“Kamiondžija sam. Svaki put kada vozim turu prema Mađarskoj

Svi vitamini B skupine pomažu tijelu pretvoriti hranu (ugljikohidrate) u gorivo (glukozu) koje se koristi za proizvodnju energije te pomažu u iskorištavanju masti i proteina. Potrebni su za zdravu kožu, kosu, oči i jetru, a pomažu i pravilnom funkcioniranju živčanog sustava.

Vitamin B12 (kobalamin, cijanokobalamin), jedan od osam vitamina B skupine, je esencijalni vitamin potreban za funkcioniranje i razvoj mnogih dijelova tijela, uključujući mozak, živčane i krvne stanice.

Vitamin B12 nalazi se samo u hrani životinjskog podrijetla. Dobri prehrambeni izvori uključuju ribu, školjke, jetrica, crveno meso, perad, mliječne proizvode (poput sira, mlijeka, jogurta) i jaja. Može se proizvesti i u laboratoriju.

Metilkobalamin je aktivni oblik vitamina B12. Cijanokobalamin, koji tijelo mora preraditi u aktivni oblik, najčešći je tip vitamina B12 koji se koristi u dodacima prehrani.

Ljudi obično koriste vitamin B12 u slučaju njegova nedostatka, kod trovanja cijanidom i visoke razine homocisteina u krvi. Također se koristi kod afti, katarakte, Alzheimerove bolesti, osteoporoze, umora i za mnoga druga stanja, međutim, nema dobrih znanstvenih dokaza koji bi poduprli većinu ovih drugih primjena.

Često se uzima s drugim vitaminima B skupine.

Vitamin B12 veže se za proteine u hrani koju jedemo. U želucu, klorovodična kiselina i enzimi oslobađaju vitamin B12 u njegov slobodni oblik. Odatle se vitamin B12 spaja s proteinom koji se zove intrinzički faktor kako bi se mogao apsorbirati dalje u tankom crijevu.

Vitamin B12 blisko surađuje s vitaminom B9 (koji se još naziva folat ili folna kiselina), kako bi pomogao u stvaranju crvenih krvnih stanica i poboljšao rad željeza u tijelu. Folat i B12 rade zajedno kako bi proizveli S-adenozilmetionin (SAMe), spoj uključen u imunosnu funkciju i raspoloženje. 

Vitamini B12, B6 i B9 zajedno kontroliraju razinu aminokiseline homocisteina u krvi. Visoke razine homocisteina povezuju se s povećanim rizikom od srčanih bolesti i moždanog udara jer mogu pospješiti stvaranje krvnih ugrušaka i višak slobodnih radikala te mogu narušiti normalnu funkciju krvnih žila. Nedostatak odgovarajuće količine vitamina B12 može povećati razinu homocisteina.

Međutim, istraživači nisu sigurni je li homocistein uzrok bolesti srca ili je samo pokazatelj koji ukazuje da netko možda ima bolest srca. Međutim, dodaci vitamina B12 mogu biti važni za neke osobe s genetskim varijantama koje dovode do visokih razina homocisteina.

Vitamin B12 pomaže i u proizvodnji DNA i RNA, genetskog materijala tijela.

Nedostatak

Mjerenje vitamina B12 u krvi zapravo nije najbolji način određivanja mogućeg manjka ili nedostatka ovog vitamina jer neki ljudi s nedostatkom vitamina B12 mogu pokazati normalnu razinu u krvi.

Za određivanje stvarne aktivnosti vitamina B12 bolji su markeri poput razine metilmalonske kiseline u krvi (produkta razgradnje proteina) i homocisteina, jer njihova vrijednosti u krvi raste s nedostatkom vitamina B12.

Čimbenici koji mogu uzrokovati nedostatak vitamina B12:

