U braku smo preko 20 godina i moja žena je oduvijek bila na burzi rada. Nikada nije radila ni jedan dan, a onda je iznenada počela da radi kao sekretarica u jednoj firmi. Prvo mi je bilo drago i zbog nje, jer je konačno počela da radi, a i zbog mene jer sa dvije plate može da se opuštenije živi.
Nakon otprilike pola godine počeo sam da sumnjam u sve to, jer je sve češće počela da radi produženo, počela da ide po seminarima i druge sumljive stvari je radila. Cijel situacija oko iznenadnog pronalaženja posla mi je postala sumljiva.
Počeo sam da se raspitujem o vlasniku firme u kojoj radi i nakon što sam dobro ” zagrebao” saznao sam da je vlasnik ustvari njen momak iz srednjoškolskih dana. Čovjek koji ju je ostavio i oženio neku djevojku iz Amerike i sada nakon više od 20 godina se vratio, slobodan i bogat
Sve je jasno, ponovo su u vezi, samo ne znam kako da reagujem. Ako je napanem, neću joj ništa loše učiniti, spakovati će se i otići zauvijek da živi sa njim, jer činjenica je da ga još uvijek voli.
Možda mi ostavi i djecu da odgajam sam, ko zna šta joj je u glavi. Ne znam, možda je za mene najbolje da šutim i pravim se da ništa ne znam.”
BONUS: 👇🏻 🤩 🤩 👇🏻
Ljekovitima se smatraju dvije vrste žare koprive, obična kopriva i malolisna kopriva, tako da se u fitoterapiji mogu koristiti pripravci jedne vrste ili smjese tih dviju vrsta
Prvi povijesni zapisi o koprivi (Urtica dioica L. – Urticaceae) mogu se naći u I. stoljeću, kada se koristila kao lijek protiv opće slabosti te kao sredstvo za “čišćenje” organizma. U doba Grka koristila se kao svježa biljka za masažu protiv reumatskih bolova. Kako vidimo, njezina uporaba poznata je od davnina.
Kopriva se i danas uvelike koristi u narodnoj medicini, a poznata je po tome što utječe na izmjenu tvari u organizmu, potiče izlučivanje probavnih sokova i probavu masnoća.
Kopriva kao biljka
Kopriva je biljka visine 60 do 80 cm, visoka, uspravna, s nasuprotnim srcoliko šiljastim te grubo nazubljenim listovima kratkih peteljki. Zeleno-sivi cvjetići vise iz listova. Cvjeta od lipnja do rujna.
Lišće i peteljke imaju krhke dlačice, odnosno fine tzv. hipodermalne igle koje, poput meduzinih, ispuštaju u kožu tvari koje iritiraju. Većina ljudi misli kako je mravlja kiselina u koprivi razlog pojave plikova na koži. No ipak nije tako. U iglama se skriva fascinantni koktel od histamina koji izaziva plikove začinjene serotoninom koji lokalno izaziva bol. No, ni to nije dovoljno pa kopriva sadrži i leukotriene koji izazivaju lokalnu upalu.
Postavlja se pitanje zašto se u narodu kopriva koristila za bol izvana? Može se reći da navedene tvari opterećuju živčane ogranke da prijeđu u stanje u kojem više ne generiraju bol, a moguće je i da upalne tvari u koprivi imaju suprotan učinak na način da pobuđuju organizam da smanji upalu.
Ljekovitima se smatraju dvije vrste žare koprive, obična kopriva (Urtica dioica L.) i malolisna kopriva (Urtica urens L.), tako da se u fitoterapiji mogu koristiti pripravci jedne vrste ili smjese tih dviju vrsta. Hibridi nastali prirodnim ili umjetnim križanjem tih dviju vrsta također se smatraju ljekovitima.
U ljekovite svrhe koriste se korijen, nadzemni dijelovi biljke i listovi. Korijenje se skuplja u proljeće i jesen, vrhovi mladih grančica s lišćem mogu se brati u proljeće, a cijela stabljika s cvjetovima cijele godine.
Obje vrste koprive samonikle su i široko rasprostranjene. Kopriva raste posvuda, u cijelom svijetu, osim u tropskim i arktičkim krajevima. Možemo je naći na zapuštenim mjestima, rubovima šuma, obalama rijeka, potoka i uz ograde kao korov.
