“Oterao sam suprugu nakon nepune 4 godine braka jer nije mogao da ostane trudan , nije bio u stanju da mi rodi naslednika ”, počinje svoj ispovest jedan muškarac .
– Moji su jako bogati i jednostavno je od velikog značaja barem jednog sina da imam. U mojoj odluci da se razvedem imao sam punu podršku moje mame i mog tate.
Iskreno mnogo sam je voleo, ali nije bilo drugog rešenja. Ona je ubrzo nakon što sam otjerao i nakon što smo se razveli našla drugog, izuzetno je lepa i nije joj bilo teško. U kratkom periodu se i udala i otišla da živi u Švedskoj.
Dve godine nisam ni video niti sam za nju šta čuo i juče sam je sreo u gradu sa tim njenim novim mužem kako guraju duplu dečja kolica… Rodila je blizance i najgore od svega kada sam ih ugledao k’o da sam video sebe na fotografijama iz detinjstva.
Kroz glavu mi je prošlo da je možda bila trudna kada sam je oterao, zastao sam da je pitam, a ona je tada samo okrenula glavu na drugu stranu i prošla pored mene kao da me ne zna… Ne mogu da verujem da je tako okrutna, 4 godine zabavljanja i 4 godine braka, ipak su to lepe godine poznavanja… Izjeda me sumnja… šta ako su stvarno moji,” za kraj je rekao mladić.
BONUS: 👇🏻 🤩 🤩 👇🏻
Vodi li povećana razina homocisteina povećanu riziku od razvoja srčanih bolesti? I što je on zapravo?
Homocistein – što je to?
Jeste li čuli za homocistein? Ako ne, niste jedini. Dakle, što je homocistein i zašto baš sad učimo nešto o njemu?
Homocistein je aminokiselina u našem tijelu koja sudjeluje u izgradnji tkiva. Organizam je proizvodi iz druge aminokiseline, metionina, koja se nalazi u životinjskim bjelančevinama, primjerice u mesu, mlijeku, jajima, iz kojih se procesom metilacije pretvara u vitalnu kemijsku supstanciju. Taj proces zahtijeva prisutnost B vitamina i ako ga nemamo dovoljno, homocistein ostaje u krvi, prouzrokujući štetu.
Mnogi sada misle da bi mogao biti važan faktor u nastanku srčanožilnih bolesti i kolesterola. Neki zapravo misle da je homocistein još destruktivniji – ne samo da vodi otvrdnuću arterija nego može olakšati stvaranje krvnih ugrušaka.
Povećana razina homocistina ne samo da može izazvati oštećenje arterije nego može olakšati stvaranje krvnih ugrušaka (tromba)
Moguće je da je homocistein i veza koja nedostaje u mnogim drugim čimbenicima rizika udruženima sa srčanožilnim bolestima, kao što su pušenje, stres i manjak tjelesne aktivnosti, svima koji povećavaju proizvodnju homocisteina u tijelu.
Prema riječima nutricionista Patricka Holforda, koji je istraživao tu kemijsku supstanciju više od 20 godina, homocistein je najvažnije otkriće ovog stoljeća s područja zdravstvene prevencije. On i američki liječnik James Braly u knjizi ‘The H factor’ tvrde da određivanje razine homocisteina u tijelu i poduzimanje određenih koraka u smanjenju njegove razine može dodati 20 godina života. Zvuči teško izvedivo. Ne prema Holfordu i Bralyju, koji navode studiju što su je proveli istraživači na sveučilištu Bergen u Nizozemskoj. Istraživači su mjerili razinu homocisteina u 4766 osoba, starosne dobi između 65 i 67 godina, i poslije tijekom četiri godine pratili (monitorirali) njihovu stopu smrtnosti. Rezultati su pokazali da je petpostotno povećanje razine homocisteina bilo udruženo s 50-postotnim povećanjem rizika smrti od srčanožilnih bolesti, 26-postotnim povećanjem rizika razvoja karcinoma i povećanim rizikom od praktično svih ostalih uzroka smrti.
Veza homocisteina i srčanih bolesti je vrh sante leda
Veza između povišene razine homocisteina i srčanih bolesti utvrđena je još prije 30 godina. Godine 1969. Kilmer McCully, istraživač s Harvarda, proučavao je rijedak genetski poremećaj zvan homocistinurija, koji uzrokuje jako povišenje razine homocisteina. On je uočio da su arterije dvogodišnjeg djeteta koje je umrlo od te bolesti bile ozbiljno oštećene te da su nalikovale starijoj žrtvi srčanog napada. Bilo je očigledno da je dijete premlado za pušenje, konzumiranje pretjerane količine masnoća, manjak tjelesne aktivnosti ili za odabir bilo kojega drugoga životnog stila povezanog s tako uznapredovalom degeneracijom arterija. McCully je zaključio da su za to bile zaslužne povišene razine homocisteina. Objavio je rad koji je osvijetlio njegovu teoriju, ali nije naišao na razumijevanje medicinskih krugova toga vremena. Njegovo otkriće prepoznato je i prihvaćeno tek 20 godina poslije.
