N eprimjetni moždani udar, također poznat kao subklinički ili tihi moždani udar, događa se kada se formira mali krvni ugrušak u mozgu i privremeno blokira protok krvi.
Neprimjetni moždani udar pravog naziva se prolazni ishemijski napad (TIA), a poznat je i kao “mini moždani udar” ili “prelazni napad”. Riječ je o privremenom stanju u kojem se pojavljuju simptomi sličnog moždanog udara, ali isti nestaju unutar 24 sata bez trajnih oštećenja mozga.
Međutim, neprimjereni moždani udar ili TIA je ozbiljan medicinski uvjet koji zahtijeva hitnu medicinsku pažnju. Najčešći uzrok je formiranje krvnog ugruška koji privremeno blokira protok krvi u arterijama koje opskrbljuju mozak. Ugrušci se obično formiraju u drugim dijelovima tijela, poput srca ili vrata i onda putuju do mozga.
Ovaj ugrušak može biti dovoljno mali da ne izazove vidljive simptome ili da se simptomi pojavljuju samo kratko vrijeme.
Glavni uzrok neprimjetnih moždanih udara je ateroskleroza, stanje koje uzrokuje nakupljanje plaka unutar arterije. Ostali faktori rizika uključuju visok krvni tlak, dijabetes, pušenje, pretilost i nasljednu predispoziciju.
Šta je neprimjetni moždani udar?
Prolazni ishemijski napad ili neprimjetni moždani udar karakteriše privremenu blokadu protoka krvi u mozgu, što dovodi do privremenog poremećaja funkcije mozga. Uprkos tome što ne mora izazvati jake simptome, i neprimjetan moždani udar je ozbiljno zdravstveno stanje te izaziva prijetnju.
Neprimjetni moždani udar se događa zbog privremene blokade ili suženja krvnih žila koje opskrbljuju mozak, obično zbog stvaranja krvnog ugruška. Obično se taj ugrušak stvorio negdje u tijelu te doputovao do arterija koje opskrbljuju mozak. Ovaj ugrušak, poznat kao embol, može privremeno blokirati protok krvi u malim krvnim žilama mozga, što dovodi do privremenog nedostatka kiseonika i nutritivnih tvari u tom području mozga.
Nakon nekog vremena, ugrušak se može otopiti ili se premjestiti, a protok krvi se ponovo uspostavlja. To objašnjava zašto simptomi TIA obično nestaju unutar 24 sata.
Ko je u većem riziku od moždanog udara?
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), možda je udar drugi vodeći uzrok smrti i jedan od vodećih uzroka invalidnosti širom svijeta. Prevalencija moždanog udara značajno varira između različitih regija i zemalja, no u mnogim niskoprihodnim i srednje razvijenim zemljama i dalje raste. Prema podacima iz 2019. godine, SZO je procijenio da je oko 6,2 miliona smrtnih slučajeva povezano sa moždanim udarom, što čini 11% svih smrti.
Prema statistikama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, možda je udar bio vodeći uzrok smrti u Hrvatskoj tijekom posljednjih nekoliko desetljeća. Prema podacima za 2019. godinu, moždani udar je uzrokovao oko 5.500 smrtnih slučajeva, što je činilo oko 11% svih smrti u zemlji.
Iako se podaci razlikuju, moždani udar se smatra češćim u populaciji starijoj od 65 godina, kao i među osobama s određenim faktorima rizika kao što su hipertenzija, dijabetes i pušenje.
Simptomi neprimjetnog moždanog udara
Simptomi neprimjetnog moždanog udara slični su simptomima pravog moždanog udara, no obično su slabi. Kod moždanog udara dolazi do jasnih simptoma, no jedan od izazova u prepoznavanju neprimjetnog moždanog udara je upravo nedostatak očiglednih znakova. Pacijenti mogu osjećati samo blagu slabost, privremeni gubitak ravnoteže ili blage smetnje vida.
Ti simptomi često prolaze neprimijećeno ili se pripisuju umoru ili drugim manje ozbiljnim uvjetima. Međutim, iako simptomi mogu biti suptilni, neprimjetan moždani udar može imati dugoročne posljedice na zdravlje mozga i povećati rizik od kasnijeg moždanog udara.
