SAD i Velika Britanija su zbog napada Huta na teretne brodove u Crvenom moru proveli velike zračne udare na ciljeve u Jemenu. Huti su pobunjenička skupina koju podupire Iran i koja kontrolira velik dio Jemena. Američki predsjednik Joe Biden je kazao da su američka i britanska vojska, uz potporu Australije, Bahreina, Kanade i Nizozemske, rano jutros pokrenule napade na područja pod kontrolom Huta.
Pogođeno je više od 12 ciljeva, uključujući glavni grad Sanu i Hodeidu, lučko uporište Huta na Crvenom moru. Na meti su bila logistička čvorišta, sustavi protuzračne obrane i skladišta oružja. Kada je Biden izdao zapovijed za zračne napade, ugrozio je jedan od primarnih ciljeva njegove bliskoistočne politike – sprječavanje regionalnog rata. Američki i saveznički dužnosnici tvrde da nije imao izbora, piše The Guardian.
Diplomacija i prijetnje nisu uspjeli zaustaviti nemilosrdne napade Hutija na brodove u Crvenom moru. Naime, Huti su izjavili da podržavaju Hamas i rekli da će gađati svaki brod koji putuje prema Izraelu.
Problem s opskrbom nafte
Zbog napada su teretni brodovi preusmjerili svoj put oko Afrike, povećavajući globalne troškove transporta i prijeteći borbi protiv inflacije; upravo u trenutku kada je krenula Bidenova izborna kampanja. Gotovo 15% globalne pomorske trgovine prolazi kroz Crveno more, koje je Sueskim kanalom povezano sa Sredozemljem i predstavlja najkraću pomorsku rutu između Europe i Azije.
Velike brodske tvrtke, uključujući Mediterranean Shipping Company, Maersk, Hapag-Lloyd i naftnu kompaniju BP, rekle su da preusmjeravaju brodove dalje od Crvenog mora. Stoga se na međunarodnim tržištima pojavio strah da će cijene goriva porasti i da će doći do poremećaja u lancima opskrbe.
Od napada Hamasa na Izrael 7. listopada i žestokog izraelskog odgovora, Bidenova administracija naporno radi na obuzdavanju sukoba. Primjerice, nagovorila je Izrael da ne provode sveobuhvatni preventivni napad na Hezbolah u Libanonu.
18. prosinca je pokrenuta multinacionalna mornarička koalicija Prosperity Guardian koja je imala za cilj zaštititi teretne brodove u Crvenom moru. Do sada je uspjela presresti gotovo sve bespilotne letjelice i projektile kojima su Huti gađali plovila.
Eskalacija situacije
No, svaki pokušaj obrane košta SAD i njegove saveznike više milijuna dolara, dok Huti pri napadu koriste oružje koje zna koštati samo nekoliko tisuća. Dodatno, potreban je samo jedan proboj tog štita, samo jedan pogodak priojektilom da dođe do geopolitičke i ekološke katastrofe.
Umjesto da se povuku, Huti su pokrenuli još intenzivnije napade. Uoči Nove godine pokušali su se ukrcati na kontejnerski brod Maersk Hangzhou. U pomoć su pristigli helikopteri američke mornarice, potopili tri brodice i pritom ubili svu posadu; dovevši time američke snage u izravan sukob s Hutijima.
Biden je sljedeći dan sazvao tim za nacionalnu sigurnost kako bi razgovarao o opcijama. Prema dužnosnicima administracije, naredio je diplomatima da se usredotoče na izgradnju konsenzusa u UN-u, što je dovelo do rezolucije Vijeća sigurnosti kojom se podržava pravo na slobodnu plovidbu i osuđuju napadi Huta.
Huti prozreli blef
Biden je prije napada inzistirao na upućivanju posljednjeg službenog upozorenja. Stoga su 3. siječnja SAD i 13 njenih saveznika objavili priopćenje u kojem upozoravaju Hutije da će snositi odgovornost ako nastave s napadima.
No, upozorenje nije imalo efekta. Huti su u utorak ispalili jednu od najvećih paljbi dosad, tri projektila i do 20 bespilotnih letjelica, protiv komercijalnih brodova i pomorskih snaga predvođenih SAD-om.
Predsjednik je zatim ponovno sazvao sastanak tima za nacionalnu sigurnost na kojem su mu predstavljene vojne opcije kolektivnog odgovora na napade. Na sastanku je sudjelovao i ministar obrane Lloyd Austin putem sigurne veze. Austin je u to vrijeme boravio u vojnoj bolnici Walter Reed gdje se liječi od raka prostate. Na kraju sastanka Biden mu je dao zeleno svjetlo za provođenje napada koji će krenuti oko 48 sati kasnije.
“SAD je ovime htio poslati poruku. No ključno pitanje je – što će se dogoditi ako je Huti ne prime? Koji je onda sljedeći korak Sjedinjenih Država i Britanije? Hoće li napasti više ciljeva? Hoće li se raditi o dugotrajnijim napadima?”, upitao se Gregory Johnsen, suradnik na Institutu arapskih zaljevskih država u Washingtonu.
“Huti su 20 godina očajnički čekali sukob s Amerikom i Izraelom”
Johnsen je istaknuo da su Hutiji navikli živjeti i boriti se pod teškim bombardiranjem. Sastavljaju neke od projektila pod zemljom i raspoređuju snage u civilna područja. “Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati bombardirali su nekoliko godina Jemen i nisu uspjeli poraziti Hutije”, istaknuo je Johnsen.
Neki analitičari smatraju da bi napadi SAD-a i Velike Britanije mogli čak ojačati položaj Hutija, podižući njihov status u “osovini otpora” koju vodi Iran u borbi s Izraelom i Zapadom. To bi ih na neki način učinilo globalnim igračima.
“Huti su 20 godina očajnički čekali sukob s Amerikom i Izraelom. Nakon 7. listopada regrutirali su 45.000 boraca. Danas su SAD i Britanija ostvarile taj san”, napisala je na društvenim mrežama Nadwa Dawsari s Instituta za Bliski istok.
(Index.hr)