“Ginekolog sam i skoro mi je na pregled došla djevojka

Na spomen kolonoskopije većina ljudi pomisli na neugodu i bol, no valja imati na umu da se iz dana u dan potvrđuje kako njezina pravodobna primjena spašava ljudske živote. Stoga smo u razgovoru s dr. Hrvojem Ivekovićem sa Zavoda za gastroenterologiju i hepatologiju KBC-a Zagreb željeli doznati više detalja o ovoj itekako korisnoj pretrazi.

Rak debelog crijeva drugi je vodeći uzrok smrti od karcinoma, ali i jedan od rijetkih karcinoma koji se mogu spriječiti probirom. Što je probir za rak debelog crijeva?

Načelno gledano, zloćudne su bolesti, nakon srčanožilnih, drugi razlog smrtnosti u našoj zemlji i značajan su javnozdravstveni problem. Među zloćudnim novotvorinama kolorektalni karcinom je, nakon raka bronha i dušnika, drugi vodeći uzrok smrtnosti od novotvorina, i to podjednako među muškarcima i ženama. Prema raspoloživim podacima Registra za rak pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, godine 2012. od ove opake bolesti umrlo je 1168 muškaraca i 868 žena. Godišnje se dijagnosticira oko 3000 novooboljelih, a kod više od polovice njih bolest se već proširila.

Ministarstvo zdravlja Republike Hrvatske pokrenulo je stoga Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva. Naime, danas znamo da više od 90 posto karcinoma probavne cijevi nastaje iz polipa debelog crijeva. Polipi mogu krvariti, a krvarenje je oku nevidljivo. Stoga postoje testovi koji ga mogu otkriti i tako razlučiti osobe niskog i visokog rizika za razvoj raka debelog crijeva. Osobe s pozitivnim nalazom testa na skriveno krvarenje u stolici imat će najviše koristi od rane endoskopske pretrage, kolonoskopije, kojom je ove početne promjene moguće uočiti i ukloniti.

Koje su nam metode probira za rak debelog crijeva na raspolaganju?

Postoji nekoliko metoda, koje se načelno mogu podijeliti na neivazivne i invazivne. Neinvazivne metode su test na skriveno krvarenje u stolici i analiza stolice na DNK. Invazivne metode su one endoskopske naravi, a to su anoskopija, rektoskopija, sigmoidorektoskopija i kolonoskopija.

S obzirom na to da se kolonoskopija smatra najučinkovitijom metodom probira, možete li nam reći koliko ona smanjuje rizik smrti od raka debelog crijeva?

Za našu zemlju nema pravih podataka, ali prema ispitivanjima provedenima u Sjedinjenim Američkim Državama, primjena kolonoskopije kao isključive metode probira od 75 do 90 posto smanjuje pojavnost kolorektalnog karcinoma. Prema ispitivanjima provedenima u Velikoj Britaniji, gdje se probir provodi pomoću fleksibilne sigmoidoskopije, pojavnost kolorektalnog karcinoma smanjena je za jednu trećinu, a smrtnost čak 43 posto!

Možete li nam opisati kako izgledaju pripreme za kolonoskopski pregled i sama kolonoskopija?

Kolonoskopija je sastavnica dviju starogrčkih riječi: kolon, što znači debelo crijevo, i skopein, što znači gledam. Dakle, riječ je o pregledu debelog crijeva kroz anus na način da liječnik uz pomoć sestre ili tehničara gura (pasira) endoskop – kolonoskop do slijepog crijeva (cekum).

Kolonoskop je savitljiva cijev koja ima ugrađenu kameru i radni kanal. Kamera šalje signal iz endoskopa na monitor putem kojeg liječnik prati napredovanje aparata s jedne strane, te detektira promjene na sluznicama s druge strane. Radni kanal, kao što samo ime kaže, služi za uvođenje pribora kojim endoskopičar rješava zatečenu patologiju (primjerice, bioptička kliješta za biopsiju, to jest uzimanje komadića tkiva za patohistološku dijagnostiku ili omče za polipektomiju, to jest odstranjivanje polipa).

Koliko je važno čišćenje crijeva kao priprema za kolonoskopiju?

Nema dobroga kolonoskopskog pregleda bez odgovarajuće pripreme bolesnika. Režim prehrane treba prilagoditi na način da se nekoliko dana prije pretrage počne konzumirati kašasta hrana, sa što manje ostataka i vlakana, uz puno tekućine, a dan prije pretrage uzima se samo tekućina (voda, čaj, kompoti, sokovi).