• Izbjegavanje životinjskih proizvoda. Osobe koje ne jedu meso, ribu, perad ili mliječne proizvode izloženi su riziku nedostatka vitamina B12 budući da se on prirodno nalazi samo u proizvodima životinjskog podrijetla. Istraživanja su pokazala da vegetarijanci imaju nisku razinu vitamina B u krvi. Zato vegetarijanci i vegani trebaju u prehranu uključiti hranu obogaćenu vitaminom B12 ili suplemente vitamina B12. Ovo je osobito važno za trudnice, budući da je fetusu potrebna odgovarajuća količina vitamina B12 za neurološki razvoj, a nedostatak može dovesti do trajnih neuroloških oštećenja.
• Nedostatak intrinzičnog faktora. Perniciozna anemija je autoimuna bolest koja napada i potencijalno uništava crijevne stanice ako nema tzv. intrinzičnog faktora koji je ključan za apsorpciju vitamina B12. Ako dođe do nedostatka vitamina B12, mogu se pojaviti druge vrste anemije i neurološka oštećenja. Ako intrinzični faktor nije dostupan, čak ni primjena dodataka vitamina B12 u visokim dozama neće riješiti problem jer nije moguća njegova apsorpcija.
• Nedovoljno stvaranje želučane kiseline ili lijekovi koji uzrokuju smanjeno lučenje želučane kiseline. Puno češći uzrok nedostatka vitamina B12, osobito kod starijih ljudi, je nedostatak želučane kiseline koja je inače potrebna za oslobađanje vitamina B12 iz hrane. Procjenjuje se da 10-30 posto odraslih osoba starijih od 50 godina ima poteškoće s apsorpcijom vitamina B12 iz hrane. Ljudi koji redovito uzimaju lijekove za usporavanje ili smanjivanje lučenja želučane kiseline u stanjima poput gastroezofagealne refluksne bolesti (GERB) ili peptičkog ulkusa (npr. inhibitore protonske pumpe, H2 blokatore ili druge antacide) mogu imati poteškoća s apsorpcijom vitamina B12 iz hrane. Svatko tko koristi ove lijekove dulje vrijeme i tko je u opasnosti od nedostatka vitamina B12 iz drugih razloga mora biti pod liječničkim nadzorom. Oni također mogu odlučiti koristiti obogaćenu hranu ili dodatke vitamina B12, jer se ti oblici obično dobro apsorbiraju i ne zahtijevaju želučanu kiselinu.
• Crijevne operacije ili probavni poremećaji koji uzrokuju malapsorpciju (nedovoljna apsorpcija hranjivih tvari uslijed poremećaja probave, apsorpcije ili transporta). Kirurški zahvati koji zahvaćaju želudac (u kojem se stvara intrinzični faktor) ili zadnji dio tankog crijeva (gdje se apsorbira vitamin B12) mogu povećati rizik od nedostatka. Određene bolesti, uključujući Crohnovu bolest i celijakiju, koje negativno utječu na probavni sustav, također povećavaju rizik nedostatka.
• Lijekovi koji ometaju apsorpciju. Dugotrajna uporaba metformina, lijeka koji se obično propisuje za dijabetes tipa 2, snažno je povezana s nedostatkom vitamina B12 i nižom razinom folne kiseline jer može blokirati apsorpciju, dovesti do povećanja razine homocisteina i rizika od kardiovaskularnih bolesti. Inhibitori protonske pumpe i blokatori histamina propisani za smanjenje želučane kiseline također su povezani s nižom razinom vitamina B12.

Znakovi nedostatka mogu uključivati:

• megaloblastična anemija – karakterizira je poremećeno stvaranje krvnih stanica, posebno eritrocita koji su veći od normalnih (makrociti) i ima ih manje, a razvija se u situaciji kad vitamina B12 nema dovoljno u prehrani ili je loša apsorpcija
• perniciozna anemija – vrsta megaloblastične anemije uzrokovane nedostatkom intrinzičnog faktora zbog čega se vitamin B12 ne apsorbira
• umor, slabost
• oštećenje živaca s utrnulošću, trnci u rukama i nogama
• gubitak pamćenja, zbunjenost
• demencija
• depresija.

Toksičnost

Vitamin B12 je vitamin topljiv u vodi, tako da se ne skladišti u tijelu nego se neiskorištena količina odstranjuje putem mokraće. Općenito, količina do 1000 mcg (mikrograma) oralne tablete dnevno za liječenje nedostatka smatra se sigurnom.

Važno je ne započeti s visokim dozama suplemenata bilo koje vrste bez prethodnog savjetovanja s liječnikom.

DJELOTVORAN U SLUČAJU

• Rijetko nasljedno stanje obilježeno nedostatkom vitamina B12 (Imerslund-Grasbeckova bolest). Ubrizgavanje vitamina B12 putem injekcije tijekom 10 dana, nakon čega slijede mjesečne injekcije učinkovito je za liječenje ovog stanja. Injekcije vitamina B12 može dati samo zdravstveni djelatnik.
• Nedostatak vitamina B12. Uzimanje vitamina B12 na usta, putem injekcije ili udisanjem kroz nos može liječiti i spriječiti nedostatak vitamina B12. Injekcije vitamina B12 može dati samo zdravstveni djelatnik.

VJEROJATNO DJELOTVORAN U SLUČAJU

• Trovanje cijanidom. Primjena hidroksokobalamina, prirodnog oblika vitamina B12, putem injekcije vjerojatno je učinkovita u liječenju trovanja cijanidom. Američka FDA ga je odobrila za ovu upotrebu. Injekcije vitamina B12 može dati samo zdravstveni djelatnik.