Žaru koprivu ne valja brkati s drugim vrstama, poput bijele mrtve koprive (Lamium album L.) koja nije djelotvorna u liječenju bolesti kod kojih se koristi žara kopriva.
Zašto je kopriva ljekovita?
U koprivi nalazimo kompleksnu mrežu ljekovitih spojeva.
U listu dominiraju derivati kavene kiseline (koje nemojte brkati s kofeinom jer to nema veze jedno s drugim) zajedno s flavonoidima (poput kemferola, izoramnetina, kvercetina i šećernih spojeva tih flavonoida). Bogat je mineralima (kalcij, fosfor, željezo, kalij, silicija). Visoka koncentracija kalija barem djelomično objašnjava blag diuretički učinak lista koprive. Silicij je važan nutritivni element za gustoću kostiju, a velike studije pokazale su kako veći unos silicija u prehrani djeluje na povećanje gustoće kostiju.
Sadrži i mnogo klorofila (oko 2,7 posto) i odličan je izvor te nutritivno-funkcionalne molekule. Bodlje koje žare kožu, osim mravlje kiseline, sadrže spojeve acetilkolin, histamin, serotonin i leukotriene.
Korijen sadrži proteine lektine, polisaharide, sterole i njihove šećerne derivate.
Kopriva u kulinarstvu
Kopriva je prije svega prehrambena, a ne samo ljekovita biljka. Uostalom, ponekad teško nalazimo stroge granice tih pojmova među nekim biljkama. Takve biljke bile su avangarda onoga što smo naučili tek u 21. stoljeću, a to je da su neke biljke hrana, ali i izvor ljekovitih mikronutrijenata.
Prosječni obrok koprive može nam zadovoljiti znatan dio potreba za kalcijem, ima više vitamina A nego što nam je potrebno u danu, gotovo dovoljnu količinu magnezija, vitamina B6 i više od sedam posto vlakana za prehranu naše flore.
Koprivu vrlo rijetko možemo naći na jelovnicima, iako je riječ o deliciji koja pruža bezbroj mogućnosti pripravljanja: na lešo, miksana kao špinat u mlijeku, u varivu, ali i u složenim delicijama, rolicama, štrudlama, kuglicama, tjestenini… Sve je definirano vašom kreativnošću.
Iako se pomalo vraćamo koprivi, paradoksalno, ona je privilegija samo nekih koji nalaze vremena da u njoj uživaju.
Kopriva u fitoterapiji
U fitoterapiji se koriste list koprive (urticae folium) i korijen koprive (urticae radix). Treba precizno znati za što se koristi list, a za što korijen, jer se pripravci tih dvaju dijelova koriste za liječenje različitih bolesti.
List koprive
Prema kineskoj medicini, list koprive je biljka elementa vode. Djeluje pozitivno na bubrege i kod bolesti zglobova. Katkad nije dovoljno snažna kao samostalni lijek, ali je vrlo mudra dodatna terapija.
Precizni su Nijemci u kliničkim istraživanjima pokazali kako list koprive smanjuje vrijednosti čimbenika koji rastu kod reumatoidnog artritisa.
Kod upale mokraćnog mjehura, kopriva nije “akutna” biljka kao medvjetka koja djeluje na infekciju. No, pije se nakon infekcije, pogotovo kod anemičnih žena i kao jedan od načina prevencije, u kurama koje traju dva do više tjedana ili pak zajedno s antibioticima.
Mnogi misle kako je kopriva dobra kod anemije zbog bogatstva željeza i to je djelomično točno. Naime, kopriva pomaže radu bubrega, a bez zdravih bubrega nema stvaranja crvenih krvnih stanica (eritropoeze). Zbog toga može biti i dodatna terapija uz preparate željeza.
Kopriva je i blagi diuretik, zato je popularna kao detoks kroz čaj i hranu.
U ajurvedi, list koprive vodi se načelom da se slično sličnim liječi pa je popularna kod urtikarija i peludne hunjavice. Premda kliničke studije to nisu dokazale, ova uporaba govori o kreativnosti razmišljanja tijekom povijesti pa je tako, na primjer, sveta Hildegarda naziva “potpuno vrućom biljkom koja čisti želudac i raspoloženje”.
