Možda je riječ o neobičnom osipu, bockanju u koljenu nakon treninga ili glavobolji koja nikako ne prestaje. Iz radoznalosti ili zabrinutosti mnogi će posegnuti za pametnim telefonom nadajući se da će im ipretraživanje na internetu pomoći da shvate šta se događa. Iako ste svjesni da će vam pretraga umjesto odgovora donijeti samo dodatnu tjeskobu i pitanja, teško se zaustaviti.
U studiji iz 2019. objavljenoj u časopisu Public Health Reports, naučnici su otkrili da je oko 74 odsto Amerikanaca tražilo zdravstvene informacije na internetu prije nego što su posjetili ljekara. Nije iznenađujuće da su te brojke samo rasle od pandemije COVID-19. Prema nedavnoj studiji, oko 18 posto Amerikanaca (oko 60 miliona ljudi) oslanja se na platforme društvenih medija za zdravstvene informacije i smjernice o hroničnim stanjima, piše 24sata.
“Živimo u doba brzog pristupa i navikli smo da imamo svijet informacija na dohvat ruke, ali traženje simptoma na internetu, posebno ako ne idete kod ljekara, može biti klizav teren koji vodi do dezinformacija i neutemeljenih strahova”, kaže dr Maggie Williams, ljekarka iz Scottsdalea u Arizoni.
Nedosljedni podaci
Najveći nedostatak samodijagnoze kroz pretraživanje na internetu je različit kvalitet i pouzdanost informacija. Svako može da objavi sadržaj na internetu, što povećava šanse da ste, namjerno ili ne, žrtva obmane. Osim renomiranih medicinskih web stranica i naučnih članaka, pretraživač vas može usmjeriti na zastarjelu stranicu, nečiji blog ili objavu pojedinaca na društvenim mrežama.
Čak i najpouzdanijim aplikacijama i web-mjestima za provjeru simptoma nedostaje kontekst za postavljanje dijagnoze. Riječ je o podacima specifičnima za pacijenta, kao što su porodična istorija, genetika, način života i slično. Mnogi fizički i mentalni zdravstveni problemi imaju simptome koji se preklapaju, zbog čega se možete osjećati preopterećeno i zbunjeno.
Određene ključne riječi, kao što su glavobolja i bol u grudima, mogu dati zastrašujuće rezultate jednako često kao i one manje ozbiljne, iako su izgledi za tumor na mozgu ili smrtonosni srčani udar daleko manji od onih za odvikavanje od kofeina ili žgaravicu. Nije teško odmah pomisliti na najgori scenario.
internet simptomi
Opsjednutost stvarnim i izmišljenim bolestima takođe može uzeti emocionalni danak. U nastavku studije o korisničkom iskustvu, gotovo 40 odsto ljudi koji su pretraživali simptome online izjavili su da se osjećaju više tjeskobno zbog zamišljenog zdravstvenog stanja nego prije nego što su pretraživali.
“S druge strane, mogli biste osjećati lažnu sigurnost da je sve u redu, iako možda patite od nekog stanja koje je zabrinjavajuće ili opasno po život. Zato biste mogli odgoditi liječenje ili čak dovesti život u opasnost”, kaže Williams.
Sajberhondrija
Sajberhondrija je podgrupa anksioznog poremećaja zbog bolesti, poput hipohondrije, a karakteriše je pretjerana upotreba interneta za istraživanje simptoma ili medicinskih stanja i povećanim, ometajućim nivoom tjeskobe, piše GoodHousekeeping.
“Ovo svakodnevno viđam u ordinaciji. Ono što počinje kao ležerno pretraživanje ili specifično pitanje o zdravlju razvija se u stalno traženja novih simptoma ili potvrđivanja simptoma koje trenutno imaju. Uz stalnu želju da pretražujete simptome, drugi znakovi da doživljavate sajberhondriju uključuju osjećaj sumnje da je dijagnoza koju ste dobili od zdravstvenog radnika bila netačna pa trpite povećan nivo stresa i brige”, kaže Williams.
“Cyberhondrija može ometati svakodnevno funkcionisanje i mentalno blagostanje. Neki ljudi mogu postati toliko uplašeni za svoju dobrobit da nepotrebno zakazuju termine kod ljekara”, istakla je Williams.
U nalazima iz sistematskog pregleda studija objavljenih u časopisu Comprehensive Psychiatry 2020. godine, problemi u ponašanju javljaju se kod 40 odsto ljudi sa sajberhondrijom, uključujući česte konsultacije s medicinskim specijalistima i ljekarima i povećan obim internet pretraživanja.
Kako spriječiti sajberhondriju
Ne morate prestati da koristite internet za informacije o zdravlju ili o zdravstvenim problemima.
“Postoji mnogo web stranica na kojima možete dobiti pouzdane i tačne zdravstvene informacije”, kaže Williams.
Ipak, ona naglašava da bi pretraživanje interneta u potrazi za medicinskim informacijama trebalo da dopuni, a ne da zamijeni konsultacije s ljekarom. Davaoci zdravstvenih usluga obučeni su da uzmu u obzir mnogo aspekata osim popisa simptoma kako bi došli do prave dijagnoze.
“Na osnovu vaše specifične situacije, oni mogu da preporuče odgovarajuće testove ili tretmane koji će vas voditi prema izlječenju. Nažalost, ljudima nije uvijek lako da odvoje vrijeme za odlazak kod ljekara”, nastavlja Williams.
Virtuelni davaoci zdravstvenih usluga pružaju praktičan pristup sertifikovanim ljekarima koji mogu da procijene vaše simptome i da pruže njegu koja vam je potrebna, često u roku od 15 minuta. Razgovor s pouzdanim stručnjakom potpuno je drugačije iskustvo od prikupljanja neprovjerenih informacija na internetu.