MOGUĆE DJELOTVORAN U SLUČAJU

• Afte. Čini se da nanošenje masti koja sadrži vitamin B12 ili uzimanje vitamina B12 ispod jezika pomaže u smanjenju simptoma afte.
• Visoka razina homocisteina u krvi (hiperhomocisteinemija). Uzimanje vitamina B12 na usta, zajedno s folnom kiselinom i ponekad piridoksinom (vitamin B6), može smanjiti razinu homocisteina u krvi.
• Bol u živcima uzrokovana herpes zosterom (postherpetička neuralgija). Ubrizgavanje vitamina B12 u obliku metilkobalamina pod kožu šest puta tjedno do četiri tjedna smanjuje bol kod osoba s oštećenjem živaca uzrokovanih herpes zosterom. Injekcije vitamina B12 može dati samo zdravstveni djelatnik.

MOGUĆE NEDJELOTVORAN U SLUČAJU

• Opadanje pamćenja i vještina razmišljanja koje se normalno javlja s godinama. Uzimanje vitamina B12 na usta, samog ili s folnom kiselinom i vitaminom B6, čini se da ne poboljšava mentalnu funkciju kod starijih osoba.
• Alzheimerova bolest. Uzimanje vitamina B12 na usta, samog ili s folnom kiselinom i vitaminom B6, čini se da ne poboljšava mentalnu funkciju kod osoba s Alzheimerovom bolešću.
• Katarakta. Čini se da uzimanje vitamina B12 na usta zajedno s vitaminom B6 i folnom kiselinom ne sprječava kataraktu kod žena. To čak može povećati rizik od uklanjanja katarakte.
• Poremećaji koji utječu na to kada osoba spava, a kada je budna. Čini se da uzimanje vitamina B12 na usta ne pomaže osobama s poremećajima spavanja.
• Slabljenje pamćenja i vještina razmišljanja kod starijih osoba koje je jače od onoga što je normalno za njihovu dob. Čini se da uzimanje vitamina B12 na usta, samog ili s folnom kiselinom i vitaminom B6, ne poboljšava pamćenje i vještine razmišljanja kod starijih osoba kod kojih dolazi do izražaja slabljenje tih vještina.
• Prevencija pada. Čini se da uzimanje folne kiseline s vitaminom B12 na usta ne sprječava padove kod starijih osoba koje također uzimaju i vitamin D.
• Slabe i lomljive kosti (osteoporoza). Uzimanje vitamina B12 i folne kiseline na usta, sa ili bez vitamina B6, čini se da ne smanjuje mogućnost prijeloma kod starijih osoba s osteoporozom.
• Tjelesna izvedba u starijih odraslih osoba. Čini se da uzimanje vitamina B12 i folne kiseline na usta ne poboljšava fizičku funkciju kod starijih osoba.

Postoji interes za korištenje vitamina B12 u brojne druge svrhe, ali nema dovoljno pouzdanih informacija da bi se moglo reći može li biti od pomoći.

Kada se uzima „na usta“

Vitamin B12 je VJEROJATNO SIGURAN za većinu osoba. Vitamin B12 smatra se sigurnim čak i u velikim dozama.

Kada se nanese na kožu

Vitamin B12 je VJEROJATNO SIGURAN za većinu osoba kada se pravilno koristi.

Kada se poprska u nos

Vitamin B12 je VJEROJATNO SIGURAN za većinu osoba. Vitamin B12 smatra se sigurnim čak i u velikim dozama.

Zbog mogućnosti nuspojava i interakcija s lijekovima, dodatke prehrani trebali biste uzimati samo pod nadzorom stručnog zdravstvenog djelatnika.

Vitamin B12 smatra se sigurnim i netoksičnim, no uzimanje bilo kojeg od vitamina B tijekom duljeg vremenskog razdoblja može rezultirati neravnotežom drugih važnih vitamina B. Iz tog razloga, možda biste trebali uzimati vitamine B kompleksa koji uključuju sve vitamine B.

Uzimanje folne kiseline u visokim dozama može prikriti nedostatak vitamina B12. Opasnost je u tome što bez simptoma netko s nedostatkom vitamina B12 to možda ne zna i može se izložiti riziku od razvoja oštećenja živaca. Stoga se ovi vitamini često uzimaju zajedno. Razgovarajte sa svojim liječnikom prije uzimanja više od 800 mcg folne kiseline kako biste bili sigurni da nemate manjak B12.