Doziranje je relativno jasno: 12 g suhih listova dnevno ili 2-6 ml tinkture u 25-postotnom etanolu, tri puta dnevno u čaši vode; oko četiri jušne žlice u litri vode kao čaj jednostavna je opcija bez vaganja. Postoje, naravno, i moderniji tipovi pripravaka nastalih u 21. stoljeću. Kod lista koprive veoma je važna doza, no nažalost, većina pripravaka premalo je dozirana.
List koprive službeno je odobren za liječenje reumatoidnog artritisa i artroza, bilo kao samostalan lijek, bilo kao dodatna (adjuvantna) terapija uz druge lijekove. Nužno je savjetovanje s liječnikom.
Osim tih indikacija, list koprive, blagog diuretičkog djelovanja, odobren je kao dodatna terapija kod bolesti mokraćnog sustava, poput cistitisa.
Korijen koprive
Kemizam korijena koprive sasvim je drukčiji. On je bogat triterpenima (velike strukture s više od 30 ugljikovih atoma), među kojima je beta-sitosterol i cijeli niz sličnih spojeva.
Ona je i službeni lijek za povećanu prostatu: 6 g suhog korijena dnevno koji se kuha 10 minuta u 6 dcl vode i pije tijekom dana, ili 5 ml tinkture tri puta dnevno. Mehanizam djelovanja očito je vrlo raznolik i nije samo jedan – od djelovanja na hormone poput dihidrotestosterona pa do posebnog proteina, tj. globulina koji veže spolne hormone (SHBG) kojem smanjuje mogućnost vezanja spolnih hormona. Kako bilo, druge tradicionalne uporabe naslonjene su na tu primjenu.
Poticanje rasta kose čajem, pogotovo spravljenog od svježeg korijena koprive, već ima legendaran status. Taj “komplicirani” pripravak zaista možete napraviti sami s geslom “list koprive iznutra plus korijen koprive izvana”.
U modernoj fitoterapiji, kopriva se primjenjuje i u kozmetičke svrhe, pa se tako korijen koprive zna koristiti uz korijen čička kod akni, upravo zbog djelovanja na istu hormonsku razinu: po dvije žlice svake biljke kuhaju se desetak minuta i to se pije tijekom dana.
Pripravci korijena službeno su odobreni za liječenje benigne hiperplazije prostate (nezloćudnog povećanja prostate). Prema Vahlensieckovoj skali, benigna hiperplazija prostate dijeli se na četiri stadija, a ESCOP odobrava korištenje korijena u stadijima I-III, odnosno u slučajevima kad ostatni volumen mokraće u mjehuru ne prelazi 100 mL. Osim u toj indikaciji, preporučuje se njegova uporaba kod subjektivnih tegoba mokrenja, poput čestog noćnog mokrenja i osjećaja neugode tijekom mokrenja, ali tek nakon konzultacije s liječnikom.
Klinička utemeljenost uporabe
Komisija E njemačke vlade i ESCOP (Europski znanstveni fitoterapijski komitet) smatraju klinički utemeljenim uporabu i lista i korijena. Pripravci koprive mogu se registrirati kao biljni lijekovi, a ne samo kao dodaci prehrani. ESCOP je odobrio uporabu lista koprive na temelju osam kliničkih studija, a korijena koprive na temelju 10 kliničkih studija.
KOPRIVA U MODERNOJ FITOTERAPIJI
List koprive ima identične indikacije potvrđene kliničkim ispitivanjima:
– koristi se za čišćenje bubrega (koristi se kao infuz, tj. čaj od lista tijekom tri tjedna)
– preporučuje se kao dodatna terapija kod oslabljenog organizma, anemije i čestih mokraćnih infekcija
– tinktura ili infuz (čaj) lista koprive smatraju se najboljim sredstvom za pojačanje izlučivanja mokraćne kiseline, stoga su lijek izbora kod gihta, bolesti u kojoj dolazi do nakupljanja mokraćne kiseline u zglobovima; koriste se tijekom više mjeseci (do pola godine bez prestanka).
