U kontekstu priče o izmjenama Izbornog zakona i brojnih drugih reformi koje su na stol stavile stranke iz državne koalicije sporadično se spominje i pozicija Centralne izborne komisije (CIK), odnosno smjena članova te komisije, a dugoročno i promjena načina njihovog izbora.
Vlast će teško usvojiti sve ono što je stavljeno na papir nakon posljednjeg sastanka u Laktašima te je izvjesnije da će se na temama raditi parcijalno. A jedna od tema koja bi u tom kontekstu u narednm periodu mogla doći na sto je i CIK. To je jučer nakon sastanka predstavnika državne vlasti istakao Elmedin Konaković (NiP).
“Shvatamo da su tehničke izmjene imperativne. Znamo da bi Schmidt to trebao/mogao nametnuti u nadolazećem periodu. Ja zagovaram tu opciju bez stranih intervencija i da sami ponudimo ta rješenja. Zanima nas CIK, takav kakav je, kojeg čine bivši savjetnici političkih partija, Komšićev savjetnik, PDP-ov, SDS-ov i još neka rješenja. Situacija u CIK-u stavlja u poziciju moći one koji su izgubili vlast. Ne slažem se da bi razgovori o jednoj temi trebali isključivati razgovore o drugoj temi”, poručio je između ostalog Konaković.
O smjeni članova CIK-a i ranije su govorili lideri HDZ-a Dragan Čović i SNSD-a Milorad Dodik te je nesumnjivo kako među partnerima u državnoj vlasti o ovoj temi postoji konsenzus.
Sada ostaje otvoreno pitanje kako to državna vlasti misli izvesti, a posebno u kontekstu priče o tehničkim izmjenama Izbornog zakona. Visoki predstavnik Christian Schmidt je u svom jučerašnjem obraćanju javnosti istakao nešto što se može protumačiti kao podrška aktuelnom sazivu CIK-a.
“Integritet i napristrasnost Centralne izborne komisije i njenih članova, kao i mogućnost da ispunjavaju svoje zakonske obaveze, treba da budu zagarantirani”, poručio je Schmidt.
Ukoliko domaći akteri ne usvoje tehničke izmjene Izbornog zakona, a to neće uraditi sutra na sjednici Doma naroda BiH jer je već najavljeno da će oboriti zakon, Schmidt će nametnuti spomenute izmjene u kojima će štititi integritet CIK-a. U tim izmjenama će biti odrednica da CIK bira predsjednike i potpredsjednike biračkih odbora, kako bi se smanjila politička kontrola izbornog procesa.
Stoga nije jasno kako vlast misli raditi na integritetu izbornog procesa, a paralelno mijenjati članove CIK-a. S druge strane, hipotetički i ako dođe do smjene članova CIK-a postavlja se pitanje ko će biti novi kadrovi? Da li će to biti nestranački ljudi? Također, jedno važno pitanje je i način izbora članova CIK-a, s obzirom da su ranije postojali prijedlozi da ih biraju i članovi Doma naroda Parlamenta BiH, što do sada nije bio slučaj.