redovito uzimati lijekove, kontrolirati krvni tlak i ići na kontrole kod nadležnog liječnika. Naravno da se liječenje krvnog tlaka ne svodi samo na lijekove. Važno je prestati pušiti, jer nikotin iz cigareta uzrokuje promjene u tonusu krvnih žila i radu srca, što povisuje tlak. Crna kava uzrokuje slične promjene. Treba promjeniti i način prehrane te smanjiti količinu soli u hrani, što ne znači jesti potpuno neslanu hranu, već ne dosoljavati obrok. Stres je još jedan čimbenik koji je čvrsto povezan s krvnim tlakom. Ako ga se već ne može ukloniti, onda se treba naučiti nositi s njim.

Činjenica je da je neregulirani i zanemareni povišeni krvni tlak poput tempiranje bombe u organizmu, što, nažalost, vrlo često završi s teškim posljedicama – moždanim udarom, najčešće moždanim krvarenjem te srčanim infarktom.

Prihvaćanjem činjenice da povišeni krvni tlak postoji i pridržavanjem novog načina života ta bolest se može izvrsno regulirati i na taj način spriječiti većinu negativnih učinaka na krvne žile mozga, srca, bubrega i drugih organa.

Poput povišenog krvnog tlaka, ljudi mogu imati šećernu bolest, a da toga nisu niti svjesni. Zato se i ta bolest naziva “tihi ubojica”.

Kao i kod hipertenzije, liječenje, a tako i smanjenje rizika od moždanog udara, provodi se dijetetskim mjerama i ako je potrebno, lijekovima. Oboljeli od šećerne bolesti imaju strogo određeni protokol prehrane, s malo masti, bez šećera, odnosno s umjetnim zaslađivačima, a obroci su obično podijeljeni u  pet do šest obroka. Važno je napomenuti da se mozak hrani isključivo glukozom. Oboljeli od šećerne bolesti ponekad mogu doći u stanje hipoglikemije, kada razina glukoze u krvi padne ispod dozvoljenih granica pa mozak ostaje bez hrane te nastaju simptomi moždanog udara. Važno je da hipoglikemija ne traje predugo, jer može doći do nepovratnih posljedica.

Vrlo važan čimbenik u brobi protiv šećerne bolesti, koji se ujedno isprepleće u svim područjima prevencije i borbe protiv cerebrovaskularne bolesti, je fizička aktivnost. Ona pojačava potrebu organizma za glukozom, tako da je manja potreba za inzulinom, a poznavajući i druge učinke poput povisivanja razine “dobrih masti” u krvi – HDL kolesterola, jasno je da štiti od ateroskleroze i usporava njezin razvoj.

Treba li danas uopće još spominjati koliko šete zdravlju donosi cigareta? Očito da je potrebno! Žalostan primjer za ovaj odgovor nalazimo prolazeći pored srednjih (pa i osnovnih) škola, ulazeći u sobe za odmor u bilo kojoj radnoj ustanovi, a o kavanama i restoranima da i ne govorimo. Teško da ćemo od dima išta vidjeti.

Čovjek koji živi u 21. stoljeću mora biti svjestan da cigareta NIJE sredstvo afirmacije u društvu, NEĆE vas osloboditi stresa i NEĆE vam dati bolju koncentraciju i kreativnost u poslu.

Prestanak pušenja je i najučinkovitiji način za smanjenje starosti vašeg srca i krvnih žila! Prema nekim tablicama za izračunavanje očekivanog trajanja života, ako pušite više od 40 cigareta dnevno možete si oduzeti 12 godina života a za 20 – 40 cigareta dnevno sedam godina. Prilično crna računica, zar ne? Međutim, nakon prestanka pušenja, u razdoblju od pet godina vaš rizik od krvožilnih bolesti, a tako i moždanog udara, drastično se smanjuje, odnosno postaje isti kao i u nepušača.

