Jedna od najvećih tragedija Ukrajine dok provodi kritičnu ofanzivu koja do sada nije uspjela ispuniti vlastita i zapadna očekivanja jest to što ne može sama odlučiti o svojoj sudbini, piše CNN u analizi.
Vlada predsjednika Volodimira Zelenskog ovisna je o golemom cjevovodu američkog i zapadnog naoružanja. I ruski predsjednik Vladimir Putin, čije su povijesne opsesije i kalkulacije osobne moći gurnule Ukrajinu u ovaj užasni rat, također će imati veliki utjecaj na to hoće li i kada će on završiti.
Dakle, dok će žrtve na bojnom polju odlučiti koliko će otetog teritorija Ukrajina povratiti, ishod rata također će oblikovati vanjski čimbenici, uključujući promjene političkih snaga u SAD-u, Moskvi i europskim prijestolnicama.
Zaustavljena ofanziva i zimski zastoj, na primjer, imali bi posebne posljedice u Sjedinjenim Državama jer bi mogli pojačati pitanja oko američke podrške ratu koji će biti gurnut u oštru izbornu godinu. Amerikanci su spremni za potencijalni sukob između predsjednika Joea Bidena, koji je oživio zapadni savez i najkritičniji je vanjski pristaša Ukrajine, i bivšeg predsjednika Donalda Trumpa, NATO skeptika koji se divi Putinu i obećao je okončati rat za 24 sata, vjerojatno po Putinovim uslovima. Čak i ako Trump ne bude kandidat GOP-a 2024., smanjenje javne podrške ratu moglo bi naštetiti Bidenu.
Stoga, zbog političkih, kao i strateških razloga, postoji veliki pritisak na ukrajinsku dugo očekivanu protuofenzivu ovog ljeta da proizvede značajne prodore na bojnom polju.
Izvještaj Jima Sciutta s CNN-a u utorak sažima kritičnu prirodu sposobnosti Ukrajine da pokaže zamah u utjecaju na politiku rata u vanjskom svijetu. Visoki američki i zapadni dužnosnici govorili su o sve “otrežnjujućim” procjenama o sposobnosti ukrajinskih snaga da preuzmu značajan teritorij. Jedan viši zapadni diplomat turobno je rekao da je, iako postoji prilika da Ukrajina postigne napredak, “iznimno, vrlo malo vjerojatno” da će promijeniti ravnotežu sukoba u nadolazećim sedmicama. Dužnosnici unutar i izvan Ukrajine sada priznaju da napredak u ofenzivi dolazi sporije nego što su se nadali.
Ukrajinske borbe – i teški borbeni gubici – djelomice proizlaze iz ukorijenjenih, slojevitih obrambenih položaja, rovova i minskih polja koje je Rusija morala izgraditi mjesecima i realnosti bojnog polja da napadačkoj sili treba brojčana prednost nad dobro ukopanim trupama. Dok su ruske snage bile izložene u svojoj početnoj invaziji i neuspješnom napadu na Kijev, rat je sada ušao u težu fazu za Ukrajinu.
Zelenski priznaje da je Ukrajina umorna, ali kaže da se Rusija boji
“Protuofenziva je teška. To se događa vjerojatno sporije nego što neki ljudi to žele ili mogu vidjeti”, rekao je Zelensky na sastanku s latinoameričkim medijima, čiji je video objavljen u utorak. Ali pozivajući saveznike na strpljenje, obećao je da će njegove snage trijumfirati nad demoraliziranim Rusima: “U našim očima je umor, ali u njihovim očima postoji strah. A to su dvije vrlo različite stvari.”
Prerano je reći da ukrajinskoj ofenzivi ističe vrijeme unatoč nadolazećem dolasku jeseni koja bi mogla otežati glavne manevre.
Umirovljeni general-pukovnik Mark Hertling, na primjer, istaknuo je u utorak na CNN-u da su “mnogi analitičari vjerovali da Ukrajina ne može zaustaviti Rusiju na početku ovog rata”, a da su kijevske snage dokazale da su bili u krivu. Rekao je da Ukrajina vodi opsežnu ofenzivu na području jednakom udaljenosti između Washingtona i Bostona i da joj treba vremena.
“Puno je oštrih komentara o tome što se trenutno događa, ali ono što Ukrajina radi je najteža od svih misija i trajat će dugo”, rekao je Hertling.
Politička perspektiva SAD-a za Ukrajinu je mračnija
Ali ima li Zapad dovoljno strpljenja dati Ukrajini potrebno vrijeme? Nedostatak velikih prodora protiv Rusije u nadolazećim sedmicama dat će zapadnim kreatorima politike malo izbora da razmotre širi politički kontekst rata, čak i ako mu se ne nazire kraj.
