Bliski istok gori, sve veća kriza u Crvenom moru. "Pravi udar ćemo brzo svi osjetiti"

Hamasovi borci 7. listopada pokrenuli su krvavi napad na Izrael koristeći paraglajdere, glisere i podzemne tunele kako bi izveli ofenzivu u kojoj je ubijeno gotovo 1200 ljudi, a stotine su odvedene u Pojas Gaze kao zarobljenici.

Gotovo tri mjeseca kasnije masovna izraelska vojna odmazda odjekuje regijom uz eksplozije u Libanonu i jemenske pobunjenike koji napadaju brodove u Crvenom moru. U međuvremenu, zapadne zemlje šalju vojnu pomoć Izraelu i raspoređuju flote za zaštitu trgovačkih brodova riskirajući sukob s iranskom mornaricom, piše Politico.

To je u skladu s mračnim predviđanjem koje je prošle godine iznio iranski ministar vanjskih poslova Hossein Amirabdollahian, koji je rekao da izraelska protuofenziva u Gazi znači da je “proširenje opsega rata postalo neizbježno” te da treba očekivati daljnju eskalaciju diljem Bliskog istoka.

Brutalne borbe u Gazi

Izraelske obrambene snage još uvijek vode žestoke bitke za kontrolu nad Pojasom Gaze u, kako kažu izraelski dužnosnici, misiji uništenja Hamasa. Izraelski vojnici već su zauzeli sjeverni dio Gaze, područje od 365 četvornih kilometara na kojem živi oko 2.3 milijuna Palestinaca, a sada pojačavaju napade i na jugu.

Cijele četvrti gusto naseljenog grada Gaze sravnjene su sa zemljom intenzivnim izraelskim granatiranjem, raketnim napadima i zračnim napadima te više nisu nastanjive. Iako su neovisni promatrači uglavnom onemogućeni, ministarstvo zdravstva koje kontrolira Hamas tvrdi da je više od 22.300 ljudi ubijeno, a UN kaže da je 1.9 milijuna ljudi raseljeno.

Tijekom posjeta prvim linijama bojišnice izraelski ministar obrane Yoav Gallant upozorio je da je njegova zemlja u dugotrajnoj borbi: “Osjećaj da ćemo uskoro stati nije odgovarajući. Bez jasne pobjede nećemo moći živjeti na Bliskom istoku.”

Budući da se kopneni rat u Gazi zaoštrava, Hamas i njegovi saveznici sve više žele prenijeti sukob na daleko širu arenu kako bi izvršili pritisak na Izrael.

Rastu napetosti između Izraela i Libanona

Prema Sethu Frantzmanu, regionalnom analitičaru Jerusalem Posta i suradniku u Zakladi za obranu demokracija, Iran pokušava izolirati Izrael i SAD te oslabiti američki utjecaj, što također pokazuje da Izrael nema sposobnosti odvraćanja koje je možda imao u prošlosti ili barem mislio da ima.

U utorak je odjeknula eksplozija u uredu u Dahiehu, južnom predgrađu libanonske prijestolnice Bejruta, 130 kilometara od granice s Izraelom. Hamas je potvrdio da je jedan od njegovih najviših vođa Saleh al-Arouri ubijen u napadu.

Vladini dužnosnici u Jeruzalemu odbili su potvrditi da izraelske snage stoje iza ubojstva, dok su ga istovremeno predstavili kao “kirurški udar na vodstvo Hamasa” i inzistirali da to nije bio napad na sam Libanon, unatoč upozorenju libanonskog privremenog premijera Najiba Mikatija da je incident mogao uvući njegovu zemlju u širi regionalni rat.

Napetosti između Izraela i Libanona porasle su posljednjih tjedana. Borci odani Hezbolahu, šijitskoj islamističkoj militantnoj skupini koja kontrolira jug zemlje, ispalili su stotine raketa preko granice. Zajedno s Hamasom, Hezbolah je dio Osovine otpora, predvođene Iranom, koja ima za cilj uništenje države Izrael.

U priopćenju objavljenom u utorak iransko ministarstvo vanjskih poslova reklo je da će smrt Al-Arourija, najvišeg dužnosnika Hamasa za kojeg je potvrđeno da je preminuo od 7. listopada, ohrabriti otpor protiv Izraela ne samo na palestinskim teritorijima nego i na širem Bliskom istoku.

“Govorimo o smrti višeg čelnika Hamasa, a ne Hezbolaha ili iranske Revolucionarne garde. Hoće li Iran odgovoriti? Ili Hezbolah? Ili Hamas raketama? Ili neće biti odgovora, nego se čeka sljedeći atentat?” upitala je Héloïse Fayet, istraživačica s Francuskog instituta za međunarodne odnose.

U govoru u srijedu navečer vođa Hezbolaha Hassan Nasrallah osudio je ubojstvo, ali nije najavio vojni odgovor.

Kriza u Crvenom moru

Već mjesecima brodovi koji plove uskim tjesnacem Bab-el-Mandebom, koji povezuje Europu s Azijom, suočavaju se s rastućom prijetnjom napada bespilotnim letjelicama, raketnim napadima, pa čak i otmicama što ih izvršavaju Huti, koje podržava Iran, a djeluju u blizini obale Jemena.

Pokret Huti, šijitska militantna skupina koju Iran podupire u jemenskom građanskom ratu protiv Saudijske Arabije i njezinih lokalnih saveznika, inzistira na tome da napada samo brodove povezane s Izraelom u pokušaju da izvrši pritisak koji bi doveo do prekida rata u Gazi. Međutim, prometna trgovačka ruta od Sueskog kanala kroz Crveno more pretrpjela je napade na desetke komercijalnih brodova, što je prisililo zapadne zemlje na intervenciju.

