Ukrajina je povećala domet i učinkovitost svojih dalekometnih udara u 80. i 81. sedmici rata, dok se gomilaju dokazi da je probila prvu rusku liniju odbrane na jugu zemlje.
Rusko ministarstvo odbrane priznalo je 12. septembra da je Ukrajina lansirala 10 krstarećih projektila i tri bespilotna površinska vozila na pomorsku luku Sevastopolj na Krimu.
“Potvrđujemo da su veliki desantni brod i podmornica pogođeni”, rekao je za Reuters Andrij Jusov, glasnogovornik ukrajinske vojne obavještajne službe.
Vjeruje se da je to najveći napad zabilježen na strateški lociranu luku.
“Sevastopolj predstavlja i bazu u koju se zalihe mogu slati brodovima ako je potrebno i također pomorsku bazu koja može pružiti određenu zaštitu Kerčanskom mostu i bazu iz koje Rusi mogu predstavljati ofanzivnu prijetnju ukrajinskim brodovima iz Odese“, napisao je profesor strategije Phillips O’Brien na Substacku. Kerčki most jedina je kopnena veza Rusije s Krimom.
Čini se da Ukrajina možda razvija vlastitu krstareću raketu dugog dometa i koristi je za gađanje Krima.
Eksplozije na Krimu
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski 31. augusta rekao je da je dalekometno oružje proizvedeno u Ukrajini uspješno pogodilo metu udaljenu 700 km, ne navodeći pojedinosti. Geolocirane snimke prethodnog dana pokazale su eksploziju u blizini električne trafostanice u blizini Feodosije, ruske luke na istočnoj strani Krima. Toga je dana rusko ministarstvo odbrane saopćilo da je presrelo projektil koji je gađao pozadinske položaje.
Sedmicu dana ranije Ukrajina je uništila ruski sistem protuzračne odbrane S-400 na Krimu. Sekretar ukrajinskog Vijeća za nacionalnu sigurnost i odbranu Oleksij Danilov kasnije je napad pripisao neodređenom projektilu ukrajinske proizvodnje.
Ukrajina je također razvila svoje površinske bespilotne letjelice velikog dometa.
Dana 17. jula, eksplozija je onesposobila Kerčki most. Ruski izvori okrivili su pomorske površinske bespilotne letjelice. Rusko ministarstvo odbrane tvrdi da je osujetilo još jedan ukrajinski napad na Kerčki most u noći 11. augusta.
Snimka drona koju je Ukrajina objavila 4. augusta prikazuje pramac površinskog drona koji se približava Olenegorski Gornjaku, ruskom desantnom brodu klase Ropuča, prije nego što se ugasio u dometu kontakta. Brod je patrolirao nedaleko od Novorosijska, navodno sigurne luke u koju je Rusija evakuirala veći dio svoje crnomorske flote prošle godine.
Zapadni saveznici suzdržavali su se od dalekometnog oružja iz straha da ne isprovociraju Rusiju. Prednost oružja vlastite proizvodnje za Ukrajinu je u tome što je njegova upotreba neograničena.
Slom u Zaporožju
Ukrajinske kopnene snage nastavile su se širiti i konsolidirati teritorijalne dobitke na jugu i istoku zemlje tokom prve dvije sedmice septembra.
Ukrajinske snage nastavile su bočne manevre prema jugu istočnog grada Bahmuta, gdje su pokušavale zauzeti grad Kliščivka. Napravili su neznatan napredak 1. septembra, a Glavni štab je rekao da su tamo oslobodili dva kvadratna kilometra 10 dana kasnije.
Međutim, upravo je na jugu ukrajinska protuofanziva doživjela najveći uspjeh.
Neke od najboljih ukrajinskih formacija otvaraju jaz u iscrpno pripremljenim ruskim minskim poljima i rovovima u zapadnom Zaporožju.