Unatoč međunarodnoj konferenciji na visokoj razini u Saudijskoj Arabiji za istraživanje potencijalnih mirovnih rješenja tijekom vikenda, za sada nema jasnog puta čak ni do prekida vatre. Ukrajina nema mnogo apetita za popuštanjem jer traži povratak na svoje granice iz 1991. – težnja koja bi zahtijevala protjerivanje ruskih snaga s anektiranog Krima, što sada izgleda malo vjerojatno. Putin, nakon što nije uspio u svom pokušaju da učinkovito izbriše ukrajinsku naciju s karte, tek treba postići uspjehe koji bi mu omogućili da proglasi verziju pobjede koja bi mogla biti ključna za učvršćivanje njegove vladavine kod kuće. Naposljetku, sposobnost i Rusije i Ukrajine da podnose teške gubitke na bojnom polju bit će ključna u odlučivanju o točki u kojoj bi bilo koja strana mogla biti otvorena za nagodbu – kada bi cijena nastavka borbe mogla biti nadmašena nagradom njezinog okončanja.
Bez obzira na to hoće li osvojiti drugi mandat ili ne, Bidenovim naslijeđem dominirat će njegova uloga u odgovoru na rusku invaziju, u najznačajnijoj predstavi vodstva Zapada od strane jednog američkog predsjednika barem od Georgea H.W. Busha na kraju Hladnog rata.
Biden već radi na novom zakonu o dodatnom financiranju koji će vjerojatno biti spreman za razmatranje u Kongresu do kraja godine. Ova će mjera biti dosad najvažniji test spremnosti republikanske većine u Zastupničkom domu da nastavi bacati milijarde dolara na rat, unatoč dubokom skepticizmu među mnogim republikancima. Svaka sugestija da je ukrajinska ofenziva zapela produbit će taj skepticizam u vezi s produljenom američkom obvezom. Dok je vanjska politika rijetko odlučujući čimbenik na predsjedničkim izborima, a rat u Ukrajini nije dominantno pitanje na predizborima GOP-a, neki stranački pristaše u državama s ranim glasovanjem poput Iowe i New Hampshirea pokreću to pitanje i dovode u pitanje velikodušnost SAD-a nakon mjeseci visoke inflacije , što je, čak i ako je zahlađenje, pridonijelo ustrajno sumornim pogledima na američko gospodarstvo.
Nova anketa CNN-a/SSRS-a prošle sedmice odražava političke složenosti u SAD-u oko rata, s 55% birača koji sada kažu da Kongres ne bi trebao odobriti dodatna sredstva za potporu Ukrajini. Nekih 51% reklo je da su SAD već učinile dovoljno da pomognu, dok 48% kaže da bi trebalo učiniti više. Ubrzo nakon ruske invazije u veljači 2022., 62% je reklo da bi SAD trebao učiniti više kako bi podržao Ukrajinu. Kao i gotovo sve ostalo u SAD-u, podrška ratnim naporima je duboko polarizirana. Anketa CNN-a pokazala je da 71% republikanaca smatra da Kongres ne bi trebao odobriti novo financiranje, dok 62% demokrata kaže da bi trebalo. Anketa doista sugeriše da bi moglo postojati dobro mjesto dovoljne potpore republikanaca i demokrata za novo financiranje. Ali pitanje je hoće li predsjedavajući Zastupničkog doma Kevin McCarthy, koji ima neznatnu većinu i služi samo kao zadovoljstvo republikanaca koji najviše podržavaju Trumpa, voljan ili sposoban usvojiti veliki zakon o pomoći na dvostranačkoj osnovi. Politička dinamika u Zastupničkom domu predstavlja prilično nesiguran temelj za vitalnu američku potporu Ukrajini, naglašavajući zašto bi zaustavljena ofenziva mogla predstavljati političku katastrofu za Zelenskog u Sjedinjenim Državama, kao i strateški gubitak za Ukrajinu kod kuće.
John Kirby, koordinator Vijeća za nacionalnu sigurnost za strateške komunikacije, rekao je u utorak CNN-ovom Wolfu Blitzeru da Ukrajina postiže određeni napredak i nagovijestio da bi novi paket pomoći, koji potencijalno uključuje opremu za čišćenje mina i topničke komplete HIMARS, mogao stići ove sedmice.
Ipak, s obzirom na opadanje američke javne podrške ratu, Biden bi se mogao suočiti s kompliciranim zadatkom objašnjavanja produžene američke podrške Ukrajini tijekom još jednog krvavog ljeta dok se natječe za reizbor sljedeće godine. Nijedna američka vojska ne sudjeluje u ratu, a predsjednik se dugo protivio američkom uplitanju u prekomorske sukobe. On je središnjim dijelom svoje strategije postavio izbjegavanje izravnog sukoba SAD-a s Rusijom, ali ipak Trump vidi otvor.
Unatoč njegovoj političkoj ranjivosti zbog njegovog pokleknuća Putinu, koji je optužen za ratne zločine, bivši predsjednik je glasno upozoravao da bi Bidenovo stajalište o Ukrajini moglo dovesti do Trećeg svjetskog rata i nuklearnog sukoba.
Dakle, kada američki birači budu odlučivali o svojoj budućnosti u novembru 2024., postoji dobra šansa da će igrati veliku ulogu iu zapečaćivanju sudbine Ukrajine.