ako da budemo sigurni šta jedemo i koliko je meso značajno

ako da budemo sigurni šta jedemo i koliko je meso značajno u našoj ishrani, govorila je doktorka Radmila Šehić u emisiji 150 minuta.

„Prvo ću da vam kažem ono što je možda najkorisnije za ljude, da znaju da je meso veoma bitna, veoma važna namirnica. Životno važna namirnica jer je veliki izvor proteina, zapravo esencijalnih aminokiselina, možda još značajnije od toga da je meso izvor B12 vitamina“, istakla je dr Šehić.

Prema njenim rečima, vitamin B12 je izuzetno značajan za funkcionisanje nerava, mozga, metabolizma, a iako ga ima mnogo u kvascu, meso je ipak bogatije ovim vitaminom. Dodala je da ljudi koji su na veganskoj ili vegetarijanskoj ishrani moraju da na druge načine nadoknađuju ovaj važan vitamin.

„Mi ne znamo koliko dugo meso stoji, koje je meso pripremljeno. Ono što znamo jeste da su mesa u hladnjacima na neka dva stepena Celzijusa u regularnim prodajama, dobro zaštićena“, objašnjava doktorka

Šta mi možemo učinimo kao vid prevencije prilikom kupovine mesa? Na prvom mjestu, doktorka savjetuje da se osvrnemo na boju mesa. Ako barem deo ili neki dio mesa promeni boju, to je prvi znak.

„Tako već načeto meso, bude tačkasto. A ako ga kupite tako i otvorite, ono je lepljivo, vuku se vlakna. I tu je oprez! Treća stvar je promjena mirisa“, dodala je.

Takođe, ne treba da zaboravimo i na to koliko je termička obrada važna. Na preko 75 stepeni Celzijusa, kako napominje dr Šehić, ubijaju se bakterije.

BONUS: 👇🏻 🤩 🤩 👇🏻

I male stvari koje sami možete napraviti za bolju probavu mogu biti od velike pomoći. Savjeta je mnogo, a mi vam donosimo neke od njih…

Svima je poznata poslovica: “U zdravom tijelu zdrav duh”. A da bismo to postigli, važno je hraniti se pravilno i voditi brigu o probavnom sustavu koji osigurava hranjive tvari za životno važne procese u našem organizmu. Stoga je sigurno da je zdrava probava put prema zdravom tijelu i duhu.

U nastavku donosimo puno toga što biste trebali imati na umu kako biste tijekom cijele godine održavali svoju probavu u dobroj kondiciji, a samim time bili i bolje raspoloženi.

Savjeti za zdraviju probavu

Treba znati i to da ne treba uvijek okretati se velikim dijetama i drastičnim mjerama kako bi probava besprijekorno funkcionirala. I male stvari, koje sami možete napraviti za probavni sustav, mogu biti od velike pomoći. Stoga vam u nastavku donosimo savjete kako održati probavni sustav u dobroj formi.

Buđenje – Jutarnje tuširanje hladnom vodom osnažit će imunosni sustav te pokrenuti krvotok i rad želuca. To će vas razbuditi, poboljšati prokrvljenost, a samim time i omogućiti dobru probavu. Naizmjenično tuširanje toplom i hladnom vodom poboljšava i tonus kože. Brrrh! Stisnite zube i krenite!

Jutarnji napici za bolju probavu – Tko ima usporenu probavu, trebao bi svako jutro popiti veliku čašu vode s limunom ili čašu kiselog mlijeka. To potiče želudac i crijeva, te jača imunitet.

Dobro prožvakana hrana već je pola posla – Budite iskreni! Koliko žvačete hranu prije nego što je progutate? Budući da probava započinje u ustima, radom enzima u slini, narodna mudrost: “Dobro prožvakana hrana već je pola obavljena posla”, itekako je na mjestu. Svaki zalogaj trebalo bi žvakati 30 puta, jer to rasterećuje želudac. I pokušajte jesti svjesnije: jedete li polakše, više ćete uživati u jelu.

I gorko je slatko – Učinite nešto za svoje zdravlje unošenjem salate u prehranu. Posebno su zdrave gorke salate poput radiča. One, naime, sadrže gorke tvari koje potiču metabolizam i lučenje želučanih sokova, a samim time poboljšavaju probavu.

Pet puta dnevno – Preporučuje se uzimanje pet obroka voća ili povrća dnevno. Pritom je kao obrok dovoljna već i polovica jabuke. Želudac će vam biti zahvalan, jer manji obroci rasterećuju probavu.

Integralno brašno umjesto pšeničnog – Jeste li znali da puno kruha od bijelog brašna ne utječe povoljno na probavu? Zato je uputno birati integralno brašno. Ono ima puno vlakana koja potiču želudac i crijeva na dobru probavu, te sadrže ugljikohidrate, a njih organizam pretvara u šećer koji se polako ispušta u krv, što pak stvara dugotrajan osjećaj sitosti.

