Mujo se vraća kući nakon 3 godine zatvora, kad u dnevnoj sobi kraj Fate – kolijevka sa malom bebom.
Mujo protrlja oči iu nevjerici ispali:
– Fato, bona, š’a je ovo?
Fata mirno odgovori:
– Moj bolan, čije bi bilo…. moglo je bit i tvoje da si bio pošten.
Sinoć je tokom emisije “Pitanja novinara” došlo do žetoke svađe izmneđu Bože Džonsa i Luke Masea. Naime, Luka je tokom svađe sa Božom pljunuo njega, zbog čega je nastao totalni karambol zbog kojeg je moralo da reaguje obezbjeđenje munjevitom brzinom.
Boža je počeo da se baca po dnevnoj sobi i pokušava da zgrabi Luku, ali su ga zadrugari i obezbjeđenje držali, a on je pjenio i urlao iz svega glasa.
– Ja ću u usta da ti sv*šavam, riječ nisam rekao. Ja ću mamu da ti j*bem namazanu i tebi i ko god da krene na mene. Mamicu ti j*bem ja, šta je bilo? – urlao je Boža.
U njihovu svađu umiješala se i Milica Veličković koja pokušava da objasni Luki da treba da prestane da provocira Božu, kako ne bi došlo do još većeg haosa, ali on nije želio da je poslušao i nastavio je da se mota oko njega, zbog čega je obezbjeđenje izvelo Džonsa iz Bijele kuće.
– Pljunuo si ga, šta ga provociraš? – upitala je Milica.
– Hoću, prozvao je djevojku – dodao je Luka Maso.
BONUS: 👇🏻 🤩 🤩 👇🏻
Putovanje kroz vremenske zone i rad u smjenama narušavaju normalan ritam budnosti i sna
Ako ste ikad putovali avionom kroz nekoliko vremenskih zona, vjerojatno ste doživjeli jet lag, poremećaj koji se javlja zbog nesklada između stvarnog vremena (na satu) i vašega prirodnog ritma izmjene sna i budnosti. Putujete li s istoka prema zapadu, primjerice iz Hrvatske do istočne obale Sjedinjenih Američkih Država, po dolasku će vas zateći šest sati manje nego što je u istom trenutku u Hrvatskoj. Upravo će vas za toliko sati ranije obuzeti pospanost u odnosu na prosječna lokalnog stanovnika, a za jednako toliko ćete se i ranije probuditi.
Zbog prenošenja svoga biološkog ritma iz Hrvatske, bit ćete neusklađeni ne samo s prirodnim svjetlom u SAD-u, nego i s radnim vremenom tamošnjih ustanova i životnim ritmom domorodaca. Da biste se mogli uklopiti u život sredine u kojoj ste se našli, trudit ćete se prilagoditi ritmu spavanja koji ondje prevladava. Dakako, jednaka prilagodba bit će vam potrebna i kad se vratite. Poletite li iz Washingtona u šest ujutro i letite šest sati do Zagreba, po dolasku ćete otkriti da je ovdje već šest popodne. U oba slučaja nastaje nesklad između našega unutarnjega biološkog sata i vanjskih okolnosti.
Putujemo li na relaciji sjever – jug, nema učinka jet laga, jer ostajemo u istoj vremenskoj zoni, ili u najgorem slučaju mijenjamo zonu za plus ili minus jedan sat. Tako europski ljubitelji nogometa, koji putuju na Svjetskoj prvenstvo u Južnu Afriku, ne trpe jet lag, ali mijenjaju godišnja doba, jer se Južna Afrika nalazi južno od ekvatora.
Kako podesiti biološki sat
Jet lag doslovno znači mlazno zaostajanje, preciznije vremensko zaostajanje uzrokovano putovanjem u mlažnjaku. Kad stignemo na odredište koje se nalazi u drugoj vremenskoj zoni, naš je biološki sat zaostao u zoni iz koje smo doputovali.
Biološki sat prirodni je mehanizam koji diktira brojne funkcije organizma u ritmu od 24 sata, osobito budnost i spavanje, tjelesnu temperaturu, probavu i rad endokrinih žlijezda. Tegobe izazvane jet lagom su noćna nesanica, dnevna pospanost, glavobolja, gubitak apetita, probavne smetnje, razdražljivost i potištenost.
Srećom, jet lag ne traje dugo, jer se naš biološki sat ipak prilagođava, ovisno o vanjskim podražajima, a naročito pod utjecajem izloženosti dnevnom svjetlu, odnosno tami. Ta se prilagodba odvija tijekom nekoliko dana, malo-pomalo, sve dok se biološki sat ne izjednači sa sunčevim ritmom.
Trajanje prilagodbe nije lako predvidjeti, jer ovisi o trajanju putovanja, prijeđenoj razdaljini i udaljenosti dviju vremenskih zona. Tko putuje od Zagreba do Los Angelesa, naći će se u većem neskladu između vlastitoga i lokalnog sata, nego ako leti samo do Lisabona, gdje je vremenska razlika samo jedan sat manje nego kod nas.
Za prilagodbu preporučuje se izlaganje prirodnom svjetlu, uzimanje obroka i odlazak na počinak u terminima nove vremenske zone. Poželjno je izbjegavati dulje drijemanje tijekom dana, da biste se dovoljno umorili i lakše usnuli navečer. Prirodno je svjetlo najmoćniji sinkronizator unutarnjeg sata, jer javlja organizmu kad treba biti budan, a kad spavati.
