Da li pretjerano treniranje utiče na mozak i može li da izazove agresiju?
U Gradačcu se desio nezapamćen zločin, bodibilder Nermin Sulejmanović ubio je svoju suprugu, a snimak izvršenja zločina je uživo prenosio na Instagramu. Nakon toga, u krvavom pohodu je usmrtio još najmanje troje, prije nego što je, izvršio samoubistvo. Ono što je poznato o ubici jeste da je rođen i odrastao u Gradačcu, da je tegove dizao od 15. godine, dok se bodibildingom bavio nekoliko godina unazad. Imao je dvije zlatne medalje sa međunarodnih takmičenja.
O tome da li redovno treniranje može ponekad da škodi, vode se brojne rasprave. Stručnjaci potvrđuju da je dobro isplanirana, izbalansirana fizička aktivnost ne samo korisna, već ključna za održavanje zdravlja. A, da li utiče na mozak?
Šta se dešava ukoliko se pretjera sa treningom?
Preterano vježbanje tokom dužeg vremenskog perioda može dovesti do sindroma pretreniranosti. Stručnjaci ističu da nepoznavanje osnovnih principa treninga – učestalost, intenzitet i trajanje, zajedno s neadekvatnom pripremljenošću sportista (profesionalnih ili rekreativnih) i njihovim stvarnim sposobnostima, može uzrokovati niz patofizioloških promjena u organizmu. Osim odmora i oporavka, važni su adekvatan san, ishrana i raznovrstan trening kako bi se spriječila pretreniranost.
Ako redovno posjećujete teretanu i primjećujete simptome koji vam se čine “normalnim”, poput umora, bolova ili mišićnog naprezanja, kako možete biti sigurni da niste razvili sindrom pretreniranosti i da su vaši osjećaji u skladu s naporima koje ulažete?
Postoji funkcionalno preopterećenje, što je uobičajena akutna reakcija na visok nivo treninga. U ovoj fazi, sportisti su umorni od treninga i osjećaju potrebu za većim naporom nego obično kako bi završili vježbe. Kada se intenzitet treninga smanji, negativni efekti funkcionalnog preopterećenja nestaju u roku od sedmice. Često sportisti dožive poboljšanje performansi nakon toga, što se naziva “superkompenzacija”.
Koji su simptomi pretreniranosti?
Pretreniranost može zahvatiti između 5% do 60% profesionalnih sportista. Ako ispravan oporavak nije dio vašeg režima treninga, učinci pretjeranog napora mogu biti dugoročni i utjecati ne samo na vaše performanse, već i na vaše raspoloženje, način života i mozak. Neki uobičajeni simptomi uključuju bolove u mišićima, umor, smanjeni imunološki odgovor, znakove depresije, kognitivne probleme poput problema s koncentracijom i poteškoće sa spavanjem.
Postoje tri faze preopterećenosti i pretreniranosti, pri čemu svaka faza postaje sve ozbiljnija i dugotrajnija:
- Funkcionalno preopterećenje – povećan stres, umor i mišićna nelagodnost uz loš kvalitet sna. U većini slučajeva, ovo se može prevazići smanjenjem intenziteta i učestalosti treninga te osiguravanjem dobrog sna (1-3 tjedna).
- Simpatička pretreniranost – daljnje promjene u izdržljivosti kao što su ubrzan srčani ritam, slabost mišića, povišeni kortizol i hormonske promjene uslijed dugotrajnog stresa (1-3 mjeseca). To je obično vidljivo kod onih koji se bave aerobnim vježbama.
- Sindrom pretreniranosti – produljena verzija pretreniranosti koja može ozbiljno promijeniti reakciju mozga na stres i utjecati na fizičko i mentalno zdravlje (6-12+ mjeseci).
Kako pretreniranost utječe na mozak?
Postoji malo prostora za prilagodbu između vježbi bez odgovarajućeg oporavka, a prekomjerna proizvodnja serotonina može dodatno pridonijeti disfunkciji hipotalamus-hipofiza-nadbubrežne žlijezde. U stanju pretreniranosti, tijelo ostaje kronično pod stresom, što dugoročno može izazvati promjene u strukturi i funkciji različitih dijelova mozga. Iako istraživanja o učincima pretreniranosti na mozak i kognitivne funkcije nisu obimna, postoji mnogo dokaza koji sugeriraju da kronični stres može promijeniti mozak. Na primjer, prefrontalna područja mozga koja su odgovorna za donošenje odluka mogu se promijeniti u veličini i imati različite obrasce aktivacije kod osoba pod dugotrajnim stresom. Također, takve osobe često se oslanjaju na automatske procese donošenja odluka umjesto na strategijske koji su obično zahtjevniji.
Utjecaj anaboličkih steroida na mozak
Mnoge osobe počinju zloupotrebljavati steroide kako bi ublažile bol ili kako bi postigle bolje rezultate tijekom treninga. Naravno, ove tvari mogu izazvati neželjene učinke kao što su osip, tanjenje kože, probavne smetnje, oštećenje kostiju, pa čak i smanjenje adrenalina. Anabolici mogu izazvati mentalne probleme poput naglih promjena raspoloženja, agresivnosti, anksioznosti, nesanice, halucinacija, impulsivnih odluka i smanjenja libida. Također, mogu izazvati ozbiljan hormonalni disbalans. Nuspojave steroida mogu uključivati oštećenje jetre, atrofiju testisa, razvoj muškog tkiva na prsima, povećanje tjelesne mase i gubitak kose. Kod žena, mogu uzrokovati muške karakteristike kao što su dublji glas, manje grudi i poremećaje menstrualnog ciklusa.
(MONDO)