Oženjen sam već 15 godina, moja žena je prezgodna. Ali nakon 15 godina braka njena želja za intimom je naglo opala, a i moj kum mi je rekao da malo pripazim. Inače sam terenski radnik, po 2-3 mjeseca nisam kući. Uz pomoć tog mog kuma, koji se razumije u tehniku poredao sam po cijeloj kući kamere i mikrofone, čak sam i automobil ozvučio.
Bilo je skupo, ali morao sam svoje sumnje otkloniti. Umjesto na posao u Njemačku iznajmio sam sebi hotelsku sobu i po cijeli dan gledao. 3 dana se ništa nije dešavalo, a onda je moja supruga…. Umjesto na posao u Njemačku iznajmio sam sebi hotelsku sobu i po cijeli dan gledao. 3 dana se ništa nije dešavalo, a onda je moja supruga prišla jednoj od kamera koju sam postavio u kući i rekla STRAŠNO SI ME RAZOČARAO, UVRIJEDIO, ŽELIM RAZVOD, JER NAKON OVOGA NEMA DALJE… Bio sam zbunjen, a onda je rekla MISLIŠ DA SAM TOLIKO GLUPA DA NE PRIMJETIM OVA GO*NA PO SVOJOJ KUĆI… Iskreno nije mi bilo jasno, jer je skoro pa nemoguće da su se kamere mogle primjetiti, ultra male i dobro sakrivene, ali žene su čudo.”
BONUS: 👇🏻 🤩 🤩 👇🏻
Neuobičajena zbivanja u svijetu insekata
Ubodi insekata češći su u proljeće i ljeto, kad ih zbog klimatskih uvjeta, buđenja prirode, flore i faune ima sve više. Oni koji su prespavali zimsko razdoblje izlaze na sunce i u prirodu, u potrazi za novim žrtvama. Neki ne prežive zimu, a neki su u fazi završetka novog razvojnog ciklusa kako bi dosegnuli sposobnost izvršavanja zadanih im funkcija.
Takvo ponašanje insekata bilo je uobičajeno u normalnim klimatskim uvjetima, no, s obzirom na sve izraženije klimatske promjene, možemo očekivati neuobičajena zbivanja u „svijetu insekata”, kao što je rano buđenje iz zimskog mirovanja, a mnogi i ne uginu pa je njihov broj veći nego inače. Osim toga, moguće je da će oni koji sadrže otrovne i opasne supstancije imati znatno jače djelovanje na organizam zbog izostanka uobičajenih klimatskih i ekoloških čimbenika koji bi oslabili njihovo djelovanje.
Po čemu se razlikuju otrovni i neotrovni insekti
S obzirom na podjelu insekata na otrovne i neotrovne, važno je znati po čemu se razlikuju.
OTROVNI INSEKTI
Na našemu su području otrovni ose, pčele, stršljeni, pauci, škorpioni i crveni mravi. Oni imaju žalac koji sadrži otrovnu vrećicu.
Pčela pri ubodu ostavlja žalac u koži, ali ugiba i ne može ponovno ubosti, a ose i stršljeni mogu ubosti nekoliko puta jer im žalac nakon uboda ostaje. Stršljeni imaju otrov posebna sastava, koji je u dijelu nekih molekula sličan otrovu kobre, pa, uz vrlo jaku alergijsku ili toksičnu reakciju, nakon 24 sata može izazvati hemolizu krvi (otapanje crvenih krvnih tjelešaca), s oštećenjima unutarnjih organa i smrću.
Pauk crna udovica ubodom može izazvati teško stanje koje zahtijeva bolničko liječenje, pa čak i smrt, iako rijetko. Ostali pauci izazivaju samo prolazne lokalne reakcije, kao i škorpioni koji, za razliku od onih u tropskim krajevima, nisu životno opasni za ubodenu osobu.