Simptomi prolaznog ishemijskog napada se osim po intenzitetu razlikuju i po trajanju. Prema definiciji, simptomi obično nestaju unutar 24 sata, najčešće unutar nekoliko minuta ili sati. Međutim, bez obzira na privremeno trajanje simptoma, neprimjetan moždani udar je važan znak upozorenja i ukazuje na povećan rizik od kasnijeg moždanog udara.
Tipični simptomi uključuju:
– nagli gubitak vida ili zamagljen vid
– naglu slabost
– utrnulost u licu, ruci ili nozi na jednoj strani tijela
– poteškoće s govorom ili razumijevanjem
– vrtoglavicu
– gubitak ravnoteže
– intenzivnu glavobolju
Nagla slabost ili utrnulost jedne strane tijela može uključivati slabost mišića lica, ruku ili nogu na jednoj strani tijela. Studija objavljena u časopisu Stroke 2018. godine ističe da je slabost tijela jedan od ključnih ranih znakova moždanog udara.
Poteškoće s govorom i razumijevanjem se mogu prezentirati kao poteškoće s izgovaranjem riječi, nerazgovijetan govor ili poteškoće u razumijevanju govora drugih, ističe se u časopisu Journal of the American Heart Association.
Intenzivna glavobolja koja se javlja iznenada i bez ikakvog prethodnog oblika jedan je od mogućih ranih znakova moždanog udara. Prema istraživanju objavljenom u časopisu JAMA Neurology 2020. godine, teška glavobolja može biti raniji simptom moždanog udara kod nekih pacijenata.
Gubitak vida na jednom ili oba oka, zamagljen vid ili dvostruki vid mogu biti rani znakovi moždanog udara. Studija objavljena u časopisu Neurology 2012. godine ističe da su simptomi vezani uz često prisutni u ranim fazama moždanog udara.
Uzrok neprimjetnog moždanog udara
Kako smo već istaknuti, prolazni ishemijski napad ili neprimjetni moždani udar kao glavni uzrok privremenu smanjenu opskrbu krvlju određenog dijela mozga. Najčešći uzrok je privremena blokada krvnih žila koja nastaje zbog krvnog ugruška.
Međutim, postoje i drugi mogući uzroci neprimjetnog moždanog udara. Oni su:
– ateroskleroza: stanje u kojem se plakovi nakupljaju na zidovima arterija i sužavaju njihov lumen, što otežava protok krvi i povećava rizik od stvaranja ugrušaka
– embolija: krvni ugrušci ili komadići plaka se mogu formirati negdje drugdje u tijelu, poput srca ili vrata, te putovati krvotokom do mozga
– kardiovaskularni poremećaji: određene kardiovaskularne poteškoće poput atrijske fibrilacije ili srčanih zalizaka mogu povećati rizik od stvaranja ugrušaka
– visok krvni tlak: hipertenzija povećava rizik od oštećenja krvnih žila i stvaranja ugrušaka
– druga medicinska stanja poput dijabetesa, visokog kolesterola, bolesti bubrega, upalnih bolesti krvnih žila te određene genetske predispozicije
Šta napraviti kada nastane neprimjetan moždani udar?
Premda se radi o manje opasnom stanju, vrlo je bitno što prije reagira na simptome koji se pojavljuju. Neprimjetni moždani udar zahtijeva hitnu medicinsku intervenciju. Osoba koja ima simptome bi trebala odmah potražiti medicinsku pomoć kako bi se utvrdio uzrok simptoma i poduzelo potrebno liječenje s ciljem prevencije budućih moždanih udara.
Simptomi se ne smiju zanemariti ili podcijeniti jer oni mogu biti upozorenje za kasniji moždani udar. Prema istraživanjima, oko 10% ljudi koji su imali neprimjetan moždani udar doživeo moždani udar u roku od 90 dana. Rano prepoznavanje i liječenje mogu smanjiti rizik od budućih moždanih udara.
Dijagnoza uključuje detaljan pregled simptoma, medicinsku anamnezu i različite dijagnostičke testove. Liječnici mogu koristiti slikovne pretrage mozga poput magnetske rezonance (MRI) ili računalne tomografije (CT). Mogu se provesti i dodatni testovi kao što su Dopler ultrazvuk ili angiografija.
Liječenje tihog moždanog udara
S obzirom na to da simptomi tihog moždanog udara obično prolaze unutar 24 sata i ranije, liječenje je fokusirano na sprečavanje budućih moždanih udara.
