Neću ti halaliti snahu, sine.
“Dugo sam sumnjao. Onda je “kap prelila čašu”. Otjerao sam je uz brojne uvrede i ružne riječi.. Djeca su ostala sa mnom. Plakali su ali nisu ništa rekli. Edina, moja supruga je često odlazila od kuće. Svaki dan u isto vrijeme oko 12h. U to vrijeme sam bio na poslu..A onda sam nenajavljeno se ranije vratio. Nije bila tu, kako su mi i dojavili. Sačekao sam je u dnevnom boravku..Došla je. Našminkana i dotjerana. Mrak mi se spustio na oči. Psovao sam. Vrijeđao je. Zar mi je to hvala za 15 godina braka, vikao sam?
Izbacio sam je kao potpunog neznanca. Kao kakvu stvar.
U tom trenutku mi je laknulo. Mislio sam da sam uradio ispravnu stvar. Sebi sam olakšao..
Zapalio sam cigaretu na ulazu u kuću, na stepenicama.
Sutradan kad sam se vratio sa posla, odlučio sam posjetiti roditelje kojim sam prekinuo kontakt prije 10 godina. Otac me uvrijedio u jednom razgovoru. I to je bio povod. Ali sada kad sam otjerao Edinu, kao da mi je neko rekao da bi ih trebao posjetiti i reći im za mene i Edinu. Preći preko očevih riječi. U tih 10 godina nisam nikad nazvao. Niti pitao za njih. Surov i okrutan sam bio. Razmišljao sam ponekad o majci.
Zbog nje sam par puta utipkao broj da pozovem, ali mi nije dao.
Došavši pred kuću u kojoj sam rođen, primijetio sam da je avlija uredna, kao kad je majka radila u svojoj mladosti. Začudio sam se.
Onda sam pozvonio. Isto staro zvono koje ”budi iz mrtvih.”
Izašao je stari amidža Muharem, otvorio mi vrata da uđem ne progovorivši ništa..
Kad smo ušli samo je rekao: “Mehmede, Sajmo ja odoh.” I namršten je prošao pored mene kao pored neznanca. Na licu mu se vidjelo da mu nije drago što sam došao.
Kada sam ušao u sobu imao sam šta vidjeti. Majka Sajma je ležala na trosjedu a otac na bolničkom krevetu na drugoj strani sobe, pored prozora. Majka je teško ustala na sjedeći položaj. Mnogo se bure nanizalo na njenom licu za proteklih 10 godina.. Djelovala je izmučeno i bolesno. Popravila jev voju mahramu i dugo me prodorno gledala.
A onda je počela: “Sine moj, došao si nakon toliko godina. Majka te poželjela svim srcem. Evo Mehmed 3 godine poslije moždanog ništa ne može. Ko biljka je. Vehno je zbog tvog nedolaska. Nejavljanja. I ja sa njim. Znaš da imamo samo tebe. Nemaš ni braće ni sestara. Može li se sine roditelj 10 godina ne posjetiti? Može li se zbog dvije riječi zaboraviti roditelj? Mehmed je više u bolnici nego kod kuće.. Sa njim kad smo sami ne mogu govoriti. On u svom svijetu. Svojoj tišini. Svojoj bolesti. Svojoj muci. Muka je to sine.
Al’ neka si došo’.Ja sam majka. Halalim ja..
Šutio sam tiho plačući.
-Otjerao sam Edinu mama! Pravila me godinama budelom. Al’ juče sam se očima uvjerio. Došao sam s posla ranije. I baš kako su mi i dojavljivali nje tačno u 12 h nema kod kuće. Morao sambto uraditi.. Žao mi je da čujete od nekog drugog. A i da vas vidim. Znam majko da su Emir i Mirela prilično odrasli, ali nisam mogao preći preko sramote. Da me toliko ” namagarči.”
