Širom svijeta, uključujući i Bosnu i Hercegovinu, među običnim ljudima, kompanijama i organizacijama sve je prisutniji trend bojkota proizvoda kompanija koje podržavaju Izrael čija vojska već sedmicama izvodi brutalne napade na Gazu u kojima je ubijeno više od 11 hiljada civila.
U nekim zemljama već se pojavljuju nezvanični pokreti i organiziraju javne kampanje, posebno na društvenim mrežama, čiji cilj je bojkot brendova koji podržavaju Izrael.
Pokret za bojkot, oduzimanje i sankcije (BDS) je najpoznatiji pokret pod vodstvom Palestinaca koji promoviše bojkot i ekonomske sankcije protiv Izraela. Njegov cilj je da izvrši pritisak na Izrael da ispuni ono što pokret BDS opisuje kao obaveze Izraela prema međunarodnom pravu.
BDS aktivno radi na okončanju međunarodne podrške izraelskom ugnjetavanju Palestinaca i vršenju pritiska na Izrael da se pridržava međunarodnog prava i okonča nasilje nad palestinskim narodom.
Sa ekonomskim stručnjakom Admirom Čavalićem razgovarali smo u kojoj mjeri bojkot zaista može dati konkretne rezultate i da li bi bojkot bio mnogo efikasniji mehanizam kada bi se mnogi ljudi uključili u ovaj vid otpora protiv nasilja Izraela nad civilima.
Čavalić smatra da je jasno da bojkot predstavlja ekonomski pandan demokratskim protestima i da je sve prisutniji u javnom prostoru u mnogim državama.
- Potrošački bojkot je sasvim legitiman način izražavanja nezadovoljstva od strane potrošača po određenim pitanjima – konflikti, rasizam, diskriminacija, negativne posljedice po okoliš od strane kompanija i slično. Bojkot kao takav predstavlja ekonomski pandan demokratskim protestima, te postoji duga historija bojkota proizvoda i usluga, kompanije i slično-kazao je Čavalić za Anadolu.
Naglašava da nije lako utvrditi u kojoj mjeri bojkot daje rezultate i koliko je efikasan kao vid otpora nasilju.
- Teško je utvrditi i nije očigledno kako se obično pretpostavlja. Prije svega, bojkot svakako šteti imidžu kompanije, to je nedvosmisleno, međutim, nejasno je da li ima finansijske implikacije, barem na dugi rok. Nekada i cijene dionica neke kompanije ostaju antifragilne spram bojkota. Zašto je to tako? Moguće je da se potrošačke navike, odnosno ponašanje potrošača teško mijenja. Također, pitanje je da li su i u kojoj mjeri predvodnici bojkota zaista koristili date proizvode-navodi Čavalić.
Ističe da je posebno teško utvrditi da li i u kojoj mjeri zaista potrošači u realnom životu provode bojkot proizvoda i rade ono što zagovaraju na društvenim mrežama.
- Uz sve navedeno, bitno je navesti da postoji izuzetan jaz između onoga što potrošač komunicira, posebno na društvenim mrežama i onoga što zaista radi sa svojim novcem – pritom ima apsolutno pravo da bojkotuje ili ne. Tako da i u Bosni i Hercegovini nemamo preciznih podataka o tome šta se dešava na tržištu. Procjene se ne mogu raditi na bazi ponašanja na društvenim mrežama, neki fotografija polica i slično-kazao je Čavalić.
Izraelska ekonomija
Prema njegovom mišljenju, izraelska ekonomija je sigurno negativno pogođena zbog svih dešavanja koja su uslijedila nakon napada na Pojas Gaze.
- Kada je riječ o ekonomiji Izraela, vjerovatno da reakcija globalne javnosti ima negativan uticaj na navedenu. Međutim, moram napomenuti da se izraelska ekonomija kroz desetljeća prilagođavala bojkotima, pa čak i nemogućnosti ili poteškoćama transporta kopnenim putem (zbog geografske pozicije, op.a.). Neki autori navode da se zbog toga fokusirala na razvoj softvera-ističe Čavalić.
Prema rezultatima izvještaja koji je objavila Banka Izraela ove sedmice, odsustvo hiljada radnika na radnim mjestima zbog rata u Gazi košta izraelsku ekonomiju oko 600 miliona dolara (562 miliona eura) sedmično, ili oko šest posto sedmičnog Bruto domaćeg proizvoda (BDP).
Mnoge aviokompanije obustavile su letove za Izrael, dok je Vlada tražila da se zaustave aktivnosti na plinskom polju kako bi se smanjio rizik od ciljanog napada. Izraelski šekel je već pao na najniži nivo u posljednjih 14 godina, Centralna banka je smanjila prognozu ekonomskog rasta ove godine sa 3 posto na 2,3 posto, a brojne industrijske grane su suočene sa raznim poremećajima.
(Hayat.ba)