Sve će oči ove subote biti usmjerene prema Taiwanu, dok birači biraju novog vođu u sjeni Kine koja je proteklih osam godina provela pojačavajući svoje prijetnje samovladajućem otoku.
Svijet će promatrati ne samo ko će pobijediti na izborima, već i kako će demokratski autoritarni susjed Tajvana odgovoriti. Ondje je Xi Jinping – najmoćniji kineski vođa u generaciji – nazvao ujedinjenje Tajvana s kopnom “povijesnom neizbježnošću”, koju treba postići silom ako bude potrebno.
Posljednji put kada je Tajvan promijenio vladu – kada je vladajuća Demokratska progresivna stranka (DPP) došla na vlast 2016. – Peking je prekinuo većinu komunikacija s Taipeijem i značajno povećao gospodarski, diplomatski i vojni pritisak na otok u godinama koje su uslijedile, okrećući Tajvanski tjesnac u jedno od najvećih svjetskih geopolitičkih žarišta, piše CNN.
Kineska vladajuća Komunistička partija smatra Tajvan dijelom svog teritorija, iako ga nikada nije kontrolirala. Dok su uzastopni kineski komunistički čelnici obećavali da će na kraju postići “ponovno ujedinjenje”, Xi je rekao da se pitanje Tajvana “ne bi trebalo prenositi s generacije na generaciju”, povezujući misiju sa svojim ciljem sredinom stoljeća “nacionalnog pomlađivanja”.
“Ovi izbori označavaju promjenu vodstva u trenutku kada su napetosti između dvije strane tjesnaca visoke, a očuvanje stabilnosti postalo je veći izazov”, rekla je Amanda Hsiao, viša kineska analitičarka za International Crisis Group.
“Sukob koji uključuje Tajvan nije vjerojatan u bliskoj budućnosti. Ali ako bi došlo do izbijanja, posljedice bi se globalno osjetile”, rekla je Hsiao.
Sva tri kandidata prodaju se kao najbolji izbor za izbjegavanje tog scenarija sudnjeg dana, obećavajući da će održati mir i status quo – što su ankete dosljedno pokazale da je ono što većina ljudi u Tajvanu želi.
Ali trojica muškaraca imaju vrlo različite vizije o tome kako postići taj cilj. Svi oni navode potrebu za jačanjem odbrambenih sposobnosti Tajvana kako bi se odvratila kineska agresija, ali se ne slažu oko svojih političkih prioriteta, posebice kako se nositi s Pekingom.
Trenutačni potpredsjednik DPP-a Lai Ching-te naglašava jačanje veza Tajvana s istomišljeničkim demokratskim partnerima, poput Sjedinjenih Država i Japana, zadržavajući pritom stav svoje administracije da je Tawain već de facto suverena nacija – stajalište koje Peking smatra neprihvatljivim.
Hou Yu-ih, iz glavne opozicione stranke Kuomintang (KMT), pridaje veću težinu nastavku dijaloga i deeskalaciji napetosti s Kinom.
Ko Wen-je iz Tajvanske narodne stranke (TPP) u međuvremenu je pozvao na “pragmatičniji” pristup u traženju “novog izlaza u američko-kineskom rivalstvu”, iako je bio manje jasan o tome šta to znači u praksa.
Odgovor Pekinga može varirati ovisno o izbornim rezultatima, ali stručnjaci kažu da bi napetost mogla dalje rasti bez obzira na to ko preuzme dužnost.
Uz prijetnju iz Pekinga, očekuje se da će pitanja vezana za život kao što su niske plaće, visoke cijene nekretnina i sporo rastuće gospodarstvo Tajvana biti ključni čimbenici u njihovom glasovanju.
TRENUTNI PRITISAK
Peking otvoreno ne podnosi DPP i Laija, koji je sebe jednom opisao kao “praktičnog radnika za neovisnost Tajvana”. Iako je ublažio svoju poziciju u korist statusa quo, Peking ga je nastavio osuđivati kao opasnog separatista.
Pobjeda Laija, koji je vodio u anketama s malom razlikom, mogla bi se brzo suočiti s povećanjem ekonomskog ili vojnog pritiska Kine.
Kina bi također mogla spremiti snažniji odgovor za kasniji datum, ako pobjednički Lai održi inauguracijski govor u maju koji ne ispunjava zahtjeve Pekinga, prema Hsiaou.
U augustu 2022. Kina je organizirala velike ratne operacije oko Tajvana kako bi pokazala svoje nezadovoljstvo posjetom tadašnje predsjednice Zastupničkog doma američkog Kongresa Nancy Pelosi Taipeiju. Peking je ispalio projektile u vode koje okružuju otok i simulirao blokadu borbenim zrakoplovima i ratnim brodovima, što je bila najveća demonstracija sile u posljednjih nekoliko godina.
Tajvanski sigurnosni dužnosnici rekli su u četvrtak da ne očekuju velike vojne akcije Kine odmah nakon izbora, navodeći neprikladne zimske vremenske uslove, probleme u kineskom gospodarstvu i napore Pekinga i Washingtona da stabiliziraju veze nakon bilateralnog summita u novembru.
Ako Lai pobijedi, to će biti prvi put u tajvanskoj demokratskoj povijesti da politička stranka bude izabrana za treći mandat na vlasti – i poslužit će kao moćan znak da kineska taktika jake ruke pod Xijem ne djeluje na uvjeravanje tajvanskih birača da napuste DPP.
Ali analitičari kažu da je manje vjerojatno da će DPP osigurati većinu u novom zakonodavnom tijelu, koje će također biti izabrano u subotu, i da bi to moglo dovesti do značajnih zastoja u kreiranju politike, posebno u spornim pitanjima.
Omiljeni kandidat Pekinga je Hou iz KMT-a, koji se tradicionalno zalaže za bliže veze s Kinom.
Hou je okrivio DPP za provociranje Kine i obećao da će ponovno pokrenuti dijalog i popraviti gospodarske veze s Pekingom.
Obećao je oživjeti kontroverzni trgovinski sporazum s Kinom, koji je izazvao velike novembarske proteste 2014. tokom prethodne administracije KMT-a.
Njegov izbor mogao bi dovesti do privremenog popuštanja napetosti, ali stručnjaci kažu da to neće potrajati.
“Nakon početnog razdoblja u kojem se odnosi popravljaju, Peking će i dalje pokušavati tražiti veći napredak u odnosima – to bi moglo biti u obliku novih gospodarskih sporazuma ili veće političke prilagodbe vlade KMT-a”, rekla je Hsiao.
“I u tom trenutku, mislim da bi Houova administracija imala dosta poteškoća da to proda tajvanskim glasačima. A to bi moglo dovesti do ponovnog porasta napetosti.”
Čak i ako Hou pobijedi, odnosi između dvije strane tjesnaca vjerojatno se neće vratiti u svoje prijateljske godine pod bivšim predsjednikom Tajvana Ma Ying-jeouom, kada je KMT posljednji put bio na vlasti, kažu stručnjaci.
Ko iz TPP-a, pak, zagovara još jedan “srednji put” – slikajući se kao politički autsajder i razumna alternativa dvjema etabliranim strankama.
Kao bivši gradonačelnik Taipeija, Ko je promovirao lokalne veze s Kinom, posebno gradom Šangajem, i izjavio je da su “dvije strane tjesnaca jedna porodica”
Ali, Ko je “novo lice” američko-kineskog nadmetanja velikih sila, primijetio je Sung.
Kad bi on osvojio mjesto predsjednika, to bi odnose Tajvana s Kinom i svijetom odvelo u nepoznate vode.