Korijen koprive preporučuje se:
– kod adenoma prostate
– kod akutnog ili kroničnog prostatitisa, zajedno s drugim načinima terapije
– uz uroantiseptične biljke poput medvjetke i protuupalne biljke poput zlatnice.
Kopriva – doziranje i način uzimanja
List
Infuz – 3 – 5 grama suhog lista koprive prelije se s 250 mL kipuće vode i ostavi se poklopljeno deset minuta. Infuz se priprema svjež, a pije se tri puta na dan, najčešće nakon obroka. To znači da je ukupna dnevna doza 9-15 grama, što je znatno više od doze napisane na vrećicama čajeva. Preporučuje se nabaviti veću količinu (oko pola kilograma) suhog lista ako se počinje ozbiljnija terapija (npr. sama terapija kod reumatskih tegoba i artritisa traje i do pola godine).
Tinktura – Ne preporučuje se raditi tinkturu, nego se može nabaviti od proizvođača. Prodavač, odnosno proizvođač, moraju vam potvrditi da je tinktura koju kupujete koncentracije 1:5 (jedan maseni dio biljke na pet dijelova ekstrakta), u 25-postotnoj etanolnoj otopini. Pije se 2 – 6 mL tri puta na dan u čaši mlake vode.
Suhi pripravci biljke – Brojni proizvođači nude razne proizvode od lista koprive koji sadrže suhi (upareni) ekstrakt koprive. Proizvođač ili prodavač moraju vam dati potvrdu da preporučena dnevna doza takvog pripravka odgovara masi od 10 g suhih listova.
SIPF – To je skraćenica od francuskog naziva za integralnu suspenziju ljekovitog bilja. Prednost takvog pripravka je da sadrži spojeve iz svježe, nesušene biljke te najveću koncentraciju aktivnih spojeva cijele biljke. Stoga je takav preparat superioran u liječenju anemije, ali i ostalih bolesti navedenih pod indikacijama. Uzima se 5 mL tri puta na dan, u čaši mlake vode.
Svježi sok – Ako je dostupan, sok svježe koprive uzima se u dozi od 15 mL tri puta na dan u pola čaše vode.
Korijen
Dekokt – 6 g suhog korijena doda se u 300 mL ključale vode i kuha se deset minuta. Makne se s vatre i ostavi još 5 – 10 minuta i potom procijedi. Pije se topao nakon obroka, tri puta na dan. To znači da je ukupna dnevna doza 18 g suhog korijena, pa preporučujem kupnju većih količina suhog korijena. Pije se oko tri mjeseca, uz redovite kontrole kod liječnika specijalista.
Tinktura – Tinktura koju kupujete mora biti deklarirana da je 1:5 (jedan maseni dio biljke na pet dijelova ekstrakta), u 45-postotnoj etanolnoj otopini. Pije se 5 mL tri puta na dan u najmanje pola čaše mlake vode, nakon obroka.
Suhi ekstrakti – Na tržištu se mogu naći brojni pripravci (kapsule, tablete). Budite skeptični: proizvođač mora imati deklarirano da dnevna preporučena doza pripravka sadrži najmanje 300 mg uparenog ekstrakta (7-16:1 u 70 postotnoj etanolnoj otopini). Upitajte prodavača ili ljekarnika o deklaraciji. Preporučena dnevna doza je 800 mg suhog ekstrakta na dan.
Kopriva – sigurnost primjene
I list i korijen koprive smatraju se posve sigurnim i primjerenim za dulju uporabu. Primjenom gotovih preparata u propisanim dozama nuspojave nisu zapažene.
Klinički su opaženi samo manji prolazni probavni problemi. Iznimno rijetko mogu se javiti alergijske reakcije na pripravke koprive.
S obzirom na to da utječe na pojačano lučenje mokraće, kod česte primjene treba pripaziti na gubitak kalija te uzimati hranu bogatu tim mineralom. Kopriva se ne smije koristiti neprokuhana jer može oštetiti bubrege.
Premda se smije koristiti s većinom lijekova, potrebno je ipak savjetovati se s liječnikom i fitoterapeutom u slučaju terapije lijekovima poput metotreksata.