Raskidi su uvijek uvek bolni i ne postoji prijatan način da se veza, ma koliko trajala završi. Ali svi će se složiti da kolko tolko sve može da bude pristojno i civilizovano. Međutim, neki ljudi jednostavno nemaju osjećaja i ne razmišljaju o drugoj osobi kao o čovjeku od krvi i mesa. Upravo o tome svjedoči i jedan post sa društvenih mreža u kom je jedan dečko pokazao na koji način ga je djevojka ostavila.
“Najljepše dane proveo sam sa tobom,a kako na rastanku da ti kažem zbogom”, stoji u opisu kratkog videa u kom su pokazane poruke raskida.
Naime, prvo se vidi poruka koju je on posla njoj i koja je puna ljubavi, a glasi:
– Kad si sa mnom, ne brinem se za budućnost. Ti si jedino što želim. Pored tebe nikad neću biti sam. Ti si uvijek tu da otjeraš samoću od mojih vrata. Nikad neću prestati da te volim moja ljubavi! Dok sam živ uvijek ću te voljeti. I kad me ne bude i tad ću te voljeti, jer nama niko ništa ne može. Zauvijek se osloni na mene, dovoljan je samo jedan osmijeh tvoj i cijela planeta je naša. Potreban mi je samo dodir tvoj i biću besmrtan. Volim te najviše na svijetu dušo.
A nakon ove poruke uslijedio je hladan tuš.
– Moram da ti kažem nešto. Ne želim da zavlačim ni tebe ni sebe, tebe ne pogotovo. Ovo ovako više ne može, ne ide, ja ne mogu, moramo da napravimo pauzu ili da završimo sa ovim. Izvini…
Ispod videa su uslijedili brojni komentari:
“Ajde brate sve dođe i prođe i meni se desilo isto kad me je momak ostavio, rekao je “nisam spreman više za vezu”, a sljedeći dan ga vidim sa drugom”;
“Brate isto mi se desilo samo jako ljubi brat”;
“Bajo moj ima žena više nego dana teretana ovo ono, welcome to the club”;
“Svi ćemo imati svoj posljednji dan sa svakim ali ne znamo kada će to biti. Univerzum te sačuvao od nečega a ti nisi ni svjestan toga”;
“Lele druzi pa taa ne te zaslužila”, samo su neki od brojnih.
A kakvo je vaše mišljenje o cijeloj ovoj situaciji, pištite nam u komentarima.
BONUS: 👇🏻 🤩 🤩 👇🏻
Nova istraživanja sugeriraju da prekomjerna upotreba antibiotika može povećati rizik od raka debelog crijeva
Rezultati nove studije, koja je predstavljena na Svjetskom kongresu Europskog društva za medicinsku onkologiju o raku želučanog crijeva 2021., pokazuju da ljudi, posebno oni mlađi od 50 godina, mogu imati povećan rizik od raka debelog crijeva zbog upotrebe antibiotika.
Ove nove informacije pojačavaju važnost opreznog propisivanja antibiotika i potencijalno dodaju težinu argumentima za probir raka debelog crijeva kod mlađih ljudi.
Nepotrebna uporaba antibiotika
Nepotrebna uporaba antibiotika sve je veća briga na nacionalnoj i međunarodnoj razini, stoga se u Sjedinjenim Američkim Državama zalažu za pažljivu uporabu antibiotika kako bi se izbjegli štetni učinci.
Na primjer, ljudi koji uzimaju antibiotike riskiraju infekciju s bakterijom Clostridioides difficile* i infekcije s drugim mikroorganizmima koji su otporni na antibiotike. Štoviše, pouzdani izvor Nacionalnog instituta za zdravlje napominje da antibiotici mogu ubiti korisne bakterije u probavnom sustavu.
(*Clostridioides difficile – ranije zvana Clostridium difficile – anaerobna sporogena bakterija prisutna u zemlji, vodi i probavnom sustavu životinja, zdrave djece i odraslih osoba, čijem umnažanju u probavnom sustavu pogoduje sve češća upotreba antibiotika, kojom se narušava crijevna mikrobiota, što dovodi do pojave kolitisa kojeg karakterizira blaža ili teža dijarejalna bolest – proljev.)
Kako bi uravnotežili ove rizike, zdravstveni radnici moraju izbjegavati propisivanje antibiotika kad god nisu neophodni i dobro procijeniti potencijale koristi nad slabo okarakteriziranim rizicima. Nepotrebni recepti za antibiotike čine najmanje 30 posto pouzdanog izvora ambulantnih recepata za antibiotike u SAD-u.
Trenutačne informacije pogoduju pažljivoj upotrebi antibiotika, a istraživači još uvijek proučavaju daljnje rizike povezane s njihovom primjenom.