Različiti načini odvikavanja od pušenja imaju u različitih ljudi različiti uspjeh. Neki ljudi mogu drastično prestati s pušenjem, reći od ovoga časa cigareti NE i završiti višegodišnju pušačku karijeru. No, većini to ipak ne ide tako jednostavno. Obzirom da je danas taj problem aktualniji i metode koje vam mogu pomoći u odvikavanju su brojnije. Najjednostavnije su žvakače gume s nikotinom ili lažne cigarete , “cigaršpici” s nikotinom, nikotinski flasteri. Uz njih postupno smanjujete potrebu organizma za nikotinom. Ako to nije dovoljna pomoć, akupunktura je dala ohrabrujuće rezultate i u tom području. U slučaju da trebate podršku drugih osoba s istim problemom, sve su češće grupne terapije i škole nepušenja.

Raznim relaksacijskim tehnikama, meditacijom ili jednostavno uvođenjem nekog novog hobija u vaš život usmjeriti ćete pažnju na druge, zdravije stvari, a cigareta će padati u zaborav. obično je korisno kombinirati više metoda. Ako ste izdržali bez cigarete godinu dana, najvjerojatnije nećete ponovno početi.

Nije na odmet spomenuti i financijsku stranu pušenja. Preporučamo vam da izračunate koliko mjesečno ili godišnje potrošite na cigarete. Računajući trošak zadnjih 5 ili 10 godina… Nije li to blizu cijeni automobila? No, smatram da je cijena zdravlja ipak najveća, neprocjenjiva. Bitna je odluka o preuzimanju odgovornosti za svoje zdravlje. Kada je ta odluka jasna i donešena, svatko može pronaći djelotvoran način da prestane pušiti! I neka to ne bude sutra ili od ponedjeljka – neka to bude od SADA!

Alkohol je poput pravog lijeka – u maloj količini koristan za zdravlje, u većim količinama otrov.

U našoj sredini alkohol je, nažalost, prilično rasprostranjen. Poput cigarete, sredstvo je opuštanja, komuniciranja i razveseljavanja. I opet je potrebno razmisliti jesu li to istine o učinku alkohola ili ipak zablude.

I ovdje je vaša odluka o očuvanju vlastitog zdravlja najvažnija. Važno je prihvatiti da problem prekomjernog pijenja alkohola postoji, jer si jedino tada možete sami pomoći i očekivati uspješnu pomoć okoline. Kao i s cigaretom, neki ljudi mogu “povući crtu” i prestati konzumirati alkohol. Oni koji to nisu u stanju mogu se obratiti obitelji, prijateljima ili specijalistima za liječenje alkoholizma da im pomognu u toj borbi.

Nemojte se živcirati!!! To je najvjerojatnije rečenica kojom će vas liječnik dovesti na rub živčanog sloma. Istina, stres je poguban za zdravlje, ali isto tako je i sastavni dio života. Znači, svi se mi živciramo, neki više, neki manje, ali stres je svugdje prisutan. Pa čemu onda raspravljati o nečemu čega se ne možemo riješiti? POGREŠNO! Uvijek imate na umu poznatu molitvu: “Bože, daj mi snage da promjenim stvari koje mogu promijeniti, vedrine da prihvatim stvari koje ne mogu promijeniti i mudrost da shvatim razliku među njima!” Razmislite o njoj i djelujte tako.

Današnji užurbani život dovodi do osjećaja da gubite kontrolu nad svojim vremenom, odlukama i postupcima, javlja se napetost koja, ako traje duže vrijeme, sigurno vodi u bolest. Pokušajte se uhvatiti u koštac sa stresom, shvaćajući ga kao izazov s kojim se možete suočiti.

Važna je spoznaja da stres dovodi do promjena u organizmu. Dolazi do povećanja lučenja hormona koji spremaju tijelo za obranu, pojačava se sposobnost zgrušavanja krvi, povećava se koncentracija kolesterola u krvi, dolazi do povišenja krvnog tlaka, ubrzanog rada srca. Budući da je stres u modernog čovjeka svakodnevan i često opetovan tijekom jednog dana, traje satima, jasna je činjenica da te promjene u radu organizma dovode do trajnih posljedica: zadebljanja stijenke krvnih žila, nastanka aterosklerotskih nakupina, opterećenja srca, odnosno do razvoja čimbenika koji bitno smanjuju normalnu opskrbu mozga kisikom i hranom.

