Rješavanje mozgalica predstavlja izazovan mentalni

Od ljeta mnogo očekujemo, prije svega odmor i odmak od svakodnevice i uobičajene kolotečine. Odmor je svima potreban jer uz njega idu opuštanje, rekreacija, druženje s prijateljima ili, jednostavno, uživanje u prirodi.

Dok je nekima ljeto asocijacija na sunčanje i kupanje na moru, drugima više odgovara odlazak na selo, planinarenje i slično. No, i jednima i drugima cilj je isti – biti što dalje od asfalta i gradske vreve, a što više boraviti u prirodi i upijati sunčevu svjetlost. Zašto ne!? Ona utječe na opće raspoloženje jer potiče lučenje hormona endorfina koji stvara osjećaj ugode, zadovoljstva, popravlja raspoloženje i djeluje blago antidepresivno. Zato i imamo dojam da nas ljeto regenerira i pomaže nam napuniti baterije. Ipak, dobra priprema zasigurno mnogo znači jer – pored mnoštva blagodati – ljeto ima i svoje zamke.

Ljetu se trebamo znati prilagoditi kako bismo izbjegli moguće štetne posljedice koje donosi sa sobom, a slobodno vrijeme iskoristili za opuštanje i oporavak. Nemojte se zbog neznanja ili lijenosti dovesti u situaciju da upadnete u njegove zamke i ne iskoristite sve blagodati na najbolji mogući način.

Sunce ima mnogo korisnih učinaka na organizam – potiče cirkulaciju i metabolizam, osigurava stvaranje vitamina D i djeluje blago antidepresivno. Na žalost, ako mu se pretjerano izlažemo, pokazuje i one štetne – ubrzano starenje kože, alergijske reakcije, opekline, povećava mogućnost nastajanja tumora kože, osobito melanoma, a može biti i jedan od čimbenika oštećenja rožnice i mrežnice oka.

Kako smo djelovanju UV zraka svi izloženi, posebice ljeti, valja se pridržavati savjeta za boravak na suncu i pravilno se zaštititi, vodeći pritom računa o tipu kože. Dodatni oprez potreban je kod osoba s većim brojem madeža. Osim zaštite, potrebno ih je redovito kontrolirati, a svaku promjenu veličine, oblika, jačine pigmentacije ili simptoma kao što su svrbež, vlaženje, krvarenje, žarenje i peckanje na mjestu madeža ozbiljno shvatiti i odmah se javiti dermatologu.

Tijekom ljetnih vrućina prijeti opasnost od dehidracije, kojoj su posebno skloni starije osobe, djeca, trudnice, sportaši i rekreativci. S obzirom na to da se ljeti pojačano znojimo, preko kože gubimo više tekućine nego inače – znojenjem i isparavanjem – pa ju je nužno nadoknaditi. Stoga se savjetuje dnevno uzimati oko dvije litre tekućine, a prema potrebi, i više. Od ukupnoga dnevnog unosa, dvije trećine trebala bi biti obična voda, a sve ostalo, primjerice, sokovi, čajevi, juhe i tekuća hrana, mogu biti nadopuna, ali ne i zamjena za vodu. Ne zaboravimo, voda čini više od 60 posto našeg organizma, dok, primjerice, moždane stanice sadrže 85 posto vode. Ona je naše „otapalo” i najbolja je za gašenje žeđi. Voda nije samo obična tekućina za naše stanice. Ona regulira elastičnost stanične membrane, stabilizira njezin prirodni bioelektrični potencijal te regulira transport elektrolita i hranjivih tvari unutar stanice. Uostalom, već sama građa stanične membrane sugerira da joj je najpotrebnija voda.

Osim povišenih temperatura, jačem znojenju mogu pridonijeti i neke bolesti, poput pojačane funkcije štitne žlijezde (hipertireoza) i šećerne bolesti. Ako zbog primarne bolesti ili postojeće terapije niste sigurni pijete li optimalnu količinu vode, posavjetujte se s liječnikom ili jednostavno metaboličkim testom provjerite je li vaš dnevni unos tekućine (osobito vode) primjeren potrebama organizma.

Ne zaboravite da alkohol pojačava izlučivanje vode iz organizma i može pojačati već postojeću dehidraciju, na koju su posebno osjetljive moždane stanice. Alkohol sprječava lučenje hormona vazopresina, zaduženog za održavanje opskrbe vodom živčanih stanica, koje sadrže i najviše receptora za taj hormon.