S obzirom na sve izraženije klimatske promjene, možemo očekivati neuobičajena zbivanja u „svijetu insekata”, kao što je rano buđenje iz zimskog mirovanja, a mnogi i ne uginu pa je njihov broj veći nego inače
NEOTROVNI INSEKTI
U ovu kategoriju ubrajaju se komarci, krpelji, buhe, uši, stjenice te razne vrste muha (obad ili konjska muha, vrtne i vinogradarske mušice i sl.). Kod uboda neotrovnih insekata nema otrova koji bi izazvao reakciju, ali je za mnoge od njih tipično da u krvotok ubacuju slinu koja ima osobinu da sprječava zgrušavanje krvi kojom se oni tada hrane (krpelj, komarac). I kod njihova uboda može se javiti prolazna reakcija u smislu jakog nadražaja kože, a katkad i jači otok i crvenilo praćeni svrbežom. Znakova alergijske reakcije nema ili su iznimno rijetki, a kad se pojave, vrlo su blagi i prolazni – uglavnom lokalni otok i crvenilo koji se brzo povuku.
Opasan je ubod tzv. konjske muhe ili obada, koji je vrlo bolan. Kako je to insekt koji živi u štalama i hrani se krvlju domaćih životinja, može na mjestu uboda izazvati gnojenje zbog prijenosa bakterija. Uz to, ubodenu osobu potrebno je zaštititi od tetanusa, čijeg uzročnika obad također može prenositi.
Kod uboda krpelja moramo imati na umu da su i oni prijenosnici nekih bolesti, npr. borelioze ili Lyme bolesti, koja se očituje bolovima u zglobovima, crvenilom na mjestu uboda koje se rubno širi, a u centru blijedi (erithema chronicum migrans) te temperaturom. Krpelji mogu prenijeti i meningoencefalitis (upalu mozga i moždane ovojnice), koji obvezno zahtijeva bolničko liječenje.
Tu su još i agresivne vrtne mušice, koje u rojevima napadaju ljude koji dolaze na prve radove u vrt ili vinograd. Uglavnom izazivaju nastanak brojnih papula (čvorića) na mjestima uboda i svrbež, a zbog grebanja često se razvije i sekundarna infekcija s gnojenjem. Iako nije riječ o alergijskoj reakciji, promjene su vrlo neugodne i zahtijevaju liječenje (oblozi, kortikosteroidne i antibiotske masti).
Alergija na ubod insekta
Nakon uboda nekih insekata važno je znati da postoji mogućnost razvoja alergijske reakcije. Učestalost alergijskih reakcija na ubode insekata u umjerenom klimatskom pojasu kreće se oko 0,4 do 1,2 posto populacije. Među osobama za koje znamo da su alergične na ubode, anafilaktični šok može se javiti u oko jedan do tri posto slučajeva. S obzirom na klimatske promjene, za očekivati je da će se ti podaci mijenjati i da će se povećavati postotak alergijskih reakcija.
Uz to što treba biti svjestan mogućnosti razvoja alergijske reakcije, treba znati i prepoznati da se nešto ozbiljno događa i na vrijeme reagirati.
ALERGIJSKA REAKCIJA NA UBOD INSEKATA MOŽE SE OČITOVATI KAO:
– lokalna reakcija na mjestu uboda
– generalizirana koprivnjača (urtikarija) -praćena oticanjem usana i/ili vjeđa
– početni znaci anafilaktičnog šoka -svrbež, otežano disanje, crvenilo i svrbež cijele kože;
– anafilaktički šok -najčešće se razvija nakon uboda stršljena, ose ili pčele, osobito ako je bolesnik iznimno osjetljiv na ubode, što saznajemo od oboljelog ili pratnje; ili ako se ubod dogodio u području glave i vrata, i to zbog blizine velikih krvnih žila i brzog širenja alergena, odnosno ako je riječ o višestrukim ubodima.
Postupak kod alergijske reakcije na ubod zapravo je isti kao i kod svih alergija. U slučaju samo lokalne alergijske reakcije, dovoljno je staviti hladan oblog, eventualno nanositi kortikosteroidnu kremu nekoliko dana i, ako je potrebno, uzeti antihistaminik na usta (tablete). U slučaju jačih reakcija, od drugog do četvrtog stupnja, moraju se davati kortikosteroidi u obliku injekcija te antihistaminici u injekcijama i tabletama, a u slučaju šoka, primijeniti odmah svu uobičajenu antišok terapiju.
