Kako to jedan od najvažnijih dokumenata kaže, Ustavni sud BiH sastoji se od devet sudija.
Ustav kaže da troje bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava i oni ne mogu biti državljani Bosne i Hercegovine ili bilo koje susjedne države. To je ono što smeta političkim predstavnicima iz bh. entiteta RS. Isto tako Ustav kaže kako Parlamentarna skupština može zakonom predvidjeti drugačiji način izbora tih troje sudija. Resorni ministar je ranije rekao kako formirana radna grupa u ovom i narednom mjesecu treba naći najbolji način ovog zakona.
Ono što je bilo u prošlom mandatu specifično je što su u jednom momentu bili istomišljenici pozicija i opozicija kada su usvojilizaključke u NSRS, tiču se prijenosa nadležnosti s BiH na nivo entiteta. Jedan od planova je izmjena zakona o državnom Ustavom sudu, piše portal Hayat.
Da radi, govori i činjenica da su mnoge odluke i zakone koji su doneseni u NSRS ovaj sud proglasio antiustavnim. Neki od njih je formiranje Agencije za lijekova, obilježavanje 9. januara i mnoge druge. Korak dalje je napravljen onda kada je Parlament u RS-udonio zakon kojim se predviđa da se odluke Ustavnog suda BiH neće primjenjivati i izvršavati na teritoriji entiteta RS, dok Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine ne donese zakon o Ustavnom sudu BiH.
Pokušalo se nedavno na dnevni red Doma naroda staviti izmjene zakona o Ustavnom sudu BiH, a prijedlog je dolazio iz bh. entiteta RS. Njim je bilo definisan sastav, izbor, organizacija, nadležnost, način odlučivanja. I ovim prijedlogom izmjene bilo je predviđeno devet članova, ali svi da su porijeklom iz BiH.
Dok imamo sastav Ustavnog suda koji efikasno radi i koji je jedan od onih koji na kraju tunela daju svjetlo nade, neki će se, izgleda, igrati s njim. Ovdje teško da se može vidjeti nešto novo u odnosu na raniju vlast, iako smo odmah nakon izbora imali obećanje progresa i nove bolje budućnosti.