Čaj, kava i kola napici sadrže kofein, odnosno teofilin (čaj), koji imaju diuretičko djelovanje i potiču dehidraciju. Šalica kave sadrži oko 85 mg kofeina. S kavom, dakle, umjereno. Kava u manjim količinama, najviše do dvije šalice na dan, može djelovati stimulativno i razbuđujuće, a veće količine prazne naše energetske rezerve, povećavaju umor i dovode do dehidracije. Stoga je dobar običaj da se uz kavu poslužuje i voda.

Osobama koje se zbog prirode posla dodatno pojačano znoje (rad na otvorenome, sportaši…) i uz to su sklone nižem krvnom tlaku, uz običnu vodu, savjetuje se i mineralna negazirana voda, s obzirom na to da znojem pojačano gubimo i neke elektrolite (magnezij, kalij, natrij i sl.).

U nadoknadi tekućine, to jest kao nadopuna ukupnome unosu tekućine, može pripomoći i umjerena konzumacija čajeva, osobito voćnih i biljnih. Zeleni čaj je antioksidans i savjetuje se tijekom cijele godine, pa tako i ljeti. Biljni čajevi, poput metvice, ili voćni, primjerice, od jabuke, jagode ili brusnica, mogu se kombinirati. Voćni sokovi, ako ih pripremimo od svježeg voća, mogu biti osvježavajući, ali i zamijeniti jedan voćni obrok. Osvježavajuće lagane juhe od povrća, sočno voće i povrće, obilne i raznovrsne salate, također se savjetuju tijekom ljeta.

Pod utjecajem topline sunca, svježine mora i oskudne odjevenosti jače se luči adrenalin, ali i serotonin pa, osobito kod mladih, „popusti kontrola” te su ljeti češće spolno prenosive bolesti i upale urogenitalnog sustava. Stoga se od spolno aktivnih očekuje maksimalna odgovornost i korištenje zaštite jer prevencija je najbolja metoda. To je posebno važno zbog potencijalno opasnih infekcija, primjerice, virusom HPV-a.

Koliko god se činilo da sunce i more imaju samo pozitivan učinak na zdravlje i djeluju kao afrodizijak, vlažna sredina i mokri kupaći kostimi izvrsna su podloga za brz razvoj mikroorganizama, osobito gljivica i bakterija. Osim upale jajnika i jajovoda (koji su osjetljivo tkivo pa svaka neliječena upala poslije može utjecati na reproduktivnu sposobnost), ljeti može biti neugodna i genitalna kandidijaza, čiji su simptomi karakteristični – sirast iscjedak, crvenilo i peckanje. Njezinu umnožavanju može pridonijeti i previše klora u bazenima, ali i više drugih čimbenika, kao što su toplina, vlažnost, stres, promjene pH sluznice, pretjerana konzumacija alkohola i slatkih gaziranih napitaka… Upala uzrokovana Candidom može se javiti i nakon uzimanja nekih lijekova, kod slabokrvnosti, šećerne bolesti i sl., ili biti povezana s padom imunosti. Ako se simptomi pojave, valja potražiti savjet stručne osobe i početi liječenje.

I na kraju, svakako vodite računa o higijeni te na putovanju imajte na umu da je svaki javni toalet ipak javni. Naoružajte se vlažnim i suhim jednokratnim higijenskim maramicama, a nakon morske vode, osvježenje potražite pod tušem.

Ljeti više vremena provodimo na otvorenome pa su češći ubodi insekata (komarci, pčele, ose, krpelji, pauci), posebice ako više vremena provodimo pored rijeka, planinareći, šetajući po šumi i sl. Stoga je dobro imati pri ruci repelent. Aromaterapeuti savjetuju na izložene dijelove tijela, posebice pregibe, nanijeti eterično ulje lavande ili čajevca. Ta ulja imaju antiseptička, dezinfekcijska i zacjeljujuća svojstva i mogu se nanositi direktno na kožu (dovoljna je samo kap do dvije).

