Do sada je ova zemlja podržavala Ukrajinu, ali od danas sve to može da se promijeni.
Slovačka se sprema da izabere svog petog premijera za samo četiri godine. U anketama vodi opoziciona stranka Roberta Fica, simpatizera Kremlja. Na Zapadu se zbog toga upalio alarm. Otkako je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu prošlog februara, Slovačka je bila jedan od najčvršćih saveznika Kijeva. Dvije zemlje dijele granicu, Slovačka je bila prva zemlja koja je poslala protivvazdušnu odbranu u Ukrajinu i dočekala je desetine hiljada izbjeglica.
Ali sve bi to moglo da se promijeni ako Fico dođe na vlast. Bivši premijer ne krije svoje simpatije prema Kremlju pa je talo okrivio „ukrajinske naciste i fašiste“ da su isprovocirali ruskog predsjednika Vladimira Putina da pokrene invaziju, ponavljajući lažnu priču koju je Putin koristio da opravda svoju invaziju.
Fico je pozvao slovačku vladu da prestane sa isporukom oružja Kijevu i rekao da Slovačka „neće slati još jednu rundu municije“, ako on postane premijer. On je i protiv ulaska Ukrajine u NATO. Grigorij Mesežnikov, politički analitičar i predsjednik Instituta za javne poslove, slovačkog istraživačkog centra, rekao je da, kao i mnogi simpatizeri Rusije, Fico svoju podršku Moskvi predstavlja kao „mirovnu“ inicijativu.
“On i njegovi saveznici tvrde da ne bi trebalo da šaljemo oružje Ukrajini jer će to učiniti da rat traje duže. Kažu da će biti mira ako prestanemo da šaljemo oružje Ukrajini, jer ako ne prestanemo, sukob će se završiti ranije. Dakle, u suštini, oni nisu za mir, oni za Ruse“, rekao je on za CNN.
Fico je ranije bio premijer Slovačke više od jedne decenije, prvo između 2006. i 2010., a zatim ponovo od 2012. do 2018. Bio je primoran da podnese ostavku u martu 2018. nakon višenedeljnih masovnih protesta zbog ubistva istraživačkog novinara Jana Kucijaka i njegove vjerenice Martine Kušnirove. Kuciak je izvjestio o korupciji među elitom u zemlji, uključujući ljude direktno povezane sa Ficom i njegovom strankom SMER.
Haos i svađe
Birači su se okrenuli od SMER-a na narednim izborima 2020. godine i izabrali stranku desnog centra Obični ljudi i nezavisne ličnosti (OlaNO). Prvobitno viđeni kao dah svježeg vazduha, OLaNO i njegov lider Igor Matovič na kraju su razočarali mnoge svoje glasače. Matovič, milioner, pobedio je na izborima na snažnoj antikorupcijskoj platformi, obećavajući da će „počistiti“ Slovačku. Ali njegova antikorupcijska akreditacija je ranije pretrpjela nekoliko udaraca. Bio je primoran da prizna da je plagirao svoju magistarsku tezu a na sve to predsjedavao je vladom opterećenom sukobima. Bio je primoran da se povuče nakon nešto više od godinu dana nakon što je njegova jednostrana odluka da kupi vakcine protiv Covid-19 od Rusije izazvala pobunu u njegovoj koalicionoj vladi.
Matovič je zamijenio mjesta sa ministrom finansija Eduardom Hegerom, ali se haos nastavio. Dok se zemlja borila sa posljedicama pandemije i ruske invazije na Ukrajinu, sve više sukoba i ličnih svađa doveli su do kolapsa vladajuće koalicije u decembru. Heger je nastavio da bude privremeni premijer, ali je i on na kraju dao ostavku u maju i zamijenio ga je tehnokrata, Ludovit Odor.
Nova šansa
“Godinu dana nakon posljednjih izbora, izgledalo je skoro da će stranka potpuno nestati. Ali (Fico) je uspio da se rehabilituje i sada je favorit“, rekao je Mesežnikov. „SMER i dalje ima snažnu podršku među svojim biračima i ova podrška je emotivno povezana sa (Ficom), ali su im pomogli i brojni sukobi unutar vlade i neki spoljni faktori, uključujući Covid, visoku inflaciju, energetsku krizu. i rat u Ukrajini“.
Slovačka ima komplikovan izborni sistem i fragmentiranu političku scenu, sa čak 10 političkih grupacija koje su potencijalno sposobne da dostignu cenzus od 5% potreban za ulazak u parlament. To znači da čak i ako Ficova stranka pobedi na izborima, vjerovatno će mu trebati bar jedan koalicioni partner. On nije isključio saradnju sa Republikom, ekstremističkom ekstremističkom desnicom koja tvrdi da je rat u Ukrajini posljedica „politike širenja NATO-a” i „agresije Kijeva na rusku manjinu u istočnoj Ukrajini”.
