“Sumnjao sam da me djevojka vara…

Zamućenje (ili zamagljenje) vida znači nedostatak vidne oštrine i rezultira nemogućnošću uočavanja sitnih detalja. Može biti posljedica tzv. refrakcijskih grešaka kao što su kratkovidnost, dalekovidnost, prezbiopija (staračka dalekovidnost) ili astigmatizam, koje se mogu poboljšati korekcijskim lećama (naočalama), a može signalizirati i postojanje bolesti oka.

Zamućen (zamagljen) vid ujedno može biti simptom brojnih stanja koja ne zahvaćaju izravno oko, poput migrene ili moždanog udara. Brojni lijekovi također mogu dovesti do privremenog zamućenja vida kao nuspojave.

Ponekad je uz zamućenje vida moguća pojava i drugih simptoma, uključujući glavobolju, osjetljivost na svjetlo ili crvene i nadražene oči.

Ako imate blago zamućen vid koji dolazi i prolazi, to može značiti jednostavno umor, naprezanje očiju ili pretjerano izlaganje sunčevoj svjetlosti.

U ovisnosti o uzroku, zamućenje vida se može manifestirati naglo ili postupno, na jednom ili oba oka, a mutno može biti cijelo vidno polje ili samo dio vidnog polja.

Većina slučajeva je izlječiva, ali važno je odrediti točan uzrok.

Zamagljen vid može biti uzrokovan različitim problemima.

PROBLEMI S VIDOM

• naprezanje očiju – uzrokovano dugotrajnim gledanjem u nešto (kao što je zaslon računala) ili nošenjem pogrešnih dioptrijskih naočala ili kontaktnih leća
• refrakcijske pogreške (greške u lomu zraka svjetlosti) – rezultiraju poteškoćama s fokusiranjem vida. Obično se mogu liječiti kontaktnim lećama, naočalama i/ili operacijom, a uključuju:
  • kratkovidnost (miopija) – najčešća je refrakcijska greška  zbog koje predmeti u daljini izgledaju mutno i zamagljeno. Uslijed toga javlja se škiljenje, naprezanje očiju, glavobolje.
  • dalekovidnost (hipermetropija) – u ovom slučaju objekti su mutni iz blizine dok udaljeni objekti mogu ostati jasni. Uslijed naprezanja oka da izoštri sliku na blizinu  dolazi do naprezanja i umora očiju. Može se korigirati naočalama, kontaktnim lećama ili refrakcijskom kirurgijom.
  • astigmatizam – čest simptom je zamućen vid na svim udaljenostima. Uzrok je nepravilan oblik rožnice zbog čega svjetlosne zrake ne uspijevaju doći do jedne žarišne točke na mrežnici kako bi proizvele jasan vid. Također se može korigirati naočalama, kontaktnim lećama ili refrakcijskom kirurgijom.
  • prezbiopija (staračka dalekovidnost) – označava gubitak vida na blizinu povezan s godinama uzrokovan otvrdnućem leće u oku, koji se počinje manifestirati poslije četrdesete godine. Simptomi su isti kao i oni uzrokovani dalekovidnošću (zamagljen vid na blizinu, naprezanje očiju tijekom čitanja). Uobičajeno se rješava progresivnim lećama, bifokalnim lećama i naočalama za čitanje. Postoji i mogućnost operativnog rješavanja.
• kontaktne leće – nikada ne nosite jednokratne kontaktne leće (ili bilo koju drugu vrstu leća) dulje nego što je propisano. To će uzrokovati nakupljanje proteina i drugih ostataka u suznom filmu na lećama što onda može uzrokovati zamagljen vid i povećati rizik od infekcija oka. Do zamućenja vida može dovesti i dislokacija kontaktne leće.