Ako su simptomi nakon uboda komarca ili nekoga drugog insekta jače izraženi, može se koristiti antihistaminik u obliku masti, kreme ili gela, koji će ublažiti svrbež i oteklinu, dok je kod jake opće reakcije ili generalizirane urtikarije potrebno primijeniti adrenalin i kortikosteroide (liječnik!). Posebno urgentna stanja su ona nakon uboda insekta (pčele ili ose) u predjelu usne šupljine, vrata i grla, zbog brzog razvoja edema i mogućega gušenja. Stoga budite oprezni pri konzumiranju zrelog voća (kruške, grožđe) u kojem se ti insekti zadržavaju.

Budući da sezona krpelja traje i tijekom ljeta te ubodom mogu prenijeti virusni krpeljni meningoencefalitis, savjetuje se nakon svakog boravka u prirodi detaljno pregledati cijelo tijelo i odstraniti krpelja ako ga se pronađe. Najbolje ga je omamiti alkoholom, ostaviti tri do pet minuta te zatim skinuti pincetom (laganim pokretima u različitim smjerovima i što bliže glavi kako bi se izbjeglo gnječenje zatka). Ako u koži zaostane rilce, ono više ne može utjecati na nastanak zaraze, ali i njega treba odstraniti. Savjetuje se na krpelja ništa ne stavljati (ulje i sl.) kako se ne bi potaknulo njegovo grčenje i veći prodor zaraznog materijala u ubodnu ranu.

Visoke temperature pogoduju razvoju mikroorganizama u prehrambenim proizvodima, posebice ako nisu primjereno uskladišteni. Kvarenju su osobito podložne namirnice proteinskog podrijetla, kao što su meso, jaja, mliječni proizvodi, riba i školjke jer su odlična hranjiva podloga za rast mikroorganizama. Ljeti je najčešće trovanje bakterijom salmonelom, a najopasnija su gotova jela bez prethodne termičke obrade, kao što su slastice i kremasti kolači, sladoled… Posebnu pozornost treba obratiti na mliječne proizvode (na izgled i okus, s obzirom da svaka promjena okusa na gorkasto upućuje na moguću intoksikaciju) jer im se ljeti zbog visokih temperatura rok može skratiti u odnosu na onaj označen na deklaraciji.

S obzirom na to da se ta bakterija uništava i inaktivira već na temperaturi od 56 ºC, termička obrada hrane najbolja je prevencija (primjerice, jaja kuhati sedam do 10 minuta na 100 ºC ili meso peći najmanje pola sata na 180 – 200 ºC. No, prije svega treba obratiti pozornost na siguran izvor i svježinu namirnica, zbog čega se savjetuje kupovanje proizvoda provjerenih proizvođača, originalno zapakiranih, s deklaracijom i rokom trajanja. Savjetuje se kad god je moguće pripremati i jesti hranu isti dan. Zaraza salmonelom moguća je i putem vode pa je kloriranje dobra prevencija.

Koji simptomi upućuju na trovanje? Nakon kratke inkubacije od nekoliko sati najčešće se javljaju bolovi u trbuhu, povišena temperatura, slabost, povraćanje i više vodenastih stolica tijekom dana, što brzo iscrpljuje i vodi u dehidraciju, osobito kod djece, pa je potrebno potražiti liječničku pomoć.

Izvor zaraze nekim enterovirusima mogu biti i sirove, nedovoljno termički obrađene školjke, primjerice, dagnje. Stoga su svuda, pa tako i na moru, sustavi za pročišćivanje otpadnih voda važan čimbenik opće prevencije.

Omiljena i primamljiva hrana ljeti mnogima su gljive, za koje se zna da sadrže vrlo malo masti i da su dobar izvor bjelančevina i ugljikohidrata. Ako ih nalazite u prirodi, koristite dobro poznate i provjereno jestive gljive te ih u pravilu potrošite odmah za isti obrok i izbjegavajte podgrijavanje. Ako niste znalac, nemojte eksperimentirati. 

Prilagođavanjem prehrane zdravstvenome statusu, starosnoj dobi, dnevnim radnim aktivnostima i životnim navikama te pravilnim izborom namirnica možemo pomoći organizmu u prilagodbi na ljetne uvjete.

Ljeti je potrebno jesti hranu koja ne opterećuje organizam – što više svježeg voća i povrća, mahunarki, integralnih žitarica, fermentiranih mliječnih proizvoda i lako probavljivih proteina (riba, puretina i piletina bez kožice, grahorice, soja). Tijekom pripreme savjetuje se kratka termička obrada, najbolje kuhano na lešo ili na pari, a što manje pečeno, prženo u dubokoj masnoći ili pohano. Dobro su došli i integralna tjestenina i riža, variva bez zaprške s mnogo povrća, razne salate i prilozi od povrća. Žitarice od punog zrna, žitne pahuljice, posije i klice savjetuju se tijekom cijele godine, pa tako i ljeti.

