MAMA JE UŠLA U MOJ STAN I ZATEKLA SUPRUGU KAKO

MAMA JE UŠLA U MOJ STAN I ZATEKLA SUPRUGU KAKO SPAVA U PODNE: Kad mi je poslala OVU SLIKU IZ dnevne, odlučio SAM DA SE ODMAH RAZVEDEM

Javi mi se lik koga u životu nisam videla i posle par sati dopisivanja me pita da li sam za noćno druženje. Pre toga mi se javljao čovek koji je u “srećnoj vezi” ali “želi mene”. Pre toga me je dečko ostavio zato što nisam bila spremna da posle samo tri meseca veze dam otkaz, ostavim ceo svoj život i preselim se u drugi grad dok on apsolutno ništa ne menja u svom. Mogu ovako do sutra. Normalna sam, kulturna devojka, obrazovana, lepo izgledam, imam 25 i razočarana sam, tužna, besna, nesrećna jer koliko vidim ostaću sama, ali ne svojom voljom. Za celokupnu pricu pogledajte slicicu ispod.

Muž i ja živimo na planini. Najbliža kuća nam je udaljena oko 5km. Živimo skroz sami, nemamo televizor da nam nabija nervozu. Dane provodimo na čistom vazduhu, čitamo knjige, igramo društvene igre, volimo se. Jednom mesečno odemo u obližnji gradić u nabavku i jednom mesečno odemo u Beograd u izlazak, u pozorište ili restoran. Oboje smo u ranim 40-ima, nemamo decu niti ih želimo. Godinama smo bili usamljeni dok se nismo sreli. Živela sam u velikom gradu i bila tužna misleći da nešto nije u redu sa mnom dok njega nisam srela. Sad oboje uživamo živeći onako kako hoćemo. Jedino mi je žao što se nismo sreli ranije.

Imao sam jednu operaciju kao tinejdžer, ne opasnu po život, ali je morala biti u glavnom kliničkom centru jer se samo tamo radi. Ležao sam dugo, nikako da dođem na red. I onda je mama dala kovertu, odmah sam operisan. Godinama nakon toga, kad sam saznao da je tako bilo, odmah sam napisao prijavu protiv tog doktora i poslao. Znao sam ja da neće biti ništa od toga, i napisao sam da ne očekujem nikakve sankcije jer je praktično nemoguće sad dokazati, ali sam napisao da im prijavljujem jer želim da svi znaju šta se desilo, koji čitaju te mailove. Neka ima digitalni zapis u njihovom sistemu. Fino sam sve detalje naveo, i potpisao se punim podacima. Dobio sam odgovor da se ne može utvrditi ništa, kako sam i mislio. Iako ništa realno nisam promijenio, ja se osjećam bolje što sam to uradio.

BONUS: 👇🏻 🤩 🤩 👇🏻

Razlog oko 80 posto posjeta pedijatru upravo su upale dišnih puteva i popratni kašalj, pri čemu je u dvije trećine slučajeva riječ o djeci koja svakodnevno borave u kolektivu

Kašalj je refleks

Kašalj je široko rasprostranjen fenomen, osobito u pred­školskoj dobi, a označava naglo i eksplozivno izdisanje, pri čemu brzo strujanje zraka ponese nakupljeni sadržaj sa sluznice dišnih putova prema ustima. Najčešće je riječ o refleksnom odgovoru zbog podražaja receptora za kašalj u sluznici ždrijela, grkljana, dušnika, bronha i manjim dijelom u manjim bronhalnim ograncima.

Podražaj na kašalj mogu izazvati i strana tijela, čestice prašine, hlapljiva kemijska sredstva i promjene u temperaturi, kao i nakupljanje sekreta koji nastaje zbog alergije ili upale na sluznici dišnih puteva (najčešće u djece).

Dugotrajno curenje iz nosa podržava kašalj

Razlog oko 80 posto posjeta pedijatru upravo su upale dišnih putova i popratni kašalj, pri čemu je u dvije trećine slučajeva riječ o djeci koja svakodnevno borave u kolektivu.

Tijekom djetinjstva imunosni sustav postupno se razvija i u potpunosti sazrijeva tek u dobi od oko 15 godina. U prvim mjesecima i godinama života sposobnost obrane od infekcije virusima, bakterijama i gljivicama znatno je smanjena. Ranim polaskom u kolektiv (jaslice), dijete je pojačano izloženo uzročnicima, tako da se može očekivati da će u prosjeku obolijevati dva do tri puta mjesečno. Brojne studije pokazuju da tek nakon treće godine pohađanja kolektiva učestalost obolijevanja od akutnih respiratornih infekcija pada na razinu učestalosti obolijevanja djece koja ne pohađaju predškolsku ustanovu.

Tijekom prvih mjeseci i godina pohađanja kolektiva uočava se dugotrajno curenje nosa, uz slijevanje sekreta u ždrijelo te dalje u dušnik i bronhe, zbog čega se djeca povremeno zakašlju, kad se čuje “otkidanje” sekreta sa sluznice – tzv. vlažni ili produktivni kašalj. Takav kašalj pojačava se pri tjelesnom naporu, kad struja zraka pokrene nataloženi sekret sa sluznice bronha i dušnika te izazove podražaj receptora za kašalj. Produktivni kašalj koji nastaje zbog curenja nosa javlja se i noću. Tipično, neko vrijeme nakon što dijete zaspi, dolazi do grčevita vlažnog iskašljavanja nataloženog sekreta. Naime, tijekom spavanja slabi refleks gutanja i, umjesto da sekret koji se cijedi iz nosa bude progutan, odlazi u dušnik.