ZDRAVSTVENA STANJA

Zamućenje vida može biti simptom ozbiljnih problema s očima, osobito ako se pojave iznenada. Neki od ovih ozbiljnih problema s očima mogu uključivati:

• infekcija oka
• bolest oka:
  • makularna degeneracija – degeneracija žute pjege povezana sa starenjem. Saznajte više o makularnoj degeneraciji.
  • dijabetička retinopatija – u slučaju dijabetesa, neobjašnjiv zamagljen vid može biti posljedica pojave dijabetičke retinopatije koja oštećuje mrežnicu oka i ugrožava vid. S vremenom, visoka razina šećera u krvi može oštetiti sićušne krvne žile u mrežnici, dijelu oka koji osjeća svjetlost. To može dovesti do naticanja dijela mrežnice koji se naziva makula, pojave novih i neželjenih krvnih žila koje rastu u oku i krvarenja unutar oka.
  • katarakta (siva mrena) – označava svako zamućenje leće u oku. Uvriježen je i naziv siva staračka mrena zbog sivog izgleda koji leća poprimi u fazi zrele katarakte. Uzroci u najvećem broju slučajeva nisu jasni već su povezani sa starenjem. Promjene vida poput zamagljenog vida ili odsjaj i aureole oko svjetala noću mogu biti simptomi katarakte. Ako se ne liječi, može pogoršati i ometati vid do točke sljepoće. Operacija katarakte uspješno vraća izgubljeni vid, a podrazumijeva zamjenu leće u oku umjetnom lećom.
  • glaukom (povišen očni tlak) – zamagljen vid ili “vid u tunelu” mogu biti simptomi uznapredovalog glaukoma. Bez liječenja, gubitak vida će se nastaviti i može doći do trajne sljepoće. Saznajte više o glaukomu.
  • problemi s rožnicom – oštećenje rožnice, zamućenje rožnice ili stvaranje ožiljka…

 