Kad je o laksativima riječ, valja naglasiti da u obzir dolaze samo oni koji zadovoljavaju kriterije sigurnosti, tolerabilnosti i učinkovitosti. Sigurnost se odnosi na izbor laksativa s najmanjim postotkom nuspojava (npr. elektrolitske neravnoteže ili dehidracije), tolerabilnost je pojam koji uključuje prihvatljivost i suradljivost bolesnika tijekom pripreme (npr. trajanje čišćenja, okus pripravka, prateći osjećaj nadutosti, mučnine i bolova u trbuhu), a učinkovitost pripreme veže se uz samu kolonoskopiju i označava pripremu koja omogućuje detekciju adenoma ili ranog karcinoma kolona. Naime, nečista crijeva u velikoj mjeri onemogućuju jasan pregled sluznice debelog crijeva, što je u kontekstu probira na kolorektalni karcinom bitna odrednica uspješne kolonoskopije i uklanjanja početnih oblika kolorektalnog karcinoma, a to su sluzničke promjene, odnosno polipi. Uz to, nečista crijeva utječu i na učinkovitost pretrage, odnosno povećavaju rizik prekidanja i ponavljanja pretrage. Odnedavno u našoj zemlji postoji kvalitetan laksativ koji udovoljava navedenim kriterijima. Riječ je o polietilen-glikolu, koji je, zbog svoje učinkovitosti u čišćenju crijeva te dobre prihvaćenosti pacijenta i tolerabilnosti, etabliran kao standard za čišćenje crijeva u većini europskih zemalja u kojima se provodi Nacionalni program probira za kolorektalni karcinom. Primjena polietilen-glikola u pripremi za kolonoskopski pregled ima i reperkusije na prilagodbu prehrambenog režima, tako što smanjuje potrebu za višednevnim tekućim režimom prehrane, odnosno tekuću hranu dovoljno je uzimati već dan prije pretrage.

S obzirom na to da invazivna priroda kolonoskopije i neugoda koja se javlja tijekom nje često odvraćaju velik broj osoba od probira za rak debelog crijeva, postoji li način da se ta nelagoda smanji?

Valja najprije reći da je kolonoskopija sigurna i u većini slučajeva relativno ugodna pretraga. Ipak, mogu se javiti bol ili nelagoda prilikom pretrage, što je posljedica natezanja mezenterija (vrećasti prevoj potrbušnice koji tanko i debelo crijevo pričvršćuje za stražnju trbušnu stijenku) prilikom prolaska (pasaže) aparata ili upuhivanja zraka pri pregledu.

Te neugodnosti tijekom pregleda mogu se smanjiti na nekoliko načina, primjerice promjenom položaja bolesnika, upuhivanjem ugljičnog dioksida umjesto zraka ili instilacijom tople vode. U posebnim slučajevima pregled se obavlja u kratkotrajnoj anesteziji.

I za kraj, kad treba posumnjati na rak debelog crijeva?

Problem s malignim bolestima općenito, pa tako i s karcinomom kolona, je taj da, kad se pojave znakovi i simptomi, obično je već kasno. Naime, tada je bolest već proširena, mogućnosti liječenja su ograničene i znatno je skraćeno preživljenje bolesnika.

U kontekstu raka debelog crijeva alarmantni znaci su: promjena ritma pražnjenja ili kalibra stolice, pojava sukrvave stolice ili sluzi, gubitak apetita ili neobjašnjiv gubitak tjelesne težine te otkrivanje anemije u laboratorijskim nalazima. Ti znaci i simptomi su nespecifični, odnosno mogu se javiti i kod drugih bolesti (primjerice, krv u stolici ili gubitak tjelesne težine mogu se javiti i zbog drugih razloga, a ne nužno zbog postojanja karcinoma debelog crijeva).

Jedini neprijeporan čimbenik rizika za razvoj kolorektalnog karcinoma, odnosno kad možete posumnjati da bi mogli imati rak debelog crijeva, jest ako imate više od 50 godina, jer rizik raste s godinama starosti. Stoga bi se u zaključku ovog razgovora moglo još jednom istaknuti da je prevencija jedini pravi način liječenja kolorektalnog karcinoma