Potaknite želju za svježom hranom – Sočno voće i svježe povrće na tržnici budi želju za svježom, sirovom hranom. Iskoristite priliku i svakodnevni jelovnik obogatite sirovom hranom. To omogućuje detoksikaciju organizma, dobro je za liniju i pruža više vitamina od kuhane hrane. Uz to, sirova hrana sadrži puno vlakana koja potiču probavu.

Ukusne i zdrave jagode – Hmm! Konačno smo opet dočekali svježe jagode. Male crvene bobice čudnovat su izvor vitamina C (65 miligrama na 100 grama). Jedite ih koliko želite, bez grižnje savjesti. Jagode sa svoje 32 kilokalorije na 100 grama zaista su niskokalorične. Uz to, jagode, kao i druge vrste voća, zahvaljujući svojim vlaknima omogućuju pravilan rad želuca i probave općenito.

Jedna jabuka na dan… – Ne kaže se uzalud: “Jedna jabuka na dan tjera doktora iz kuće van”. Uz vitamine, jabuka sadrži dragocjena vlakna koja pozitivno utječu na probavu.

Jeste li popili dovoljno tekućine? – Jeste li i danas već popili dovoljno tekućine? Naše tijelo svakodnevno treba oko dvije litre tekućine. Kome to teško pada, trebao bi na radni stol staviti bocu s mineralnom vodom. Da kava organizmu oduzima tekućinu, priča je za malu djecu, stoga je najbolje piti vodu, voćne ili biljne čajeve.

Nekoliko koraka nakon jela – Motivirajte sebe i kolege na šetnju za vrijeme podnevne stanke: izađite na zrak i protegnite noge najmanje 20 minuta. To ne potiče samo probavu nego i krvotok.

Uspravno držanje – Pokažite danas da imate kičmu i pazite na ravna leđa. Bilo kod stajanja, sjedenja ili prigibanja, mnogi ljudi skloni su pogrbiti leđa, što izaziva napetost u zatiljku i ramenima. To ne šteti samo kralježnici nego dovodi i do opće ukočenosti mišića. Ta se napetost može negativno odraziti i na probavu, jer želudac najbolje funkcionira ako je držanje tijela uspravno i opušteno.

Svakodnevna motivacija – Penjanje stubama može biti prilično naporno. Svakodnevne situacije u kojima primjećujete da niste u najboljoj formi, iskoristite kao motivaciju da učinite nešto za svoju kondiciju. Tijelo koje je u dobroj formi pobrinut će se i za dobru probavu.

Mini-meditacija – Stanite uspravno, raširite ruke i tri minute svjesno duboko udišite i izdišite. Pritom se pokušajte svjesno usredotočiti na svoju nutrinu i svakim izdisajem napetost “izdahnuti prema van”. Tako ćete blagotvorno djelovati i na želudac, koji na opterećenja živčanog sustava posebno osjetljivo reagira.

Obavijestite ostale o svojim dobrim odlukama – Jeste li nove dobre odluke odbacili već sljedećeg dana? U prehrani biste trebali više paziti na želudac, ali kobasici s curryjem jednostavno niste mogli odoljeti? Najbolji lijek: obavijestite svoje prijatelje, kolege i obitelj o svojim planovima. Ta socijalna kontrola, koja će vas podsjećati na vlastite odluke, u praksi dobro funkcionira.

Proljetno čišćenje – Osim na prostor u kojem živimo i radimo, treba misliti i na vlastito tijelo i očistiti ga iznutra. Kako bi bilo da ubacite “bezalkoholni” tjedan ili samo laganu hranu? Najzahvalniji će vam biti želudac, kojemu su ugodna slavlja i stalno uživanje u jelu i piću tijekom hladnoga godišnjeg doba zadavala puno posla i brige.

Bez proljetnog umora – Prevarite proljetni umor! Provedite dovoljno vremena na svježem zraku i bavite se sportom na otvorenom. Pola sata trčanja po parku može učiniti čuda. To je dobro za kondiciju, a kretanje će i vaš želudac održavati u dobroj formi.

Svakodnevni trening – Prosječno svaki čovjek ujutro i navečer dvije minute pere zube. Iskoristite to vrijeme za kratki trening. Primjerice, možete stajati samo na jednoj nozi ili kružiti gornjim dijelom tijela. Uz to što tako trenirate koncentraciju, koordinaciju i mišiće, zahvalan će vam biti i želudac, koji također mora ostati aktivan.