Zbog nezrelosti obrambenih mehanizama pojedini virusi (rino virusi i RSV – respiratorni sincicijski virus) izazivaju teška oštećenja sluznice dišnih putova, koja mogu zaostati i nekoliko godina nakon prebolijevanja.

U prve dvije godine boravka u kolektivu sva djeca prebole infekciju RSV virusom. Sluznica oštećena tim virusom promijenjena je izgleda, a prirodni mehanizmi zaštite sluznice znatno su oslabljeni, stoga lakše dolazi do idućih infekcija, uz izraženije znakove upale. Kao odgovor na novu infekciju javlja se jak otok sluznice koji u najmanjim ograncima bronha znatno priječi prolaz zraka (postoji pojačana osjetljivost sluznice, hiperreaktivnost). Dolazi do opstrukcije donjih dišnih putova, koju možemo prepoznati po sipnji (piskutanju u fazi izdisaja), kratkom i ubrzanom disanju, produljenom izdisaju i napadima “gušćeg” kašlja koji se pojačava u ležećem položaju.

Kada zatražiti liječničku pomoć

Svaki kašalj koji znatno remeti spavanje ili hranjenje, teški kašalj koji uzrokuje povraćanje nekoliko puta dnevno, a dijete za to vrijeme izgleda iscrpljeno i mirno, zahtijeva posjet liječniku.

Znaci otežana disanja (ubrzano i površno disanje, produljen izdisaj, fićukanje pri izdisaju) mogu biti znaci izraženije upale donjih dišnih puteva (bronha i njihovih ogranaka).

Bolni kašalj (bol iza prsne kosti, bol u prsnom košu ili bol u ždrijelu prigodom kašljanja) upućuje na mogućnost bakterijske upale i potrebe liječenja antibioticima.

Promukli kašalj praćen zvukom “struganja” koji nalikuje na glasanje tuljana ili lavež psa upućuje na subglotični laringitis.

Liječnički pregled potreban je i ako se nakon duljeg razdoblja kašljanja koje ne remeti opće stanje djeteta javi povišena temperatura, pogotovo ako je povišenje temperature izraženo i praćeno tresavicom.

Poseban oprez potreban je kod djece mlađe od 12 mjeseci, a naročito u mlađih od pet ili šest mjeseci. U najmlađoj dobnoj skupini znaci teške infekcije mogu biti oskudni (ne razvija se vrućica), a zbog nezrelog imunosnog sustava upala se može brzo širiti. Stoga treba obratiti pozornost na opće stanje djeteta – ako je mirno, blijedo, površno i ubrzano diše te ako odbija hranu, svakako je potrebno posjetiti pedijatra.

Možemo li spriječiti upalu dišnih putova

Bolesti dišnih putova najčešće su u jesen i zimi, kada djeca uglavnom borave u zatvorenim, grijanim prostorima.

Svjež i hladan zrak je koristan

Kod prekomjernoga grijanja suhi zrak isuši sluznicu dišnih putova, sluz se zgusne, nestaju sluznička protutijela, a trepetljike se slijepe pa prestaje čišćenje sluznice koja postaje suha i ranjiva. Izlaskom na svjež i hladan zrak sluznica reagira i počinje pojačano lučiti sekret, što ojačava učinak čišćenja.

Djeca koja borave u prostorijama u kojima odrasli puše višestruko češće obolijevaju od upala dišnih putova (npr. tri puta češće obolijevaju od upala uha ili bronhitisa), kao i djeca koja žive u područjima s visokom razinom onečišćenja zraka.

Treba se kretati

Boravak u zatvorenom prostoru povezan je i s manje kretanja. Kretanjem se ubrzavaju disanje i strujanje zraka, a time i čišćenje dišnih putova. Dok dijete mirno sjedi, zrak se izmjenjuje tek u jednoj trećini pluća, a u preostalom dijelu nakupljaju se sekret i ustajali zrak koji pogoduju razvoju bakterija. Uz to, tjelesna aktivnost i neposredno stimulira obrambene sposobnosti.

Važno je prati ruke

Neobično je važna spoznaja da se većina upala dišnih puteva širi upravo rukama! Uobičajeno se smatra da je najveći rizik od respiratorne infekcije ulazak u prostoriju u kojoj boravi osoba s prehladom, no nedvojbeno se pokazalo, pogotovo kad je riječ o predškolskim ustanovama, da se pranjem ruku (djece i njegovatelja) i korištenjem papirnatih ručnika (ili svako dijete treba imati svoj ručnik) znatno smanjuje učestalost obolijevanja (više pročitajte u članku Pranje ruku doprinosi prevenciji bolesti). Djeca obično rukama raznose sekret koji se na njima nakupi zbog kašljanja (stavljanje ruke na usta kod kašlja) ili brisanja nosa. Zato se preporučuje poučiti ih da kišu i kašlju u rukav jer će tako šake ostati čiste. U vrijeme učestalih prehlada treba češće prati igračke i površine na kojima se djeca igraju.

Jačanje imuniteta

Imunost se najučinkovitije postiže cijepljenjem, ali samo protiv manjeg broja uzročnika bolesti. Uz cjepiva koja se nalaze u obveznom programu imunizacije, mogu se primijeniti i cjepiva koja štite od teških oblika infekcije pneumokokom (Streptococcus pneumoniae), protiv vodenih kozica i gripe.

Iz široke palete proizvoda koji se nude za jačanje imuniteta određene mjerljive koristi ima od ehinaceje, cinka i probiotika. Od vitamina jedino vitamin C ima određene povoljne učinke, a nekritična upotreba ostalih vitamina (multivitaminskih preparata) se ne preporučuje jer, ne samo da nema koristi, nego može biti i škodljiva.