Na konferenciji “VIZIJA 2043-100 GODINA MODERNE DRŽAVNOSTI BOSNE I HERCEGOVINE”, koju su organizovali Senat SDA BiH, Politička akademija SDA BiH İ Asocijacija mladih SDA BiH, obratio se predsjednik SDA, Bakir Izetbegović.
Pozdravljam ideju organizatora današnje konferencije – Senata, Političke akademije i Asocijacije mladih SDA BIH- da se kroz niz okruglih stolova i radnih sastanaka analizira turbulentni historijski period kroz koji smo prošli u 80 godina borbe za vraćanje suvereniteta i državnosti BiH pokrenutih odlukama ZAVNOBIH-a 25 novembra 1943. odrede smjernice za budućnost. Ta borba još nije završena. U vremenu koje je iza nas bosanski patrioti, večinom Bošnjaci ali ne samo oni, dokazali su da posjeduju izvanrednu vitalnost, snagu i požrtvovnost u borbi za opstanak i unapređenje Bosne i Hercegovine. Nevjerovatno je šta je sve bosanski čovjek izdržao i šta je sve nadvladao u XX vijeku, naročito u vremenu posljednje agresije u periodu 1992-1995, rekao je Izetbegović.
On je u nastavku naveo ono što je potrebno raditi u budućnosti.
Bošnjaci, ili Bosanci, kako vam je draže, su narod velikog srca, velike snage i velike kreativnosti. Prvo dvoje je neosporno potvrđeno. Vrijeme je da se potvdi i treće da u haosu koji proizvodi ideološka, politička, nacionalistička borba, u magli namjerno proizvedene medijske kakafonije, u vremenu globalnog i regionalnog preslagivanja snaga i uticaja, u vremenu rastuće islamofobije i sve jasnijeg specijalnog rata koji se vodi protiv Bošnjaka i Bosne i Hercegovine, think-tankovi patriotski orjentiranih intelektualaca poslože realnu sliku naše prošlosti, analiziraju sadašnjost, i na bazi toga projiciraju viziju naše realne budućnosti – istakao je predsjednik SDA.
Treba analitički proći kroz sve referfentne događaje i procese koji su obilježili posljednjih 80 godina, bez samozavaravanja i suvišnih emocija postaviti ih na pravo mjesto, istakao je ZAVNOBIH je, naravno, početak. Tog 25. novembra 1943. u Mrkonjić Gradu je, nakon 480 godina od pada srednjovjekovne bosanske države postavljen ugaoni kamen procesu vračanja državnosti naše Domovine u modemom smislu te riječi, i priznanja Bošnjaka kao naroda. ZAVNOBIH je, kao što rekoh, na principima antifašizma i ravnopravnosti svih naroda koji žive u Bosni i Hercegovini, udario temelje moderne državnosti Bosni i Hercegovini, ali je borba za ravnopravnost Bosne i Hercegovine, a naročito bošnjačkog naroda u okvirima tadašnje Jugoslavije potrajala još decenijama – podsjetio je Izetbegović.
Izetbegović je dodao kako je u vremenu Titove Jugoslavije Bosna i Hercegovina doživjela industrijski razvoj i urbanizaciju, sigurnost je bila na zavidnom nivou, nacionalizmi su sputavani.
Ali je s druge strane komunistički režim sputavao i slobode medija i misli, uveo kontroliranu netržišnu privredu što je za rezultat imalo nestašice, inflaciju, zaduživanje, redukcije. Gotovo sva teška industrija sa pratećim zagađenjem je bila skoncentrisana kod nas, a Bosna i Hercegovina je u razvoju zaostajala za ostalim republikama Bošnjaci su dobili šansu da žive u miru i da se obrazuju, ali pune ravnopravnosti proklamovane deklaracijana ZAVNOBIH-a nije bilo. Bošnjaci nisu imali pravo na vlastito, pa su između ponude da budu Srbi ili Hrvati birali da budu neopredijeljeni, pa kasnije muslimani sa malim M, a onda muslimani sa velikim M. Vjera nije zabranjena, ali je potiskivana. Niste mogli i u džamiju i u Partiju. A bez Partije niste mogli u državne institucije i vladajuće strukture, naročito u MVP ili među oficirski kadar JNA. Ipak, Ustavom 1974. napravljen je još jedan bitan korak ka jačanju državnosti Bosne i Hercegovine, Bošnjaci su upisivanjem velikom M u naziv musliman od tadatinjeg režima praktično priznati kao poseban narod, a jednako bitna je bila i odredba o pravu na samoopredjeljenje do otcjepljenja tadašnjih jugoslovenskih republika. Upravo ta odredba u Ustavu iz 1974. godine bit će pravni osnov za Referendum o nezavisnosti Bosne i Hercegovine 1992 godine, podsjetio je na ne tako davno historiju BiH.
Izetbegović osvrćući se na sadašnjost istakao kako je historijski trenutak koji upravo živimo je tačka raspleta, kulminacija sukoba s jedne strane separatističkih snaga iz entiteta RS koje pokušavaju političkim sredstvima da ostvare ciljeve koje nisu uspjele ostvariti agresijom.
S druge strane političkih snaga koje se bore za modernu, evropsku BiH, državu vladavine zakona, članicu Evropske unije i NATO-saveza. S jedne strane su retrogradne snage koje odlikuju ratne zločince i glorificiraju njihova nedjela, žele raspad države, nasrću na njene institucije, ne priznaju odluke ni međunarodnih ni domaćih sudova, provode aparthejd na području na kojem vladaju, svakodnevno vrijeđaju i Bošnjake i predstavnike međunarodne zajednice, naveo je Izetbegović.
Onda je naveo kako s druge strane patriotske snage, državne institucije BiH i najsnažniji dio međunarodne zajednice.
Patriotske snage su nedovoljno složne, probosanski blok podijeljen u borbi za vlast. Državne institucije, naročito pravosuđe, još uvijek nedovoljno hrabre da se silom zakona suprotstave separatistima. Međunarodna zajednica je nedovoljno odlučna da upotrijebi mehanizme koje ima na raspolaganju i na vrijeme zaustavi procese koji mogu izmaći kontroli, i umjesto toga prečesto pravi ustupke onima koje bi trebali sankcionisati, izolirati i sputavati – poručio je Izetbegović uz poruku.
Imamo državu, imamo odlučnost da je sačuvamo i hrabrost koju smo nebrojeno puta pokazali. Jednom rječju – imamo sebe. I upravo sebe trebamo cijeniti barem onoliko koliko nas cijene drugi, bila je jasna poruka Izetbegovića.