Ovisno o uzroku i individualnim čimbenicima rizika, liječenje može uključiti propisivanje antikoagulantnih lijekova kako bi se spriječilo stvaranje ugrušaka. Uz pomoć lijekova može se regulirati visoki krvni tlak i nivo kolesterola, bez lijeka je nužna promjena načina života.
To uključuje prestanak pušenja ako je osoba pušač, redovitu tjelesnu aktivnost, kontroliranje težine i vođenje zdrave prehrane.
Kako smanjiti rizik od moždanog udara?
Nakon što osoba doživi neprimjetan moždani udar, vrijeme je za prevenciju budućih katastrofa. Međutim, osobe koje nisu doživjele tih moždani udar također bi trebalo da drže pravila u nastavku kako bi prevenirao nastanak moždanog udara. Održavanje zdravog načina života ključno je za prevenciju neprimjetnog moždanog udara.
Redoviti liječnički pregled i praćenje faktora rizika također su važni za rano otkrivanje i upravljanje potencijalnim zdravstvenim problemima. Veliku ulogu u smanjenju rizika čini i edukacija o neprimjetnim moždanim udarima, kao io važnosti prevencije i rane dijagnoze.
U nastavku donosimo važne faktore koji mogu pomoći u smanjenju rizika od moždanog udara.
1. Kontrolirajte krvni tlak
Visok krvni tlak (hipertenzija) jedan je od glavnih faktora rizika za moždani udar. Redovito mjerenje krvnog tlaka i praćenje njegovih vrijednosti važno je za otkrivanje visokog tlaka. Ako imate visok krvni tlak, kontrolirajte ga putem promjena načina života, dijetom ili terapijom lijekovima.
2. Održavajte zdravu prehranu
Prehrana bogata voćem, povrćem, cjelovitim žitaricama, nemasnim proteinima i zdravim mastima može smanjiti rizik od moždanog udara. Smanjite unos soli, zasićenih masti i šećera kao i hrane bogate konzervansima. Preporučuje se i konzumacija ribe bogate omega-3 masnim kiselinama, poput lososa ili skuše, koje mogu pružiti zaštitu od moždanog udara.
3. Bavljenje tjelesnom aktivnošću
Redovita tjelesna aktivnost, poput šetanja, trčanja, plivanja ili vožnje bicikla, može smanjiti rizik od moždanog udara. Preporučuje se najmanje 150 minuta umjerene tjelesne aktivnosti zajedno ili 75 minuta intenzivne tjelesne aktivnosti. Ovo znači da svakog dana trebate izdvojiti tek oko 20 minuta dnevno kako bi održavali zdravlje tijela i mozga.
4. Prestanite pušiti
Pušenje duhana, e-cigareta, vapea i drugih proizvoda je direktno povezano sa povećanim rizikom od moždanog udara. Ako pušite, razmislite o prestanku pušenja.
5. Kontrolišite nivo šećera u krvi
Dijabetes može povećati rizik od moždanog udara. Ako imate šećernu bolest, važno je pratiti nivo šećera u krvi, slijediti prehrambene smjernice, uzimati propisane lijekove i redovito pratiti zdravlje kod svog liječnika.
6. Održavajte zdravu tjelesnu težinu
Prekomjerna tjelesna težina i pretilost povezani su s povećanim rizikom od moždanog udara. Usmjerite se na održavanje zdravstvenog indeksa tjelesne mase (BMI) kroz uravnoteženu prehranu i redovitu tjelesnu aktivnost.
7. Smanjite stres
Kronični stres može negativno utjecati na zdravlje srca i krvnih žila. Pronađite načine za upravljanje stresom, poput vježbi opuštanja, meditacije, joge ili pronađite hobije koji vam pružaju zadovoljstvo i relaksaciju.
U slučaju da ništa od navedenog ne pomaže u smanjenju osjećaja stresa, obratite se stručnjaku kako bi zajedničkim snagama pronašli način za smirivanje. Stres ima ogroman utjecaj na cjelokupni organizam, posebno je povezan s povećanjem nastanka raznih bolesti i stanja.
8. Redoviti zdravstveni pregledi
Redoviti posjetite liječnika mogu pomoći u praćenju vašeg zdravlja, identifikaciji faktora rizika i ranoj dijagnozi potencijalnih zdravstvenih problema koji mogu povećati rizik od moždanog udara. propuštati sistemske preglede te nemojte slušati svog liječnika. Ovo se posebno odnosi na osobe koje već imaju zdravstvene probleme.