• stanja povezana s očima
  • sindrom suhog oka – poremećaj suznog filma zbog deficita suza ili pretjerana isparavanja suza, što izaziva oštećenje površine oka između vjeđa, a povezan je sa subjektivnim očnim smetnjama. Riješite test i provjerite patite li od suhog oka.
  • plutajuće čestice u očima – pojavljuju se kao male točkice ili mušice koje plutaju kroz vaše vidno polje. Obično se pojavljuju kada se staklasto tijelo oka, nalik gelu, s godinama počne pretvarati u tekućinu. To dovodi do toga da mikroskopski komadići tkiva unutar staklastog tijela slobodno plutaju unutar oka, bacajući sjene na mrežnicu. Ako se njihov broj naglo poveća ili primijetite i neke druge povezane simptome, odmah se javite liječniku, jer to može biti signalizirati puknuće ili odvajanje mrežnice
  • očna migrena – zbog smanjenog protoka krvi u oku ili kontrakcija (grčeva) krvnih žila koje opskrbljuju stražnji dio oka dolazi do privremeno zamagljenog vida. Zamućen vid treperavo svjetlo, aureole ili cik-cak uzorci uobičajeni su simptomi prije početka očne migrene ili migrenske glavobolje.
  • pterigij (siva mrena) – dobroćudna je izraslinu na površini oka. Radi se o duplikaturi bjeloočnice koja prelazi na rožnicu i svojim rastom može dovesti do deformacije rožnice i slabljenja vidne oštrine.
• nizak šećer u krvi (hipoglikemija) (kardiovaskularne i druge sistemske bolesti)
• stanja koja nisu povezana s očima
  • migrena – ovu  glavobolju mogu pratiti zamućenje vida, osjetljivost na svjetlo i drugi simptomi, što se može osjetiti čak i prije nego što migrena počne i mogu potrajati sve dok ne prođe. Dramatičnije promjene vida tijekom migrene nazivaju se aura, a mogu uključivati gubitak dijela ili cijelog vida na kratko (obično 30 minuta ili manje), bljeskove svjetla, valovite linije ili mrlje. Saznajte više o migreni.
  • upala očnog živca – vidni živac povezuje oko i mozak, prenoseći vizualne informacije od mrežnice do mozga. Upala živca može uzrokovati iskrivljenje ili zamućenje vida. Simptomi uključuju bol oko očiju, gubitak vida u boji, svjetlucanje.
  • tumor na mozgu – tumor u bilo kojem dijelu mozga može povećati tlak unutar lubanje i uzrokovati mnoge simptome, uključujući i zamućenje vida. Saznajte više o tumoru na mozgu.
  • moždani udar – jedan od ključnih znakova da imate moždani udar je iznenadna, bezbolna promjena vida (zamagljen ili dvostruki vid). Ako uz ovaj simptom imate i druge znakove upozorenja na moždani udar, kao što su: vrtoglavica, obješeno lice, gubitak ravnoteže, nejasan govor ili drugi problemi s jasnim govorom, slabost ili utrnulost u jednoj ruci. Saznajte više o čimbenicima rizika i predviđanju moždanog udara.
  • krvarenje u mozgu
  • Parkinsonova bolest – zamućenje vida nije prvi znak ove bolesti živaca, ali kako se bolest pogoršava, može utjecati i na vid jer se mijenja način na koji se oči pomiču. Vid postaje manje oštar pa se oči više naprežu kako bi fokusirale predmete iz okruženja. Saznajte više o simptomima Parkinsonove bolesti.
  • multipla skleroza – zamućenje vida često je jedan od najranijih simptoma multiple skleroze. Bolest uzrokuje upalu duž optičkog živca (optički neuritis) koji povezuje oči s mozgom, što može uzrokovati zamagljen vid, gubitak vida boja i bol pri pomicanju očiju. Često se događa samo na jednom oku. Saznajte više o multiploj sklerozi.
  • rozaceja – promjena na koži lica koja se manifestira pojavom crvenila u predjelu obraza, uz proširenje malih krvnih žila, a katkad i pojavom manjih do većih gnojnih “prišteva”. Saznajte više o rozaceji.
  • psorijaza – može zahvatiti i oči  te uzrokovati stanje koje se zove uveitis (upala srednje ovojnice oka koja se zove uvea). Upala dovodi do otekline koja uzrokuje zamućenje vida, bol, crvenilo oka i osjetljivost na svjetlost. Može zahvatiti jedno ili oba oka i ljude svih dobi, čak i djecu. Mogući uzroci uveitisa su infekcija, ozljeda ili autoimuna ili upalna bolest. Često se uzrok ne može identificirati. Uveitis može biti ozbiljan i dovesti do trajnog gubitka vida. Rana dijagnoza i liječenje važni su za sprječavanje komplikacija i očuvanje vida. Saznajte više o psorijazi.

DRUGI UZROCI

• nuspojave lijekova – određene kapi za oči, posebno one koje sadrže konzervanse, mogu izazvati iritaciju i zamagljen vid. Suhe oči i zamagljen vid mogu uzrokovati i neki lijekovi, poput tableta protiv alergije.
• trudnoća – zamućen vid je čest tijekom trudnoće zbog hormonalnih promjena koje utječu na oblik i debljinu rožnice. Suhe oči također su česte kod trudnica i mogu uzrokovati zamagljen vid. Ipak, zamagljen vid u trudnoći ne treba olako shvatiti. To bi moglo upućivati na dijabetes u trudnoći (gestacijski dijabetesa) ili biti znak preeklampsije, opasnog stanja obilježenog vrlo visokim krvnim tlakom i proteinima u mokraći. Preeklampsija možda neće uzrokovati nikakve simptome, ali zamućenje vida i druge promjene vida (kao što je bljeskanje svjetala ili mrlje) mogu biti pokazatelji da postoji. Preeklampsija se javlja kod žena koje nikada prije nisu imale visoki krvni tlak i obično se javlja kasno u trudnoći, obično nakon 20 tjedana. Može imati ozbiljne, po život opasne učinke na majku i dijete. Sve smetnje vida tijekom trudnoće treba prijaviti liječniku.
• laserska operacija oka – LASIK operacija obično se provodi radi ispravljanja refrakcijskih grešaka i može uzrokovati zamagljen vid odmah nakon operacije. Vid može biti mutan nakon bilo koje vrste refraktivne kirurgije. Jasnoća vida obično se poboljša unutar nekoliko dana, ali može proći i više vremena do potpune stabilizacije.
• trauma ili ozljeda (ozljeda oka ili glave)
• strano tijelo u oku.