“Vidiš, sine moj, ako misliš da ću te podržati u tome, NEĆU. Iako si mi sin. Dio srca. Dio duše. Znam da si je otjerao. Malo prije je otišla i lično mi je rekla. Edina je sine, svih ovih 10 godina tačno u podne dolazila. Čistila nam kuću. Kuhala da imamo za 24 h. Mehmeda sa mnom i amidžom prevlačila i hranila. Avliju nam uređivala. Svaki dan kada ti radiš.Jer ti, sine moj, nisi udostojio da sve ove godine niti nazoveš.A kamoli da nešto pomogneš..Bojala se tebi reći. Da ne galamiš. A Edina je sine moj svih ovih godina brinula o TVOJIM RODITELJIMA. Preuzela obavezu koja je bila tvoja, dok si ti šenlučio po utakmicama i kladionicama.
A njena izbivanja iz kuće su ti javljali zlobni ljudi. Koji ti ne misli dobro. I šta bi?Zatvorio si sam sebi vrata sreće, koje je ona držala odškrinutim sve ove godine.. Ne sine. Za Edinu te neću podržati. Sve ti halalim sine. I nedolaske. I nejavljanja.
I zanemarivanje. Ali sine, Edinu ti nikad halalit neću! A neće ni Mehmed. Danas kad nam je pričala i Mehmeda brisala i presvlačila, dvije krupne suze kanuše mu iz očiju. Značila nam je.Trebala nam je. A ti tako.. Možeš doći sine kad hoćeš. A i ne moraš. Na volju ti..
Istrčao sam u avliju. Ledena kiša je lila kao iz kabla. Glasno sam plakao. Ni sam ne znam koliko sam bio na kiši. Kući sam došao mokar “do kože”. Već je pala noć. Djeca su spavala. Bože moj, pomislih, ne znam ni da li su večerali. Legao sam u našem bračnom krevetu i uplovio u noć. Bez sna..
Ujutro dok sam pio jutarnju kahvu i spremao se na posao, začuh zvono na vratima.Poštar.”Potpišite tu, reče”.
Ja potpisah, on otkide odrezak i uz kimanje glave se udalji.
Pošta od advokatske kancelarije.
Kao grom me udari. Edina traži razvod.
Oh Bože. Zar moja glupost nema granica?Zar sam toliko pogriješio?
Onda sam brzo došao sebi. Jesam.
I zaslužio sam..Nisam ni bio svjestan šta sam imao. A šta izgubio. Sada znam.
Ali kasno…
BONUS: 👇🏻 🤩 🤩 👇🏻
Važno je znati po čemu se razlikuju otrovni i neotrovni insekti te biti svjestan mogućnosti razvoja alergijske reakcije na njihov ubod, znati prepoznati da se nešto ozbiljno događa i na vrijeme reagirati
Neuobičajena zbivanja u svijetu insekata
Ubodi insekata češći su u proljeće i ljeto, kad ih zbog klimatskih uvjeta, buđenja prirode, flore i faune ima sve više. Oni koji su prespavali zimsko razdoblje izlaze na sunce i u prirodu, u potrazi za novim žrtvama. Neki ne prežive zimu, a neki su u fazi završetka novog razvojnog ciklusa kako bi dosegnuli sposobnost izvršavanja zadanih im funkcija.
Takvo ponašanje insekata bilo je uobičajeno u normalnim klimatskim uvjetima, no, s obzirom na sve izraženije klimatske promjene, možemo očekivati neuobičajena zbivanja u „svijetu insekata”, kao što je rano buđenje iz zimskog mirovanja, a mnogi i ne uginu pa je njihov broj veći nego inače. Osim toga, moguće je da će oni koji sadrže otrovne i opasne supstancije imati znatno jače djelovanje na organizam zbog izostanka uobičajenih klimatskih i ekoloških čimbenika koji bi oslabili njihovo djelovanje.
Po čemu se razlikuju otrovni i neotrovni insekti
S obzirom na podjelu insekata na otrovne i neotrovne, važno je znati po čemu se razlikuju.