S obzirom na reagiranje u stresu postoje različiti tipovi osoba. Dr. M Friedman i dr. R. Roseman su nakon svojih istraživanja opisali dva tipa ponašanja: tip “A” i tip “B” – 15 posto osoba s ponašanjem tipa “A” doživjelo je srčani udar za razliku od 7 posto s ponašanjem tipa “B”.

Na to istraživanje nadovezala su se i brojna druga koja su potvrdila povezanost stresa s nastankom kardio- i cerebrovaskularne bolesti. Ponašanje tipa “A” uključivalo je znakove nestrpljenja, užurbanosti, jake gestikulacije, eksplozivan govor, strogoću u planiranju i izvršavanju zadataka, stalnu potrebu za radom, nesposobnost prihvaćanja neuspjeha, pretjeranu kompetitivnost. Ponašanje tipa “B” je smirenije, opuštenije.

Iako se danas stres priznaje kao čimbenik rizika za određene bolesti, teško je objektivizirati razinu stresa. To se pokušava mjerenjem tjelesnog odgovora na stres nakon standardiziranih mentalnih zadataka i taj odgovor se naziva “vrući reaktor”, a sastoji se u naglom povišenju krvnog tlaka, ubrzanom radu srca i drugim metaboličkim promjenama. Osobe koje su “vrući reaktori” imaju povećani rizik za nastanak kardio- i cerebrovaskularnih bolesti jer su im srce i krvne žile pod prevelikim opterećenjem. Neki ljudi na stres reagiraju otvoreno (tip “A”), neki samo “iznutra” (“vrući reaktori”), a neki na oba načina. Zajedničko im je da ove reakcije, koje su primarno stvorene da bi zaštitile čovjeka od opasnosti, kada se ponavljaju i traju ozbiljno oštećuju organizam i izlažu ga opasnosti od nastanka srčanog i moždaog udara te drugih bolesti.

Niti jedna mjera promjene načina života nije jednostavna niti brza pa tako ni suočavanje i borba sa stresom. Ali zato je potrebna ustrajnost.

Evo nekoliko načina kako se riješiti stresa:

• Bavite se hobijem u kojem uživate.
• Redovito se družite s prijateljima – ne dopustite da zbog posla zanemarite obiteljska i prijateljska druženja!
• Prakticirajte neki od oblika duboke relaksacije (joga, meditacija i sl.).
• Redovito se bavite tjelesnim vježbanjem – to je jedan od najboljih načina rješavanja napetosti!
• Bez obzira na sve obaveze, nađite makar malo vremena za sebe.
• Postavite si realni cilj i naučite organizirati svoje vrijeme.
• Nemojte nositi posao s radnog mjesta.
• Naučite voljeti sebe, dopustite si povremeno ništa ne raditi, ljenčariti.
• Prestanite očekivati previše od sebe i svoje okoline!

Zdravom prehranom uklanjamo ili barem ublažavamo čimbenike rizika za cerebrovaskularnu bolest poput visokog tlaka, povišenih masti u krvi, šećerne bolesti i gojaznosti. Potrebno je prihvatiti redoviti način prehrane, što znači redovite obroke bez nepotrebnog “grickanja” u međuvremenu. I danas vrijedi stara poslovica: “Doručak pojedi sam, ručak podijeli s prijateljem, a večeru daj neprijatelju”.

Da bi se smanjila razina kolesterola u krvi treba jesti hranu s manje zasićenih masti, znači manje životinjskih masti, manje crvenog mesa, pržene hrane, jaja. Ribu, naročito plavu ribu, treba jesti barem tri puta tjedno jer je bogata omega-3 nezasićenim kiselinama, odnosno mastima koje imaju svojstvo da štite od ateroskleroze i pogodno djeluju i na druge organske sustave.

Maslinovo ulje također sadrži “zdrave” nezasićene masti. Svaki obrok treba sadržavati vlakna, a njih ima u nerafiniranim žitaricama, voću i povrću. Vlakna, pored ostalog, snižavaju razinu kolesterola u krvi. Potrošnju visokorafinirane hrane, uključujući i rafinirani šećer, treba smanjiti. Dokazano je da uzimaje češnjaka snižava razinu kolesterola u krvi i smanjuje sklonost zgrušavanju krvi tj. nastanak tromba.