Svježi zrak – U vrijeme televizora, računala i videoigrica sve manje vremena provodimo u prirodi. I to bez obzira na činjenicu što naš organizam treba svjež zrak, svjetlo i kretanje za besprijekoran rad organizma i urednu probavu. Stoga više aktivnog vremena provodite na svježem zraku. To potiče uravnotežen rad želuca. A ima li što ljepše i opuštenije od čitanja dobre knjige na suncu u parku?

Pješačenje – Redovito pješačenje održat će duh, tijelo, ali i želudac u dobroj formi. Uglavnom se prekrasne dionice za pješačenje nalaze pred samim vratima. Neka vam to bude povod da ponovno stavite gojzerice na noge.

Svi na bicikle – Ako je moguće, odreknite se nakratko automobila, taksija ili sredstava javnog prijevoza, te se prebacite na bicikl. Za dugih biciklističkih tura kroz ljetne krajolike čovjek se može dobro opustiti. Kretanje je dobro i za cijeli organizam. Vožnjom bicikla ne treniraju se samo nožni mišići nego i mišići leđa, ruku i trbuha. I probava ima koristi od vožnje biciklom. Dakle, svi na bicikle!

Kratki predah uz… jogu – Postoji više mogućnosti za kratki predah – duge šetnje, posjet kinu… Ali kako bi bilo da tu i tamo probate kratku vježbu joge? Raširite noge u širini kukova, ramena vucite deset sekundi u smjeru ušiju i potom ih opušteno spustite. Takvo progresivno opuštanje mišića može ublažiti ukočenost zatiljka i poboljšati opće raspoloženje.

Slasni, ali zdravi zalogaji u svako godišnje doba

Jeste li znali da naš želudac tijekom života probavi oko 30 tona hrane i 50.000 litara tekućine? U tom napornom poslu možete mu pomoći, a u nastavku doznajte kako…

Za uskrsne blagdane – Nakon opuštena karnevalskog slavlja, s puno masnog peciva i alkohola, nerijetko nas ujutro dočeka buntovan želudac. Kako ga ne biste dodatno opteretili, neka se nakon tog razdoblja na jelovniku nađu uglavnom lagane namirnice.

Vrijeme šparoga – Šparoga je povrće s vrlo malo kalorija, a puno vitamina, pa zaslužuje stalno mjesto na našem jelovniku. Svježa šparoga bogat je izvor dragocjenih hranjivih tvari: vitamina C, E, B1 i B2, folne kiseline, vlakana, magnezija, kalija i kalcija. I osjetljiv želudac šparogu će vrlo lako probaviti.

A sad ljeto…

  • zabava uz roštiljanje – U toplim ljetnim mjesecima roštiljanje postaje pravim nacionalnim sportom. No, masno meso, kalorični umaci i salate s majonezom mogu opteretiti želudac. Stoga uvedite neke promjene i povremeno na roštilj stavite ribu i povrće;
  • što bi ljeto bilo bez sladoleda – Upravo se u ljetno doba salmonele u svježim namirnicama mogu vrlo brzo razmnožavati. Uz malo opreza, ne morate se odreći osvježavajućeg sladoleda – pazite na higijenske uvjete kod prodavača sladoleda i sladoled po mogućnosti odmah pojedite;
  • sezona ljetnog voća – Obogatite jelovnik breskvama, lubenicom i šljivama domaćih voćara. Ljetno voće nije samo posebno svježe i bogato vitaminima, nego se zbog visokog udjela vlakana pokazalo i optimalnim u poticanju probave.

Kišne kapi padaju po prozoru…

  • pazi, gljiva! – Početkom jeseni započinje sezona gljiva. Ti sitni plodovi koji se mogu naći po šumama i livadama obogaćuju naš jelovnik. Obiluju i vitaminima, sadrže dragocjene bjelančevine i korisna vlakna koja potiču probavu. No, zbog visokog udjela hitina gljive su teško probavljive, pa pripazite na količinu;
  • bundeva – Nije nikakvo čudo da je ukusna bundeva, koja potiče probavu i metabolizam, tijekom jeseni na pobjedničkom pohodu po domaćim kuhinjama. Prihvatite se kuhače i pripremite ukusnu juhu od bundeve! Ali, bez previše jogurta, jer visok udio masnoća može opteretiti želudac.

Zdrava zimska prehrana – Stručnjaci preporučaju uravnoteženu prehranu koja uključuje voće i povrće. No, koje se to voće ili povrće prodaje zimi? Pored jabuka i krušaka, birajte i povrće, poput kelja ili celera. Obiluju vitaminima i vlaknima koja aktiviraju želudac i potiču probavu.