OTROVNI INSEKTI
Na našemu su području otrovni ose, pčele, stršljeni, pauci, škorpioni i crveni mravi. Oni imaju žalac koji sadrži otrovnu vrećicu.
Pčela pri ubodu ostavlja žalac u koži, ali ugiba i ne može ponovno ubosti, a ose i stršljeni mogu ubosti nekoliko puta jer im žalac nakon uboda ostaje. Stršljeni imaju otrov posebna sastava, koji je u dijelu nekih molekula sličan otrovu kobre, pa, uz vrlo jaku alergijsku ili toksičnu reakciju, nakon 24 sata može izazvati hemolizu krvi (otapanje crvenih krvnih tjelešaca), s oštećenjima unutarnjih organa i smrću.
Pauk crna udovica ubodom može izazvati teško stanje koje zahtijeva bolničko liječenje, pa čak i smrt, iako rijetko. Ostali pauci izazivaju samo prolazne lokalne reakcije, kao i škorpioni koji, za razliku od onih u tropskim krajevima, nisu životno opasni za ubodenu osobu.
S obzirom na sve izraženije klimatske promjene, možemo očekivati neuobičajena zbivanja u „svijetu insekata”, kao što je rano buđenje iz zimskog mirovanja, a mnogi i ne uginu pa je njihov broj veći nego inače
NEOTROVNI INSEKTI
U ovu kategoriju ubrajaju se komarci, krpelji, buhe, uši, stjenice te razne vrste muha (obad ili konjska muha, vrtne i vinogradarske mušice i sl.). Kod uboda neotrovnih insekata nema otrova koji bi izazvao reakciju, ali je za mnoge od njih tipično da u krvotok ubacuju slinu koja ima osobinu da sprječava zgrušavanje krvi kojom se oni tada hrane (krpelj, komarac). I kod njihova uboda može se javiti prolazna reakcija u smislu jakog nadražaja kože, a katkad i jači otok i crvenilo praćeni svrbežom. Znakova alergijske reakcije nema ili su iznimno rijetki, a kad se pojave, vrlo su blagi i prolazni – uglavnom lokalni otok i crvenilo koji se brzo povuku.
Opasan je ubod tzv. konjske muhe ili obada, koji je vrlo bolan. Kako je to insekt koji živi u štalama i hrani se krvlju domaćih životinja, može na mjestu uboda izazvati gnojenje zbog prijenosa bakterija. Uz to, ubodenu osobu potrebno je zaštititi od tetanusa, čijeg uzročnika obad također može prenositi.
Kod uboda krpelja moramo imati na umu da su i oni prijenosnici nekih bolesti, npr. borelioze ili Lyme bolesti, koja se očituje bolovima u zglobovima, crvenilom na mjestu uboda koje se rubno širi, a u centru blijedi (erithema chronicum migrans) te temperaturom. Krpelji mogu prenijeti i meningoencefalitis (upalu mozga i moždane ovojnice), koji obvezno zahtijeva bolničko liječenje.
Tu su još i agresivne vrtne mušice, koje u rojevima napadaju ljude koji dolaze na prve radove u vrt ili vinograd. Uglavnom izazivaju nastanak brojnih papula (čvorića) na mjestima uboda i svrbež, a zbog grebanja često se razvije i sekundarna infekcija s gnojenjem. Iako nije riječ o alergijskoj reakciji, promjene su vrlo neugodne i zahtijevaju liječenje (oblozi, kortikosteroidne i antibiotske masti).
Alergija na ubod insekta
Nakon uboda nekih insekata važno je znati da postoji mogućnost razvoja alergijske reakcije. Učestalost alergijskih reakcija na ubode insekata u umjerenom klimatskom pojasu kreće se oko 0,4 do 1,2 posto populacije. Među osobama za koje znamo da su alergične na ubode, anafilaktični šok može se javiti u oko jedan do tri posto slučajeva. S obzirom na klimatske promjene, za očekivati je da će se ti podaci mijenjati i da će se povećavati postotak alergijskih reakcija.
