Bosna i Hercegovina treba da se prijavi za ulazak u BRIKS, gde bi imala veće šanse da postane članica nego u Evropskoj uniji, rekao je Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik u svojoj najnovijoj kritici Zapadu.
Netom nakon što je izjavio kako je “deblokirana evropska agenda” Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik ima novu ideju. On smatra da Bosna i Hercegovina treba da uđe u ekonomski blok zemalja BRIKS.
Šta je to taj Briks?
BRIKS je engleska skraćenica i ekonomski pojam koji se odnosi na rastući razvoj ekonomskog potencijala Brazila, Rusije, Indije, Kine i Južnoafričke Republike (Brazil, Russia, India, China, South Africa). Implicitno govoreći, tiče se ekonomskog savezništva ovih komplementarnih ekonomija. Pojam je uveo Džim O’Nijl iz korporacije za globalna finansijska istraživanja Goldman Saks, a vrlo brzo je prihvaćen u javnosti, naročito u medijima, do te mjere da ga većina izvora vijesti iz globalnih finansija koriste bez mnogo objašnjenja.
Sastanak zvaničnika ovih država, održan na ljeto 2008. godine u Jekaterinburgu, nazvan je samit Brik.
Države BRIK-a imaju 40 % svjetskog stanovništva, odnosno 25 % kopnene teritorije.
13. aprila 2011. je u članstvo organizacije primljena Južnoafrička Republika nakon čega se za nju koristi engleska skraćenica BRIKS. (South Africa – Južna Afrika )
Avgustovski samit
Prije nekoliko dana održan je samit u Johanesburgu na kojem je odlučeno da se prime još i Saudijska Arabija, Iran, Etiopija, Egipat, Argentina i Ujedinjeni Arapski Emirati.
Cilj samita je bio da se poveća uticaj bloka “vodećih ekonomija u nastajanju”
Brazilski predsjednik Luis Inasio Lula da Silva rekao je prije odlaska iz Južnoafričke Republike da će se buduće zemlje primati prema “geopolitičkoj važnosti, a ne prema ideologijama njihovih vlada”
“Ne možemo poreći geopolitičku važnost Irana i drugih zemalja koje će se pridružiti BRIKS-u”, rekao je on, a kako ga prenose inostrani mediji.
Podsjetimo, više od 40 zemalja izrazilo je interes za članstvo u BRIKS-u, a 22 zemlje su formalno zatražile prijem u ovaj blok koji danas čini oko 40 posto svjetske populacije i četvrtinu globalnog bruto domaćeg proizvoda.
“Riječ je o raznovrsnoj skupni potencijalnih kandidata, uglavnom motivisanih željom da se izjednače globalni uslovi, koje mnogi smatraju namještenima na njihovu štetu, te su privučeni BRIKS-ovim obećanjem za uravnoteživanjem svjetskog poretka” piše Jutarnji list.
Indijski premijer Narendra Modi rekao je da je njegova zemlja uvijek u potpunosti podržavala ekspanziju BRIKS-a. Dodao je da će nove članice ojačati blok i dati mu novu energiju.
On je rekao da je širenje BRIKS-a poruka svim globalnim institucijama da se prilagode globalnom vremenu.
Širenje BRIKS-a, rekao je kineski predsjednik Xi Jinping sa svoje strane, nova je polazna tačka za saradnju bloka u daljem cilju globalnog mira i razvoja. On vjeruje da je budućnost bloka svijetla.
Ističući da svijet prolazi kroz promjene “kao nikada prije, dovodeći ljudsko društvo u kritičnu tačku”, Xi je rekao da je izbor za BRIKS da li će “nastaviti saradnju i integraciju, ili samo podleći podjeli i konfrontaciji?”
„Trebamo li zajedno raditi na održavanju mira i stabilnosti, ili samo hodati u snu u ponoru novog hladnog rata? Trebamo li prihvatiti prosperitet, otvorenost i inkluzivnost, ili dozvoliti da nas hegemonistički i nasilnički činovi bace u depresiju?” pitao.
Xi je rekao da će tok istorije “oblikovati izbori koje donosimo”.
“Upornošću, napornim radom i ogromnim odricanjima uspjeli smo da steknemo nezavisnost i istražujemo razvojne puteve prilagođene našim nacionalnim prilikama”, dodao je on.
Upozoravajući na sukob civilizacija “namjernim stvaranjem podjela uz tvrdnju ‘demokratija protiv autoritarnosti’ i ‘liberalizam protiv autokratije'”, Xi je rekao: “Ljudska civilizacija je šarena po prirodi. Upravo zbog svojih razlika u istoriji, kulturi i sistemu sve zemlje moraju da komuniciraju jedna s drugom, uče jedna od druge i zajedno napreduju.”
Stvaranje zajedničke valute bloka BRIKS, a tu je zamisao iznio brazilski predsjednik Lula da Silva, nije bilo na dnevnom redu sastanka ministara finansija na sastancima, rekao je južnoafrički ministar finansija Enoch Godongwana, jer bi njena primjena bila “problematična”.
Podsjetimo da je ideju o zajedničkoj valuti iznio u januru ove godine i ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov, koji je tada izrazio želju da to bude tema upravo avgustovskog samita.
“U tom smjeru se kreću i inicijative koje su nedavno izrečene o potrebi razmišljanja o kreiranju vlastitih valuta u okviru BRICS-a”, rekao je tada Lavrov na konferenciji za novinare sa kolegom iz Angole Tete Antoniom u Luandi, glavnom gradu Angole.
Lavrov je ove godine predstavljao Rusiju jer je za Vladimirom Putinom izdat nalog za hapšenje zbog deportacije ukrajinske djece.
Ulazak Bosne i Hercegovine u BRIKS više ulazi u sferu naučne fantastike, jer se ni u kojem slučaju ne razmatra ta mogućnost, ni na unutrašnjem političkom planu , ni na vanjskom. Isto tako ne postoji ni najmanja šansa da Bosna i Hercegovina , u postojećoj konstelaciji političkih snaga, lokalno ni globalno, postane dio ove “geopolitičke i ekonomske megastrukture”
(Buka)