Do iznenadnog zamagljenja vida može dovesti problem s bilo kojom komponentom oka, poput rožnice, mrežnice ili vidnog živca. Dok je sporo napredovanje zamućenja vida obično uzrokovano dugotrajnim zdravstvenim stanjima, iznenadno zamućenje najčešće je uzrokovano jednim događajem.

Liječenje u slučaju iznenadnog zamućenja vida ovisit će o stanju koje je utjecalo na vid.

U nastavku donosimo uzroke iznenadnog zamagljenja vida.

HITNI MEDICINSKI SLUČAJEVI

Moraju se liječiti što je prije moguće kako bi se spriječilo trajno oštećenje i gubitak vida.

Odvajanje mrežnice. U ovom slučaju mrežnica se odvoji od stražnjeg dijela oka i izgubi dotok krvi i živčanu inervaciju. Obično je posljedica starenja ili ozljede, ali može biti i komplikacija dijabetesa. Simptomi su: bljeskajuća ili lebdeća svjetla, koja su ponekad tamna ili crna, područja zamućenja vida ili odsutnog vida (kao zavjesa koja se spušta preko oka. Bez neodgodivog liječenja, vid u tom području može biti trajno izgubljen.

Moždani udar. Zamućenje ili gubitak vida može se pojaviti u slučaju moždanog udara u području mozga koji kontrolira vid i u tom slučaju vidni simptomi odnose se samo na jedno oko.

Prolazni ishemijski napad (prolazna ishemijska ataka, TIA). Moždani udar koji traje manje od 24 sata, a jedan od simptoma može biti zamagljen vid na jednom ili oba oka. Saznajte više o prolaznom ishemijskom napadu.

Vlažna makularna degeneracija. Žuta pjega ili makula je središnji dio mrežnice, središte centralnog vida. Ako u makulu urastu abnormalne žile, uzrokujući curenje krvi i druge tekućine u makulu, razvija se vlažna makularna degeneracija koja uzrokuje zamućenje i gubitak vida u središnjem dijelu vidnog polja. Za razliku od suhe makularne degeneracije, ovaj tip može početi iznenada i brzo napredovati.

Glaukom zatvorenog kuta. Nastaje u slučaju blokade drenažnog sustava unutar oka kada tlak može vrlo brzo porasti uzrokujući crvenilo, bol i mučninu. Ovo je hitan medicinski slučaj i zahtijeva liječenje kapima za oči za otvaranje kuta, smanjenje tlaka i smanjenje upale.

Endoftalmitis. Označava infekciju u tekućinama očne jabučice te predstavlja ozbiljno i hitno medicinsko stanje. Osim zamućenja vida moguće je osjetiti iscjedak gnoja iz očiju i natečene vjeđe. Često se javlja kao posljedica kirurškog zahvata, a može biti i posljedica infekcije u drugom dijelu tijela koja se proširila na oko.

Potres mozga. Posljedica je ozljede glave. Uz promjene vida, simptomi potresa mozga mogu uključivati promjene u raspoloženju, zbunjenost, amneziju (gubitak pamćenja), glavobolju, vrtoglavicu, pospanost.

INFEKCIJE OKA

Konjunktivitis. Infekcija vanjske sluznice, spojnice oka. Saznajte više o uzrocima konjunktivitisa.

Keratitis. Upala je rožnice, obično uzrokovana infekcijom. Rizik pojave povećava predugo korištenje jednog para kontaktnih leća, ponovno korištenje nečistih kontaktnih leća ili spavanje s kontaktnim lećama povećava rizik od ovoga.