Vladine borbe i nekoliko korupcijskih skandala visokog profila oslabili su povjerenje ljudi u javne institucije i stvorili plodno tlo za propagandne i dezinformacione kampanje. U posljednjem preokretu prošlog mjeseca, slovačka policija optužila je šefa špijuna u zemlji i nekoliko drugih najviših bezbjednosnih zvaničnika za zavjeru radi zloupotrebe moći. Fico, koji je blizak nekima od onih koji su umiješani u skandal, opisao je situaciju kao „policijski udar“. Prema istraživanju GlobSec-a, bezbjednosnog trusta mozgova sa sedištem u Bratislavi, samo 40 odsto Slovaka vjeruje da je Rusija odgovorna za rat u Ukrajini, što je najmanji procenat među osam centralno-istočnih evropskih i baltičkih država na koje se GlobSec fokusirao. U Češkoj, koja je sa Slovačkom činila jednu državu, 71% ljudi krivi Rusiju za rat. Isto istraživanje je pokazalo da 50% Slovaka doživljava Sjedinjene Države — dugoročnog saveznika zemlje — kao bezbjednosnu prijetnju.
Dominika Hajdu, direktorka politike u GlobSec-ovom Centru za demokratiju i otpornost, rekla je da je Slovačka jedinstveno ranjiva na rusku propagandu.
Prosurski nastrojeni
„Neke od partija koje trenutno vode u anketama šire iste narative – na primjer da je Zapad taj koji pokušava da nas ‘uvuče’ u rat i da je svako ko je proukrajinski orijentisan automatski anti-Slovak”, rekla je ona.
Istakla je da proruska propaganda ima odjeka i zato što je veliki dio stanovništva uvijek bio veoma proruski nastrojen, a čak i sada oko četvrtine ljudi pozitivno gleda na ruskog predsjednika Vladimira Putina.
„Historijski gledano, uvijek je postojao jak panslovenski narativ o Rusiji kao jačem bratu koji će zaštititi Slovake od Mađara i koji je potom oslobodio Slovačku od nacista“, dodala je ona.
Slovačka ima komplikovane odnose sa Mađarskom, koja je vijekovima bila deo Austrougarske imperije. Mađari su najveća manjina u Slovačkoj i mnogi Mađari još uvijek vide Trijanonski sporazum iz 1920. godine, koji je redefinisao nacionalne granice poslije Prvog svjetskog rata, kao nepravdu prema njihovoj zemlji. To je dovelo do nacionalističke retorike sa obje strane granice. Vera Jourova, najviši zvaničnik Evropske komisije za digitalna pitanja, rekla je da će glasanje u subotu biti „probni slučaj“ koliko su kompanije društvenih medija bile efikasne u suprotstavljanju ruskoj propagandi u Slovačkoj, jer je to pitanje toliko linija podjela na izborima.
„Slovačku je (Rusija) izabrala kao zemlju u kojoj postoji plodno tlo za uspjeh ruskih prokremljskih, proratnih narativa“, rekla je Vera Jourova, najviši zvaničnik Evropske komisije za digitalna pitanja.
Mesežnikov je rekao da Fico i njegovi saveznici koriste sve veći zamor i bijes među slovačkim glasačima zbog nedvosmislene podrške vlade Ukrajini.
„Vlada je donela veoma brzu i čvrstu odluku — i rekao bih da se time našla na pravoj strani historije — da podrži Ukrajinu“, rekao je on. „Slovačka je postala proaktivna članica EU u predlaganju sankcija Rusiji i poslala svu opremu koju je mogla Ukrajini.
Odluka Slovačke da pošalje protivvazdušnu odbranu samo nekoliko nedelja nakon početka invazije praćena je isporukom oklopnih vozila, helikoptera, haubica i druge opreme. Slovačka je takođe primila više od 100.000 ukrajinskih izbeglica — primjetan broj za zemlju od samo 5,4 miliona. Međutim, Mesežnikov je rekao da se velika grupa Slovaka ne slaže sa tim pristupom — i da su SMER i Republika brzo počeli da im se dodvoravaju.
„Njihov drugi argument, osim mirovnog, jeste da ne treba da pomažemo Ukrajini jer je to na štetu Slovaka. Kažu da je to preskupo i da treba da brinemo samo o sebi“, rekao je Mesežnikov.
To je moćan argument za birače koji se bore sa krizom troškova života, ali Mesežnikov je rekao da to nije u potpunosti zasnovano na činjenicama jer je većina podrške subvencionisana sredstvima Evropske unije.
(MONDO)