Iscrpljujući rad u smjenama
Za razliku od putnika koji doživljavaju jet lag, radnici u smjenama, oni koji naizmjenično rade u različita doba dana, suočavaju se s većim i trajnijim problemima, koji utječu na njihovu fiziologiju i društveni život. Oni koji redovito rade noću, primjerice od 22 do 6 sati, moraju se prilagoditi ritmu koji je obrnut od prirodnoga. Iako mogu spavati po danu, taj san često nedovoljno okrepljuje. Slično tome, noćna budnost izazov je za mnoge radnike, jer je u to vrijeme koncentracija slabija. Stoga radnici u smjenama snose veći rizik od pogrešna prosuđivanja i incidenata, zbog sanjivosti i smanjene pažnje.
Kod većine noćnih radnika postoji ustrajna težnja za spavanjem tijekom radnog vremena, kao i nedovoljna pospanost tijekom dana, kad je na raspolaganju jedini slobodan termin za spavanje. Budući da većina ljudi ne podliježe izvrnutom noćnom ritmu, noćnim je radnicima, kao manjini, teško održavati skladne međuljudske odnose.
Dnevne obveze prema rodbini i prijateljima, kao i radno vrijeme trgovina, banaka, pošte, liječnika i drugih uslužnih djelatnosti, otežavaju noćnom radniku potpun prijelaz na izvrnuti ritam budnosti i spavanja. Ako, pak, uspiju u potpunosti zamijeniti dan za noć, imaju teškoće u poslovanju s ustanovama koje rade samo danju.
Rotacije su najteže
Po organizam je još stresniji rad u dvije ili tri naizmjenične smjene, jer zahtijeva kontinuirane prilagodbe unutarnjeg sata radnom vremenu. Radnik, primjerice, može imati obvezu raditi dva dana u noćnoj smjeni, zatim dva dana u dnevnoj smjeni ili međusmjeni, nakon čega dobiva dva slobodna dana. Takvi ljudi žive jednako kao kad bi svakih nekoliko dana putovali preko oceana i natrag.
Neki ljudi, koji rade isključivo noću ili u naizmjeničnim smjenama, obolijevaju od poremećaja rada u smjenama. To je kronični zdravstveni poremećaj koji je neposredno povezan s njihovim radnim rasporedom. Budući da noćni radnici uključuju velik broj vozača kamiona, pilota, strojovođa, liječnika i čuvara, poremećaj rada u smjenama ozbiljan je problem javnog zdravstva.
Dva najistaknutija simptoma poremećaja rada u smjenama su nesanica u vrijeme kad bi čovjek trebao spavati te sanjivost u vrijeme kad mu raspored nalaže budnost. Noćni su radnici stalno u prigodi da spavaju u neprirodno vrijeme, a muče se ostati budni i usredotočeni kad su prisiljeni raditi. Oko polovice svih radnika u noćnoj smjeni usniva na poslu. Unatoč tome, noćni radnici tijekom 24 sata u prosjeku spavaju 60 do 90 minuta manje od dnevnih radnika. Istraživanja govore da kronična neispavanost dovodi do povećana rizika od pretilosti, šećerne bolesti i krvožilnih bolesti. Posljedica rada izvan prirodnog ritma je i povećana stopa incidenata na poslu i prometnih nezgoda, čak i u slobodno vrijeme.
Pomoć radnicima u smjenama
Na radnom je mjestu potrebno provoditi mjere koje radnicima u smjenama mogu pomoći da se lakše prilagode rasporedu i održe svježinu tijekom radnog vremena.
Istraživanja su pokazala da pojačano svjetlo u noćnoj smjeni, po mogućnosti u valnoj dužini koja je bliža plavom kraju spektra radi oponašanja dnevnog svjetla, olakšava prilagodbu noćnom radu. Jače umjetno svjetlo tijekom rada potiče pospanost po povratku kući, neovisno o tome što je tada već svanulo. Pokusi su pokazali i da dvije stanke za drijemanje od po 20 do 30 minuta pomažu održavanju budnosti po noći, no većina radnih mjesta nema uvjeta za drijemanje u ležećem položaju.
Razumije se, tko je prisiljen spavati po danu, trebao bi to činiti u temeljito zamračenoj prostoriji ili s pokrovom na očima. Radnik u smjeni mora zaštititi svoje vrijeme za spavanje i iz okruženja ukloniti sve što mu može smetati, uključujući zvuk telefona i zvonca. Drugi ukućani moraju se prilagoditi takvom rasporedu i omogućiti spavaču najveći mogući mir radi optimalna počinka u otežanim okolnostima spavanja u neprirodno vrijeme, to jest danju.
Kofein također može pomoći, a preporučuje se više manjih doza uoči i u prvom dijelu rada, umjesto jedne velike. Velika doza kofeina izaziva snažan nalet energije i koncentracije, no kad joj učinak popusti, javljaju se nagli umor i letargičnost.
Onome tko radi u rotirajućim smjenama potrebno je omogućiti da prelazi iz dnevne smjene u međusmjenu te iz međusmjene u noćnu, jer je tako lakše prilagođavati se promjeni ritma nego kad se prelazi iz smjene u smjenu u suprotnom smjeru.