  • u dobroj formi uz kelj – S prvim mrazom počinje razdoblje kelja. Kelj je bogat mineralima, vitaminima i elementima u tragovima. Temperature ispod ništice prije žetve važne su za njegov blagi okus. Začini li se kelj s malo senfa, želudac će ga lakše probaviti, jer ulja iz senfa potiču probavu;
  • slatki božićni trenuci – Slatki božićni kolačići, kruh i raskošno pečenje… Svake godine u blagdanske se dane jede previše, preslatko i premasno. Posljedice mogu biti osjećaj punog želuca, ili čak bolovi u želucu i zatvor. Dakako da se ne morate odreći slasnoga božićnog ručka, no pripazite na umjerenost u hrani i više se krećite. Već i ugodna zimska šetnja imat će blagotvorno djelovanje na želudac i zdravlje.

Što je još dobro za probavu?

Doručkuj poput kralja, ručaj poput seljaka, a večeraj poput prosjaka – Glasi stara narodna izreka. Međutim, preobilan doručak opterećenje je za želudac, stoga oprez. Uravnotežen doručak trebao bi uključivati mliječne i integralne proizvode bogate bjelančevinama, te svježe povrće i voće. To će vam omogućiti dobar početak dana.

Tko rano rani, dvije sreće grabi – Kako idemo prema ljetu, dani su sve dulji, pa ranije ustajanje više nije problem. Iskoristite tu priliku i mjesec dana svaki dan ustajte pola sata ranije i posvetite to vrijeme hodanju ili trčanju. To održava kondiciju i potiče krvotok. A i želudac će vam biti zahvalan.

U društvu je sve lakše – Čovjek je po prirodi biće koje živi u zajednici. U društvu ljudi koje volimo jednostavno se osjećamo ugodnije. Iskoristite tu prirodnu okolnost. Sport, zdrava prehrana i poštivanje dobrih odluka bit će puno lakši ako uz sebe imamo nekog tko će nas motivirati, nagraditi, pa čak i opomenuti. Dogovorite s kolegama fiksni termin za tjednu rundu trčanja, ili sa svojim partnerom tjedan dana bez slatkiša. Tijelo i želudac to će cijeniti.

Čovjek je rob svojih navika – Utjecaj bioritma na zdravlje ne treba podcijeniti. Rutina u dnevnom rasporedu pozitivno utječe na probavu. Na smetnje posebno će osjetljivo reagirati želučano-crijevni sustav. Stoga pokušavajte uvijek ustajati, jesti i lijegati u isto vrijeme.

Sport, zdrava prehrana i poštivanje dobrih odluka bit će puno lakši ako uz sebe imamo nekog tko će nas motivirati, nagraditi, pa čak i opomenuti

Oprez: putni stres za želudac – U vrijeme godišnjih odmora brojni kulinarski specijaliteti želucu mogu zadavati puno briga i posla. Stoga bi ga postupno trebalo navikavati na tuđu kuhinju. Izbjegavajte premasnu i ljutu hranu, jer ona, posebno na visokim temperaturama, može opteretiti želudac i krvotok.

Plivanje punog želuca? – Skočiti nakon jela u hladnu vodu dugo se smatralo opasnim jer kao posljedicu može imati bolove i grčeve u trbuhu. Znanost je tu staru mudrost raskrinkala kao priču za malu djecu. Budući da organizam nakon jela probavlja hranu, to će ga samo malo usporiti. Međutim, opuštenom užitku u vodi to ne stoji na putu.

Svakodnevni trenuci opuštanja – Naslonite se i tri puta duboko udahnite te izdahnite – bez obzira na to gdje se upravo nalazili. Kratke faze opuštanja u svakodnevnom stresu dobre su ne samo za dušu nego i za želudac, koji posebno osjetljivo reagira na čimbenike stresa.

Dobro raspoloženje – Kad su u jesen dani kratki, a vrijeme loše, nije lako motivirati samoga sebe. Ujutro nam ustajanje teško pada, a svakodnevnica nas ne veseli. Sumorno jesensko vrijeme loše utječe na motivaciju, raspoloženje i želju za kretanjem – a to se može odraziti i na želudac, jer želudac i psiha povezaniji su nego što mislite. Šaljiva komedija u kinu ili susret s prijateljima mogu učiniti prava čuda.

Isprobajte odlazak u saunu – Odlazak u saunu djeluje opuštajuće, zabavlja i jača obrambenu snagu organizma.

Blaga masaža – Priuštite si spontanu masažu. Stavite ispruženu šaku na goli trbuh i njome blago kružite preko trbušne stijenke, bez jakog pritiska. To ne potiče samo probavu nego i zateže kožu.

Borba protiv virusa koji izazivaju prehladu – Kad temperature padnu, podložni smo brojnim bolestima koje izazivaju virusi. Kako biste spriječili zarazu, u sezoni gripe priuštite sebi dovoljno sna, uravnoteženu prehranu bogatu vitaminima, dovoljno svježeg zraka i, što je vrlo važno, pripazite na dobru kondiciju.