Rusko ministarstvo obrane 25. srpnja je objavilo da je ukrajinska ratna mornarica izvela napad na patrolni brod Sergej Kotov, ustvrdivši da je napad uspješno zaustavljen. Napad na neprijateljski ratni brod usred rata nije neka vijest. Međutim, ovaj je napad izveden mornaričkim dronovima koji se stručno zovu borbena besposadna plovila.
Nije to prvi takav napad. Ukrajinci su 24. svibnja ove godine napali i ruski patrolni brod Ivan Hurs. Nekoliko su puta pokušali napasti i luku Sevastopolj. Ruski izvori tvrde da je Kerčki most, koji spaja Rusiju s Krimom, oštećen 17. srpnja s dva besposadna plovila. Ako se to pokaže točnim, bit će to do sada najuspješnija upotreba ukrajinskih borbenih besposadnih plovila (BBP).
Ova plovila su veliko iznenađenje
Za razliku od masovne upotrebe bespilotnih letjelica koja je bila očekivana, ukrajinski brzi razvoj i upotreba besposadnih plovila veliko su iznenađenje. U okolnostima kad ruska crnomorska flota dominira Crnim morem, Ukrajinci su se morali okrenuti novim rješenjima. Pa su u rekordno kratkom roku razvili plovilo koje može razviti vrlo veliku brzinu, ima veliki doplov i, ono najvažnije, nema posadu.
Bio je to toliko tajni projekt da se ni danas ne zna koja je ukrajinska oznaka za to plovilo. Prvi se pojavio 21. listopadu 2022. kad se jedan pokvareni primjerak nasukao u neposrednoj blizini Sevastopolja. Osam dana poslije najmanje sedam BBP-a napalo je brodove na vezu u toj luci. Naknadne analize snimaka pokazale su da su najmanje dva BBP-a uspjela doći do ciljeva. Jedan je pogodio rusku fregatu, a drugi minolovca. No nisu nanijeli veća oštećenja.
Isto se dogodilo i pri napadu na Ivana Hursa. Snimka s jednog od BBP-a pokazivala je izravan pogodak, no brod se u Sevastopolj vratio neoštećen. Bojne glave koje se nalaze na BBP-ima očigledno nemaju veliki učinak.
Jedna velika mana
Povrh toga imaju jednu veliku manu. Iako mogu postići vršnu brzinu od čak 43 čvora (80 km/h), istovremeno zbog tako velike brzine stvaraju veliku brazdu. Pa ih je lako uočiti ne samo optički već i radarima. Stoga ih jako puno ne uspije doći do cilja jer ih posade ruskih brodova uspiju uništiti.
Očigledno je ideja bila napraviti relativno malo, jako brzo i okretno plovilo koje će cilju prići prebrzo da bi ga se zaustavilo. BBP je dugačak 5.5 metara s najvećom istisninom od 1000 kilograma. Može ga se naoružati bojevom glavom od čak 200 kilograma. Međutim, kad se napadaju ciljevi na vrlo velikim udaljenostima, umjesto velike bojne glave mora se staviti dodatno gorivo. Najveći doplov mu je 800 kilometara.
Plovilo ima satelitsku i inercijalnu navigaciju što značajno olakšava posao operateru. On upravlja plovilom u završnim trenucima napada. Napad na brod Ivan Hurs, koji se nalazio 140 kilometara sjeveroistočno od Bospora (Istanbula), dokazao je da je BBP-ima moguće upravljati i na velikim udaljenostima.
Ukrajinski dronovi ispod mora
Kako bi riješili taj problem, ukrajinska tvrtka Brave1 razvila je obitelj besposadnih ronilica nazvanih Toloka. Najmanja od njih, ali i najbliža borbenoj upotrebi, je TLK 150. Dugačka 2.5 metra ima doplov od 100 kilometara. I bojevu glavu mase 50 kilograma. To nije puno. Međutim, ronilica pogađa cilj ispod vodene crte te i tako mala bojeva glava može nanijeti veliku štetu.
S obzirom na to da se ronilica cilju prikrada uronjena, znatno ju je teže otkriti. Jedini dio koji je iznad površine mora je mali jarbol na čijem se vrhu nalazi kamera, GPS antena i antena radiouređaja za vezu s operaterom. Za sada nema vijesti da je TLK-150 uporabljen u borbi.
Drugi proizvod tvrtke Brave1 je besposadna ronilica TLK 400. S četiri do šest metara dužine imat će doplov od 1200 kilometara. Bojeva glava bit će mase 500 kilograma što je dovoljno da potopi ili barem onesposobi i razarač.
Brave1 razvija i TLK 1000. S dužinom od 12 metara bit će to ogromna autonomna ronilica s doplovom od čak 1200 kilometara. Ukrajinci tvrde da će bojeva glava imati čak 5 tisuća kilograma. S tom snagom moći će uništavati cijele luke.
Iako se čini da su najave iz Brave1 nerealne, mora se znati da je to tvrtka koja je razvila sve ukrajinske BBP-e. I to u rekordnom vremenu od pola godine. Zbog toga ih treba shvatiti ozbiljno, piše index.hr