Savjetuje se i konzumacija fermentiranih, malomasnih mliječnih proizvoda, najbolje onih koji sadrže dobre probiotičke bakterije, primjerice, kefira i acidofila jer pomažu u reguliranju funkcije probavnih organa, a time i imunosti općenito.

U najvećoj mjeri treba izbjegavati zasićene masti (crveno meso, iznutrice, suhomesnato, konzervirano i dimljeno meso, previše papreno i slano), dok su dobro došla hladno prešana biljna ulja, koja se i inače savjetuju u prehrani, primjerice, maslinovo, sezamovo, suncokretovo i bučino ulje. Začine općenito treba prilagoditi obroku i ljeti maksimalno koristiti začinsko bilje.

Bogat izbor raznovrsnog voća i povrća, bogatog vitaminima i mineralima, pomaže nam da organizam zaštitimo iznutra. Ljeti se savjetuje povećati unos namirnica bogatih beta karotenom (provitaminom A), koji je biljni pigment i ljudski organizam može ga pretvoriti u vitamin A. Iznimno je važan tijekom cijele godine, a posebice ljeti jer ublažava negativne učinke sunčeva zračenja i štiti kožu pomažući sintezu pigmenta melanina koji je prirodna obrana kože, te umanjuje pojavnost alergijskih reakcija na sunce. Kao antioksidans osigurava normalnu funkciju imunosnog sustava, podiže otpornost na infekcije, štiti sluznice i sprječava upale. Stoga se savjetuje tri do četiri tjedna prije pojačanog izlaganja suncu povećati unos namirnica kao što su dinja, marelica, breskva, mrkva, špinat, rajčica i paprika.

Vitamin C potreban je za sintezu i obnavljanje veziva kože (kolagena). Baš poput vitamina A i E, jak je antioksidans koji štiti kožu od štetnog utjecaja slobodnih radikala i ublažava proces njezina starenja. Njime bogate namirnice su paprika, rajčica, špinat, zelena salata, kupus, brokula, peršin (list), citrusi (limun, naranča), bobičasto voće, trešnje, lubenica, breskva i sušeni šipak. Iznimno je osjetljiv na povišene temperature, zrak i svjetlost, pa se lako gubi skladištenjem i termičkom obradom. Stoga je imperativ konzumacija svježega i sirovog voća i povrća, odnosno vrlo kratka termička obrada za neke vrste povrća.

Vitamini B kompleksa s pravom nose naziv zaštitnici epitela kože i sluznica, poglavito vitamin B5 (pantotenska kiselina) koji je poznat kao borac protiv problematične kože. Potiče rast novih stanica, pomaže očuvati vlažnost kože, prirodni je zaštitnik od opeklina i sastavni dio mnogih krema za kožu te losiona i šampona za kosu. Namirnice bogate vitaminima B skupine savjetuju se tijekom cijele godine, pa tako i ljeti. Nalazimo ih u žitaricama, mlijeku, ribi i mesu, mliječnim proizvodima, mahunarkama i orasima.

Od minerala posebno trebamo obratiti pozornost na magnezij i kalij, koji se pojačano gube znojenjem, a važni su za zdravlje krvožilnog sustava. Dehidracija izazvana nedostatnim uzimanjem tekućine te povraćanjem i proljevom ubrzava nedostatak kalija i magnezija, a dodatan oprez potreban je i kod primjene lijekova, kao što su diuretici, laksativi i kortikosteroidi. Voće i povrće bogat su izvor tih minerala.

Kalij nalazimo u povrću (rajčica, zelena salata, kelj, kupus, cvjetača) i u voću (jabuka, kruška, banana…). I jabučni ocat prirodno je bogat izvor kalija.

Magnezij utječe na tonus i elasticitet krvnih žila, važan je za pravilnu funkciju mišića i živčanog sustava te nužan za metabolizam kalcija. Kod pojačanoga osjećaja umora, malaksalosti, loše periferne cirkulacije i teže prilagodbe na nagle vremenske promjene, savjetuje se dodatan unos magnezija putem dodataka prehrani, u količini od 300 mg dnevno, najbolje u poslijepodnevnim satima.