Uveitis.  Uvea je skup pigmentiranih struktura u oku, uključujući šarenicu. Infekcija (npr. herpes) ili autoimuna reakcija (u slučaju reumatoidnog artritisa ili sarkoidoze) može uzrokovati upalu (uveitis). Najčešći oblik uveitisa je iritis (upala šarenice). Može biti bolan i uzrokovati osjetljivost na svjetlost (fotofobija).

DRUGI UZROCI IZNENADNOG ZAMUĆENJA VIDA

Naprezanje očiju. Naprezanje očiju može se pojaviti nakon dugog gledanja i fokusiranja na nešto bez pauze. Ako je naprezanje rezultat fokusiranja na elektronički uređaj poput računala ili mobitela, ponekad se naziva digitalno naprezanje očiju. Ostali uzroci naprezanja očiju uključuju čitanje i vožnju, osobito noću i po lošem vremenu.

Abrazija rožnice. Rožnica je prozirna ovojnica na prednjem dijelu oka. Ako se ogrebe ili ozlijedi, osim zamućenog vida, može se osjećati kao da je nešto u oku.

Visok šećer u krvi. Vrlo visoka razina šećera u krvi uzrokuje naticanje leće u oku, što rezultira zamućenjem vida.

Hifema. Označava nakupljanje krvi u prednjem dijelu očne jabučice kao rezultat krvarenja nakon ozljede oka. Može postati bolno ako povećava tlak unutar oka.

Makularna rupa. U slučaju prsnuća makule, koja je inače odgovorna za središnji vid, može se javiti zamućenje vida. Obično zahvaća samo jedno oko.

Migrena s aurom. Napadima migrene često prethodi aura koja može uzrokovati zamućenje vida. Moguće je vidjeti valovite linije ili bljeskajuća svjetla i imati druge senzorne poremećaje. Ponekad je moguća aura bez glavobolje.

Optički neuritis. Upalu vidnog živca obično uzrokuje autoimuna reakcija ili multipla skleroza. Najčešće zahvaća samo jedno oko.

Temporalni arteritis. Upala je srednjih i velikih arterija, ogranaka karotidne arterije. Tako mogu biti zahvaćeni ogranci oko sljepoočnica uzrokujući pulsirajuću glavobolju u čelu kao i naglo zamućenje ili gubitak vida.

Zamućenje vida može se odnositi na cijelo vidno polje ili samo na neke dijelove vidnog polja, odnosno može uključivati periferni vid ili način na koji se vidi desno ili lijevo od vidnog polja.

Zamućenje vida može se osjetiti samo najednom ili na oba oka.

Čak ako se kod djeteta ne primjećuju problemi s vidom uputni su redoviti očni pregledi kao preventivna mjera s ciljem ranog otkrivanja mogućih poremećaja vida.

Prvi oftalmološki pregled trebao bi biti u dobi od dvije do tri godine, a nakon toga još jedan prije polaska u školu. Nakon toga, svakako bi bio potreban pregled svake dvije godine, čak i ako dijete nema očitih problema s vidom.

Ako postoji obiteljska anamneza kratkovidnosti (roditelji, braća, sestre) ili bilo kojeg drugog oblika oštećenja vida, dijete treba pregledati što je prije moguće u dobi od šest mjeseci do godine dana, a zatim redovito nakon toga u vremenskim razmacima prema preporuci oftalmologa.

Saznajte više o problemima s vidom u dječjoj dobi.

Ako blago zamućenje vida dolazi i prolazi, to može značiti jednostavno umor, naprezanje očiju ili pretjerano izlaganje sunčevoj svjetlosti. Ujedno može značiti da vam ne odgovara dioptrija na naočalama ili ste u međuvremenu razvili neku refrakcijsku grešku zbog koje je potrebna korekcija vida.