Veza sa srčanim bolestima samo je vrh sante leda, sugerira Patrick Holford: “Danas ima 107 medicinskih stanja povezanih s homocisteinom i u gotovo 50 posto njih veza će biti uspostavljena u idućih 10 godina”. Možda ćete pomisliti da je to rečeno naprečac, ali brojne studije počele su podržavati njegovu teoriju.
Rezultati Finnish studije pokazali su da ljudi s depresijom bolje odgovaraju na liječenje ako u krvi imaju visoke razine vitamina B12.
Britanska studija evidentirala je znatno povećanje vrijednosti homocisteina kod oboljelih od Alzheimerove bolesti, a i rezultati brojnih drugih studija povezali su visoke razine homocisteina s moždanim udarom.
Prihvatljive vrijednosti homocisteina
Liječnici upućuje na to da se izravna uzročna veza s bilo kojim stanjem tek treba utvrditi iako mnogi misle da bi homocistein mogao biti dobar indikator povećana rizika te da bismo trebali težiti održanju niske razine u tijelu.
Sada se postavlja pitanje koja je to sigurna razina? Mnogi zdravstveni profesionalci prihvaćaju da je vrijednost homocisteina, izmjerena u mikromolima na litru (um/L), između devet i deset zdrava te da se rizik počinje povećavati ako vrijednosti prijeđu 11 ili 12.
Patrick Holford se s tim ne slaže i vjeruje da trebamo težiti vrijednostima nižim od šest. Uvjeren je u to da većina ljudi može učinkovito sniziti vrijednosti i u samo nekoliko tjedana osjećati pozitivne učinke u snazi, raspoloženju i koncentraciji na temelju promjene životnih navika i dijetnog režima upotpunjena preciznom kombinacijom vitamina, za koje on tvrdi da su puno učinkovitiji nego sama primjena dijetalnog režima.
Drugi su oprezniji kad su posrijedi dodaci prehrani bez liječničkog savjeta, premda striktni vegetarijanci mogu imati koristi od dodatka B12 vitamina s obzirom na to da ga većinom nalazimo u mesu, mliječnim proizvodima i hrani morskog podrijetla.
U slučaju povišenih vrijednosti čini se da se svi slažu kako se jednostavim promjenama životnih navika vrijednosti mogu lako sniziti. Vrijednosti veće od 20 znače da se treba posavjetovati s liječnikom s obzirom na to da tako visoka brojka može biti znak neke kronične bolesti.
Poboljšanjem prehrambenih navika, prestankom pušenja i konzumacije alkohola nećete samo smanjiti vrijednosti homocisteina nego i druge čimbenike rizika za nastanak srčanih bolesti, najčešćeg uzroka smrti među ženama u Velikoj Britaniji. Poznavanje vrijednosti homocisteina i kolesterola može vam spasiti život.
KAKO SNIZITI VRIJEDNOSTI HOMOCISTEINA
– jedite manje masno meso, a više ribe i biljnih bjelančevina
– svaki dan pojedite najmanje dva komada voća i tri porcije povrća
– svaki dan pojedite režanj češnjaka
– ne dosoljavajte hranu
– smanjite konzumaciju kave i čaja
– smanjite konzumaciju alkoholnih pića
– ostanite mirni (atres povisuje razinu homocisteina) i prakticirajte duboko disanje i meditaciju
– prestanite s pušenjem
– uzimajte dodatke prehrani.
Jeste li pod rizikom?
Načelno, rutinsko testiranje vrijednosti homocisteina nije uobičajeno, osim ako se nalazite u kategoriji visokog rizika. U Velikoj Britaniji je svojedobno lansiran York test, a sadrži kit za određivanje vrijednosti homocisteina i kolesterola.
KAKO POSUMNJATI DA SU VRIJEDNOSTI HOMOCISTEINA MOŽDA POVIŠENE?
Jedini način da utvrdite svoje vrijednosti homocisteina je napraviti krvni test, ali ako vaš odgovor na pet i više pitanja bude pozitivan, možete posumnjati na povišene vrijednosti.
– Jeste li stalno umorni?
– Gubite li snagu?
– Borite li se s održavanjem tjelesne težine?
– Osjećate li često bolove poput artritičnih, mišićnih ili migrene?
– Jeste li često prehlađeni?
– Imate li poremećaj vidnog polja?
– Osjećate li smanjenje koncentracije?
– Slabi li vam memorija?
– Jeste li često depresivni?
– Imate li problema sa spavanjem?
– Jeste li vegetarijanac?
– Konzumirate li dvije čaše i više alkoholnog pića na dan?
– Konzumirate li više od tri šalice kave ili čaja dnevno?
– Jedete li crveno meso najmanje jednom dnevno?