Dobro je da osobe koje znaju da imaju jaku reakciju na ubod insekata imaju pri ruci već gotove tzv. autoinjektore u kojima se nalazi doza adrenalina koja će spriječiti razvoj šoka, nakon čega se može nastaviti s ostalom navedenom terapijom.
Kod uboda pčele treba ukloniti žalac koji je ostao u koži jer se iz njega postupno oslobađa otrov pa možemo imati produljene simptome. Svakog bolesnika s jačom reakcijom treba neko vrijeme nadgledati u bolničkim uvjetima jer se katkad može razviti i kasna, odgođena alergijska reakcija nakon 8 do 12 sati.
Kako se obraniti od insekata?
Kako bismo manje privlačili insekte, trebamo se pridržavati nekih uputa, kao što je izbjegavanje brzih pokreta, trčanja ili mahanja rukama radi tjeranja insekata, s obzirom na to da oni često ubadaju u obrani.
Ako znamo da smo osjetljivi na ubod nekog insekta, poželjno je izbjegavati jake mirise (parfeme), predug boravak u voćnjacima ili na otvorenom.
NIJE POŽELJNO: jesti slatko ili piti sokove na otvorenom jer se može dogoditi da nas insekt ubode u jezik, što može izazvati gušenje mehaničkim putem (zbog oticanja); hodati bos po travi jer košnice stršljena i osa mogu biti i u zemlji; nositi odjeću žarkih boja ili široku odjeću (žarke boje privlače insekte, a mogu se i zavući pod široku odjeću); veće tjelesne napore zbog znojenja (znoj privlači insekte).
Sve namirnice, osobito one slatke, kao i posude za odlaganje smeća treba dobro zatvoriti, a na prozore postaviti mreže ili barem staviti insekticid u obliku pločice u utičnicu za struju.
Koža se može namazati i nekim sredstvom koje mirisom odbija insekte, ali pritom moramo paziti da nije riječ o tvarima koje mogu izazvati alergijsku reakciju.
Na ljetovanje ili izlete uvijek je dobro nositi i neku kortikosteroidnu kremu i nekoliko tableta antihistaminika kako biste pri ruci imali potrebnu prvu pomoć dok ne stignete do liječnika.
Iako se ne trebate pretjerano bojati, budite na oprezu jer insekti su sveprisutni, stoga se pripremite za bitku i spremno ih dočekajte.
Otrovanje životinjskim otrovima
Kad govorimo o otrovanju životinjskim otrovima, najčešći razlog otrovanja su proteinski ili peptidski otrovi zvani venomi, a rijetko su uzrok male molekule ili toksini. Srećom, rijetko tko zbog toga umire.
Otrovanja životinjskim otrovima u pravilu se događaju u vrijeme vegetacije, kad u prirodi boravi više ljudi, dok je zima relativno mirno razdoblje. Iako je broj osoba otrovanih ovom skupinom tvari beznačajan i iz perspektive zdravstva problem naoko nevažan u usporedbi s drugim dijagnozama (npr. gripa ili lom kostiju), sa stanovišta otrovane osobe problem je težak zbog učinaka otrova i posljedica koje u nekim slučajevima mogu ostati trajne.
Šansa stradavanja vrlo je mala, posebno ako čovjek ne zalazi na mjesta gdje se kreću otrovne životinje, kao što su zmije, kukci i ribe. Istina je da se čovjek može otrovati jedenjem mesa određenih životinja (npr. ciguatera toksinom), ali to je u nas još uvijek rijetko.
Već iz tih podataka proizlazi da ne možemo samo zbog straha od otrovnih životinja prestati odlaziti u prirodu ili se odreći kupanja u moru. Ako se pridržavamo osnovnih pravila ponašanja, dodatno ćemo se smanjiti rizici stradavanja.
Osnovno pravilo je da divlje životinje treba pustiti na miru, pa je onda veća vjerojatnost da nas neće dirati. Jedna američka vojna studija o zmijskim ugrizima njihovih vojnika u tropskim krajevima pokazala je da su zmije u 90 posto slučajeva napale jer su ih vojnici dražili, a ostatak su zapravo slučajni susreti, primjerice kad vojnik nagazi na zmiju.