Posjetite oftalmologa ako zamućenje vida traje i ne popravlja se odmorom, odmakom od ekrana i sklanjanjem od sunca.

Obavezno se javite liječniku u slučaju iznenadnih ili trajnih promjena u vidu (kao što su zamućenje, dvostruke slike, tunelski vid, slijepe pjege, aureole), jer to mogu biti znakovi ozbiljne bolesti oka ili drugog zdravstvenog problema.

Potražite neodgodivu liječničku pomoć u slučaju da se uz zamućenje vida pojavi i vrtoglavica, slabost ili utrnulost u jednoj ruci, klonulo lice, gubitak ravnoteže i/ili nerazgovijetan govor.

Prije svega treba odgovoriti na pitanja vezana uz sve simptome: kada ste prvi put počeli primjećivati zamućen vid, što pogoršava ili poboljšava zamućenje vida, je li zamućenje vida praćeno nekim drugim simptomima i kojima. Osim toga uzimaju se podaci o ostalim bolestima kao i bolestima u obitelji.

Nakon toga slijedi fizikalni pregled i ostale metode pregleda – oftalmoskopija (pregled očne pozadine), provjera vidne oštrine, ispitivanje procjepnom svjetiljkom (pregled mikroskopom zajedno s procjepnom svjetiljkom koja baca svjetlo visokog intenziteta), mjerenje očnog tlaka i druge pretrage po potrebi.

U slučaju sumnje na infekciju, mogu se tražiti i krvne pretrage.

Liječenje zamućenog vida ovisi o uzroku, odnosno o stanju koje uzrokuje simptome:

• refrakcijska greška (kratkovidnost, dalekovidnost, astigmatizam, prezbiopija) – propisuju se korektivne naočale ili kontaktne leće
• sindrom suhog oka, infekcije ili neka druga stanja – odgovarajuće kapi oči
• različita očna stanja, uključujući dijabetičku retinopatiju i glaukom – lijekovi, injekcije, ponekad laserski tretman
• vlažna makularna degeneracija – bezbolne injekcije lijeka u oko za sprječavanje daljnjeg oštećenja
• katarakta (siva mrena) – kirurško uklanjanje
• temeljno zdravstveno stanje – ako se potvrdi da je uzrok zamućenja vida neka bolest ili stanje, primjenjuju se lijekove za kontrolu temeljne bolesti/stanja
• naprezanje očiju ili predugo nošenje kontaktnih leća – uvođenje određenih promjena u način života.

Neki uzroci zamagljenog vida ne mogu se spriječiti, ali može se smanjiti rizik od zamućenja vida razvijanjem pozitivnih životnih navika:

• odlazak na redovni oftalmološki pregled svake dvije godine kako bi se na vrijeme otkrile bolesti/stanja koja mogu narušiti vid, posebno ako netko u obitelji ima povijest očnih bolesti (npr. glaukom)
• korištenje sunčanih naočala s UV zaštitom
• korištenje zaštitnih naočala ako se radi opasan posao
• unos hrane bogate hranjivim tvarima koje su dobre oči što uključuje omega-3 masne kiseline, (plava riba – inćuni, tuna srdela, skuša; riba hladnih mora – losos, haringa; alge; plodovi mora; sjemenke; orašasti plodovi), antioksidans lutein (nalazimo ga u tamnom, lisnatom zelenju, npr. kelju i špinatu) i vitamin A (mrkva, jetra, slatki krumpir).
• prestanak pušenja
• nositelji kontaktnih leća trebaju se pridržavati uputa za pravilno korištenje i njegu leća.

Posebno je važno paziti na oči u slučaju dijagnoze šećerne bolesti. To podrazumijeva redovitu kontrolu razine glukoze u krvi i održavanje normalnih vrijednosti kolesterola i krvnog tlaka. U slučaju da se primijeti bilo kakav problem s vidom, treba se odmah obratiti liječniku kako bi se spriječilo pogoršanje.