Za normalno funkcioniranje mozga, potrebni su i vitamini B skupine, bakar, jod i mangan. Da bismo ih osigurali našem mozgu treba konzumirati hranu koja je dobar izvor tih vitamina i minerala: grah, grašak, luk, žitarice, zeleno lisnato povrće, šljive, tamnu čokoladu, sjemenke, orahe, voće, hranu iz mora. I C vitamin je dobrotvor za naš cjelokupni organizam pa tako i za mozak.

U ovom dijelu treba spomenuti i “francuski paradoks”, rezultat istraživanja koje je pokazalo da u populaciji u kojoj se redovno konzumira umjerena količina alkohola postoji manja incidencija srčanog i moždanog udara. Pod alkoholom se ovdje smatra jedna čaša crnog vina ili dvije čaše bijelog vina, a za protektivni učinak na krvne žile zaslužni su spojevi flavonoidi iz grožđa. Još jednom treba naglasiti da se zaštitni učinak odnosi samo na umjerene količine vina.

Kada se ustanove nepravilnosti u radu srca ili se radi o stanju nakon preboljeg infarkta srca, potrebno je redovito uzimati propisanu terapiju i kontrolirati se kod nadležnog kardiologa.

Stabilni srčani ritam može se postići lijekovima i/ili elektrokonverzijom (električnom stimulacijom) te davanjem lijekova koji smanjuju zgrušavanje krvi (kao varfarin ili acetilsalicilatna kiselina), čime se sprječava stvaranje novih ugrušaka.

Kao i kod drugih kroničnih bolesti, hipertenzije i šećerne bolesti, važna je  disciplina  za uzimanje lijekova i kontrolu krvi.

Moderni način života nam je, osim stresa, nezdravog načina prehrane i drugih pojava, donio i tjelesnu neaktivnost. Naša stvarnost je vožnja u autu, duže radno vrijeme koje većinom provodimo sjedeći ispred računala, sve manje izlazaka u prirodu i izlazaka s prijateljima. Tjelesna neaktivnost pospješuje i ubrzava procese starenja organizma i gubitak vitalnosti, otežava liječenje šećerne bolesti i ateroskleroze, a dovodi i do gojaznosti.

Potrebna je  svakodnevna tjelesna aktivnost . Prva reakcija svakog od nas je: “Nemam vremena.” POGREŠNO! Svatko od nas može odvojiti petnaestak minuta dnevno za jutarnje razgibavanje, uspinjanje po stepenicama umjesto korištenja lifta ili za odlazak u trgovinu hodajući, a ne autom. Nekoliko puta bi se trebalo baviti sportom i to sportom koji povećava izdržljivost organizma, znači  aerobne vježbe , brzo hodanje,  trčanje ,  plivanje , planinarenje, odbojka, ples. To su aktivnosti koje osiguravaju stalnu i energičnu aktivnost. Baveći se njima, vježbamo srce i krvne žile da lakše podnose svakodnevne napore. Drugi sportovi koji nemaju kontinuitet aktivnosti, kao što su golf, tenis, vježbanje u teretani, kuglanje i sl., poboljšavaju tonus mišića, ali nemaju utjecaj na “treniranje” izdržljivosti srca.

Naravno, i kod ove tačke zdravog načina života i prevencije moždanog udara neophodna je  ustrajnost, disciplina . Međutim, spajajući ugodno i korisno – bavljenje nekim sportom u društvu prijatelja ili odlazak na izlet – s vremenom će vam postati dio života kojeg se nećete htjeti odreći.

I na kraju, ponovimo činjenicu: u Sjedinjenim Američkim Državama smrtnost od moždanog udara smanjena je za 60 posto u roku od tridesetak godina i to gotovo isključivo modificiranjem čimbenika rizika, odnosno promjenama životnih navika. Pa zašto i mi ne bismo učinili isto, krenuli prvo od sebe i sami se pobrinuli da zaštitimo svoje zdravlje!