Tijekom vikenda američka mornarica priopćila je da je presrela dva protubrodska projektila i potopila tri broda s Hutima u pokušaju otmice kontejnerskog broda Maersk Hangzhoua. Danski brodarski div Maersk rekao je u utorak da će do daljnjeg pauzirati sve prolaske kroz Crveno more. Isto je odlučio niz brodarskih kompanija; energetski div BP također obustavlja putovanja kroz regiju.

Huti su u srijedu gađali kontejnerski brod CMA CGM Tage na putu za Izrael, prema vojnom glasnogovorniku Yahyi Sareu, koji je rekao: “Bilo kakav napad SAD-a neće proći bez odgovora ili kazne.”

“Razumna je odluka koju sada donosi velika većina brodara, a to je tranzit oko Rta dobre nade”, rekao je Marco Forgione, glavni direktor Instituta za izvoz i međunarodnu trgovinu. “Ali to samo po sebi nije bez utjecaja, to znači do dva tjedna dodatne plovidbe, dodaje više od milijun funti po putovanju, a postoje i rizici od piratstva, posebno u zapadnoj Africi”, dodao je.

Pravi udar na potrošače tek slijedi

Međutim, John Stawpert, viši menadžer u Međunarodnoj brodarskoj komori, primijetio je da se trgovina i dalje odvija iako je došlo do poremećaja i razumljive nervoze oko tranzita tim rutama: “Čimbenik koji je tome najviše pridonio je prisutnost vojnih mjera za obranu brodova od ovih napada.”

Učinci poremećaja, posebice skokova cijena koji pogađaju potrošače, bit će vidljivi “u sljedećih nekoliko tjedana”, prema Forgioneu. Tržišta nafte i plina također očekuju porast cijena. Cijena referentne sirove nafte Brent porasla je u srijedu za tri posto, na 78.22 dolara po barelu. Skoro 10 posto svjetske nafte i sedam posto plina prolazi kroz Crveno more.

U srijedu navečer SAD, Australija, Bahrein, Belgija, Kanada, Danska, Njemačka, Italija, Japan, Nizozemska, Novi Zeland i Ujedinjeno Kraljevstvo izdali su ultimatum nazivajući napade Hutija “ilegalnim, neprihvatljivim i duboko destabilizirajućim”, ali s nejasnim prijetnjama akcijama.

“Pozivamo na trenutni prekid ovih nezakonitih napada i oslobađanje nezakonito zadržanih plovila i posade. Huti će snositi odgovornost za posljedice ako nastave prijetiti životima, globalnom gospodarstvu i slobodnom protoku trgovine u kritičnim plovnim putovima u regiji”, stoji u priopćenju.

SAD uzvraća udarac

Unatoč mlakoj retorici, SAD je već uzvratio udarac militantima iz skupina koje podržava Iran, poput Kataeb Hezbolaha u Iraku i Siriji, nakon što su izveli napade dronovima u kojima je ozlijeđeno američko osoblje. London pretpostavlja da bi zračne napade protiv Hutija – ako bi do toga došlo – predvodio SAD uz Ujedinjeno Kraljevstvo kao partnera. I druge nacije bi se mogle uključiti.

Dva francuska dužnosnika rekla su da Pariz ne razmatra zračne napade. “Stav zemlje je da se držimo samoobrane i to se nije promijenilo”, rekao je jedan od njih. Francuski ministar oružanih snaga Sébastien Lecornu potvrdio je tu procjenu rekavši u utorak da njegova zemlja nastavlja djelovati u samoobrani.

“Bi li Francuska, koja je toliko ponosna na svoj treći put i svoju poziciju ravnoteže, bila spremna pridružiti se američko-britanskoj koaliciji?” upitao je Fayet, istraživač iz think tanka.

Čini se da su napori Irana da iskoristi svoje produžene ruke u posrednoj borbi protiv Izraela i protiv Zapada već uznapredovali, a sukob je već poremetio dugo očekivani sigurnosni sporazum između Izraela i Saudijske Arabije.

“Ni Iran, ni SAD, ni Izrael nisu spremni za taj veliki rat”

“Od 1979. Iran provodi asimetrični posredni terorizam i pokušava ispuniti svoje vanjskopolitičke ciljeve prebacujući posljedice na nekoga drugoga – obično Arape”, rekao je Bradley Bowman, direktor vašingtonskog Centra za vojnu i političku moć. “Sve učinkovitija regionalna sigurnosna arhitektura, onakva kakvu SAD i Saudijska Arabija pokušavaju izgraditi, noćna je mora za Iran, koji poput nasilnika na igralištu želi svu drugu djecu zavaditi i rastrojiti”, dodao je.

Unatoč vatrenoj retorici, Iran nije objavio sveobuhvatni rat svojim neprijateljima ili obećao nanijeti goleme gubitke zapadnim snagama u regiji. Stručnjaci kažu da to pokazuje kako bi bio nadjačan u konvencionalnom sukobu.

“Ni Iran, ni SAD, ni Izrael nisu spremni za taj veliki rat”, rekao je Alex Vatanka, direktor iranskog programa Instituta za Bliski istok. “Izrael je nuklearna država, Iran je nuklearna država, baš kao i SAD. I to govori dovoljno”, naveo je.

Izrael se možda kladio na dugotrajnu borbu u Gazi, ali Iran pokušava sukob učiniti globalnim, rekao je Vatanka. “Nitko ne želi rat, tako da se obje strane dugoročno kockaju nadajući se da će ubiti suparnika s tisuću sitnih posjeklina”, dodao je.

(Index.hr)