Uz to što treba biti svjestan mogućnosti razvoja alergijske reakcije, treba znati i prepoznati da se nešto ozbiljno događa i na vrijeme reagirati.
ALERGIJSKA REAKCIJA NA UBOD INSEKATA MOŽE SE OČITOVATI KAO:
– lokalna reakcija na mjestu uboda
– generalizirana koprivnjača (urtikarija) -praćena oticanjem usana i/ili vjeđa
– početni znaci anafilaktičnog šoka -svrbež, otežano disanje, crvenilo i svrbež cijele kože;
– anafilaktički šok -najčešće se razvija nakon uboda stršljena, ose ili pčele, osobito ako je bolesnik iznimno osjetljiv na ubode, što saznajemo od oboljelog ili pratnje; ili ako se ubod dogodio u području glave i vrata, i to zbog blizine velikih krvnih žila i brzog širenja alergena, odnosno ako je riječ o višestrukim ubodima.
Postupak kod alergijske reakcije na ubod zapravo je isti kao i kod svih alergija. U slučaju samo lokalne alergijske reakcije, dovoljno je staviti hladan oblog, eventualno nanositi kortikosteroidnu kremu nekoliko dana i, ako je potrebno, uzeti antihistaminik na usta (tablete). U slučaju jačih reakcija, od drugog do četvrtog stupnja, moraju se davati kortikosteroidi u obliku injekcija te antihistaminici u injekcijama i tabletama, a u slučaju šoka, primijeniti odmah svu uobičajenu antišok terapiju.
Dobro je da osobe koje znaju da imaju jaku reakciju na ubod insekata imaju pri ruci već gotove tzv. autoinjektore u kojima se nalazi doza adrenalina koja će spriječiti razvoj šoka, nakon čega se može nastaviti s ostalom navedenom terapijom.
Kod uboda pčele treba ukloniti žalac koji je ostao u koži jer se iz njega postupno oslobađa otrov pa možemo imati produljene simptome. Svakog bolesnika s jačom reakcijom treba neko vrijeme nadgledati u bolničkim uvjetima jer se katkad može razviti i kasna, odgođena alergijska reakcija nakon 8 do 12 sati.
Kako se obraniti od insekata?
Kako bismo manje privlačili insekte, trebamo se pridržavati nekih uputa, kao što je izbjegavanje brzih pokreta, trčanja ili mahanja rukama radi tjeranja insekata, s obzirom na to da oni često ubadaju u obrani.
Ako znamo da smo osjetljivi na ubod nekog insekta, poželjno je izbjegavati jake mirise (parfeme), predug boravak u voćnjacima ili na otvorenom.
NIJE POŽELJNO: jesti slatko ili piti sokove na otvorenom jer se može dogoditi da nas insekt ubode u jezik, što može izazvati gušenje mehaničkim putem (zbog oticanja); hodati bos po travi jer košnice stršljena i osa mogu biti i u zemlji; nositi odjeću žarkih boja ili široku odjeću (žarke boje privlače insekte, a mogu se i zavući pod široku odjeću); veće tjelesne napore zbog znojenja (znoj privlači insekte).
Sve namirnice, osobito one slatke, kao i posude za odlaganje smeća treba dobro zatvoriti, a na prozore postaviti mreže ili barem staviti insekticid u obliku pločice u utičnicu za struju.
Koža se može namazati i nekim sredstvom koje mirisom odbija insekte, ali pritom moramo paziti da nije riječ o tvarima koje mogu izazvati alergijsku reakciju.
Na ljetovanje ili izlete uvijek je dobro nositi i neku kortikosteroidnu kremu i nekoliko tableta antihistaminika kako biste pri ruci imali potrebnu prvu pomoć dok ne stignete do liječnika.
Iako se ne trebate pretjerano bojati, budite na oprezu jer insekti su sveprisutni, stoga se pripremite za bitku i spremno ih dočekajte.