Folna kiselina (vitamin B9), osobito kada se uzima u velikim dozama, može maskirati simptome nedostatka vitamina B12. Opasnost je u tome što bez simptoma netko s nedostatkom vitamina B12 to možda ne zna i može se izložiti riziku od razvoja oštećenja živaca. Ako planirate uzimati više od 800 mcg folne kiseline prije se trebate posavjetovati sa svojim liječnikom kako biste bili sigurni da nemate manjak B12.

Osobe s abnormalnom razinom crvenih krvnih stanica ili abnormalnostima u crvenim krvnim stanicama trebaju surađivati s liječnikom kako bi se utvrdilo je li B12 prikladan za njih. U nekim slučajevima vitamin B12 može biti koristan, a u drugima štetan. 

Kada se uzima na usta. Vitamin B12 je vjerojatno siguran za većinu ljudi. Vitamin B12 smatra se sigurnim čak i u velikim dozama.

Kada se nanese na kožu. Vitamin B12 je vjerojatno siguran za većinu osoba kada se pravilno koristi.

Kada se poprska u nos. Vitamin B12 je vjerojatno siguran za većinu osoba. Vitamin B12 smatra se sigurnim čak i u velikim dozama.

Trudnoća i dojenje. Vitamin B12 je vjerojatno siguran ako se uzima na usta tijekom trudnoće ili dojenja u preporučenoj količini. Preporučena količina za trudnoću je 2,6 mcg dnevno. Dojilje trebaju uzimati 2,8 mcg dnevno. Sigurnost većih količina nije poznata.

Postavljanje koronarnog stenta. Izbjegavajte korištenje kombinacije vitamina B12, folata i vitamina B6 nakon postavljanja koronarnog stenta. Ova kombinacija može povećati rizik od sužavanja krvnih žila.

Ako se trenutačno liječite bilo kojim od sljedećih lijekova, ne biste trebali koristiti dodatke vitamina B12 bez prethodnog razgovora sa svojim liječnikom.

Lijekovi koji smanjuju razinu B12 u tijelu uključuju:

• lijekovi protiv napadaja – uključujući fenitoin, fenobarbital, primidon
• lijekovi za kemoterapiju – osobito metotreksat
• kolhicin – koristi za liječenje gihta
• sekvestranti žučne kiseline – koriste se za snižavanje kolesterola, a uključuju kolestipol, kolestiramin i kolsevelam
• H2 blokatori – koriste se za smanjenje želučane kiseline, a uključuju cimetidin, famotidin, ranitidin
• metformin – lijek koji se uzima za dijabetes
• inhibitori protonske pumpe – koriste se za smanjenje želučane kiseline, a uključuju esomeprazol, lansprazol, omeprazol, rabeprazol
• antibiotici, tetraciklin: vitamin B12 ne treba uzimati u isto vrijeme s tetraciklinom jer ometa apsorpciju i učinkovitost ovog lijeka. Vitamin B12 treba uzimati u različito doba dana od tetraciklina. Svi dodaci vitamina B kompleksa djeluju na ovaj način i trebaju se uzimati u različito vrijeme od tetraciklina. Osim toga, dugotrajna uporaba antibiotika može smanjiti razinu vitamina B u tijelu, posebice B2, B9, B12 i vitamina H (biotin), koji se smatra dijelom vitamina B kompleksa.

Vitamin B12 je esencijalni nutrijent. Riba, školjke, meso, jaja i mliječni proizvodi dobri su izvori vitamina B12.

Količina koju treba konzumirati na dnevnoj bazi naziva se preporučeni dnevni unos (RDA) koji za vitamin B12 iznosi:

• za osobe starije od 18 godina – 2,4 mcg dnevno
• tijekom trudnoće – 2,6 mcg dnevno
• tijekom dojenja – 2,8 mcg dnevno
• u djece – ovisi o dobi
  • novorođenčad do 6 mjeseci – 0,4 mcg (odgovarajući unos)
  • dojenčad od 6 mjeseci do 1 godine – 0,5 mcg (odgovarajući unos)
  • djeca od 1 do 3 godine – 0,9 mcg (RDA)
  • djeca od 4 do 8 godina – 1,2 mcg (RDA)
  • djeca od 9 do 13 godina – 1,8 mcg (RDA)
  • tinejdžeri od 14 do 18 godina – 2,4 mcg (RDA).

Osobama starijim od 50 godina savjetuje se jesti hranu obogaćenu vitaminom B12 ili uzimati suplemente vitamina B12. Za održavanje razine vitamina B12 kod starijih odraslih osoba potrebno je uzeti 25-100 mcg vitamina B12 dnevno na usta.

Razgovarajte s liječnikom kako biste saznali koja bi doza mogla biti najbolja za određeno stanje.