Utjecaj na karcinom debelog crijeva
Iako se sveukupno posljednjih godina učestalost raka debelog crijeva smanjila, porastao je broj slučajeva kolorektalnog karcinoma među osobama mlađima od 64 godine. A i sve je veća zabrinutost zbog ukupne pojavnosti (prevalencije) kolorektalnog karcinoma kod mlađih osoba.
Najnoviji podaci, objavljeni u časopisu CancerTrusted Source, sugeriraju da bi ljudi trebali proći skrining raka debelog crijeva u dobi od 45, umjesto 50 godina, što bi pomoglo u ranom otkrivanju i prevenciji.
Pojedinci mogu smanjiti vjerojatnost razvoja ove vrste raka izbjegavanjem određenih čimbenika rizika, kao što su konzumacija alkohola, upotreba duhana i nedostatak tjelesne aktivnosti.
Međutim, stručnjaci također povezuju rak debelog crijeva s čimbenicima rizika na koje ne možemo utjecati, poput dobi, obiteljske povijesti, genetike ili prisutnosti upalne bolesti crijeva. Ovo su neki od razloga zbog kojih je rani pregled presudan za smanjenje smrtnosti od raka debelog crijeva.
Neki predisponirajući čimbenici za rak debelog crijeva i dalje su nepoznati ili se još uvijek proučavaju, poput ove nove povezanosti između upotrebe antibiotika i raka debelog crijeva. Dok istraživači istražuju nove čimbenike rizika za rak debelog crijeva, probir će vjerojatno postati još važniji.
Uporaba antibiotika i povećani rizik od raka debelog crijeva
Istraživači su usporedili podatke 7.903 osobe s kolorektalnim karcinomom s podacima 30.418 osoba u kontrolnoj skupini. Od sudionika studije s dijagnozom karcinoma debelog crijeva, 445 njih je bilo mlađe od 50 godina.
Istraživači su ispitivali propisivanje oralnih antibiotika i razdoblje izloženosti antibioticima kod osoba s rakom debelog crijeva i kod onih u odgovarajućim kontrolnim skupinama. Pronašli su vezu između upotrebe antibiotika i povećanog rizika od raka debelog crijeva u kategorijama ranog i kasnijeg početka. Rizik od raka debelog crijeva povezan s upotrebom antibiotika varirao je između skupina s ranim i kasnim početkom.
Prema rezultatima studije, osobe s kasnijim početkom karcinoma debelog crijeva imale su povezani rizik od 9 posto. Povezanost je bila mnogo veća u onih s ranim kolorektalnim karcinomom, s gotovo 50 posto većim rizikom.
Međutim, ovaj rizik nije povezan sa svakom vrstom antibiotika ili sa svakom vrstom kolorektalnog karcinoma. Istraživači primjećuju da u obje skupine većina klasa antibiotika nije bila značajno povezana s rakom debelog crijeva, rektuma ili sigmoidnog dijela debelog crijeva.”
U mlađoj dobnoj skupini povećani rizik povezan je s karcinomom pronađenim u prvom dijelu debelog crijeva i upotrebom kinolona i sulfonamid/trimetoprim antibiotika.
Dr. Woodworth istaknuo je da za to može postojati nekoliko razloga te da će biti potrebno daljnje istraživanje: „Može biti da su antibiotici propisani za simptome tumora koji su pogrešno pripisani infekciji, da su komorbiditetna stanja, poput upalne bolesti crijeva, mogla povećati vjerojatnost dobivanja antibiotika i tumora ili, kao što autori sugeriraju, moguć je izravniji negativan učinak antimikrobnih sredstava na bakterijske zajednice koje su inače mogle pomoći u zaštiti od razvoja raka.” Ujedno je dodao kako bi trebalo provesti usmjerenija istraživanja da bi se bolje razumjelo jesu li antibiotici igrali ulogu u uzrokovanju raka ili su samo bili povezani u ovoj studiji.
Ova studija podiže svijest o potencijalnim čimbenicima rizika za razvoj raka debelog crijeva i promiče oprez u uporabi antibiotika te ujedno naglašava da rizik od raka debelog crijeva postoji i koad mlađih osoba.
Iako je na ovom području potrebno više istraživanja, a i uzrok se ne može dokazati na temelju prirode studije, autori zaključuju: „Naši nalazi sugeriraju da antibiotici mogu imati ulogu u stvaranju tumora debelog crijeva u svim dobnim skupinama, posebno u mlađih od 50 godina. Moguće je da bi izloženost antibioticima mogla pridonijeti primijećenom porastu ranog kolorektalnog karcinoma, posebno u početo dijelu debelog crijeva. Ako se potvrdi, naša studija pružit će daljnje razloge za smanjenje čestog i nepotrebnog propisivanja antibiotika kaf god je to moguće.”