Zamjenica ukrajinskog ministra odbrane Hanna Maliar rekla je 1. septembra da su ukrajinske trupe probile rusku “prvu liniju odbrane”. Šef analize Odbrambene Obavještajne Agencije (DIA) Sjedinjenih Američkih Država, Trent Maul, rekao je za The Economist da se slaže s tom procjenom.
“Njihov proboj na tom drugom odbrambenom pojasu zapravo je prilično značajan”, rekao je, dodajući da ukrajinske snage imaju “realnu mogućnost” proboja preostalih odbrambenih slojeva do kraja godine.
Komandant južnih snaga Oleksandr Tarnavski složio se, rekavši za The Guardian da očekuje manji otpor s druge i treće linije odbrane, jer su ruske snage provele 60 posto svog vremena pripremajući prvu liniju.
“Sada smo između prve i druge odbrambene linije”, rekao je Tarnavski. “U središtu ofanzive sada dovršavamo uništavanje neprijateljskih jedinica koje pružaju pokriće za povlačenje ruskih trupa iza njihove druge odbrambene linije.”
Ruski vojni izvjestitelji su 31. augusta rekli da su ukrajinske snage stigle do pripremljenih odbrambenih položaja zapadno od Verbova, a četiri dana kasnije geolocirane snimke pokazale su da su tamo prošli rusku odbranu.
“Ukrajinske snage napredovale su do položaja na granici šume koji su istočno od ruskih protutenkovskih rovova i prepreka Zmajevih zuba koji su dio troslojne odbrane neposredno zapadno od Verbova”, objavio je Institut za proučavanje rata sa sjedištem u Washingtonu. Zmajevi zubi su betonski trokuti dizajnirani da zaustave tenkove.
Napredak u Robotineu
Drugi ogranak ukrajinske protuofanzive u ovom području bio je manevriranje između Robotinea, koji je Ukrajina ponovno zauzela prošlog mjeseca, i Novoprokopivke, njezinog sljedećeg cilja na jugu. Snimka objavljena 5. septembra prikazuje ukrajinske snage kako preuzimaju ruske položaje u blizini Robotinea, a sljedeći dan je ruski okupacijski guverner u Zaporožju priznao da je Robotine napušten kako bi zauzeo “povoljnije položaje”.
U isto vrijeme viđene su ukrajinske trupe kako napreduju duž ruskih rovova prema Verboveu.
Jedna od najvećih prepreka s kojom su se suočile ukrajinske protuofanzivne snage je gusta mreža minskih polja, ali izvještaj Kraljevskog instituta za ujedinjene službe (RUSI) kaže da je dubina tih minskih polja u budućnosti nepredvidiva.
Ruske snage prilagodile su se ranim sukobima tako što su povećale dubinu minskog polja sa standardnih 120 metara na 500 metara, dubinu nedostižnu opremom za čišćenje mina.
“Povećana dubina polja znači da ruske snage nisu imale dovoljno mina da ispune ovo postavljanje s gustoćom mina u skladu s doktrinom”, napisao je RUSI. “Rezultat je improvizacija eksplozivnih naprava, diverzifikacija raspona ustupljenih mina i sve manja regularnost minskih polja.”
Ukrajinski spori, promišljeni pristup osmišljen je kako bi se spasili životi i oprema, navodi se u izvještaju RUSI, a ta je taktika izazvala kritike nekih zapadnih posmatrača. Uspjeh protuofanzive također je počeo pridobijati i one koji su promijenili mišljenje.
“NATO sada treba voditi brzu ponovnu procjenu svoje doktrine kako bi razvio taktiku i doktrinu kombiniranog naoružanja”, napisao je penzionisani general major australske vojske Mick Ryan u magazinu Foreign Affairs.
“To znači, kolektivno, da države Zapada moraju pronaći način za vođenje kopnene borbe u okruženju u kojem će biti izložene čestim zračnim napadima, nešto što nisu morale činiti generacijama, ali to Ukrajina mora učiniti sada .”
IZVOR: AL JAZEERA