Kad čujemo “srčani udar” ta rečenica nas asocira na

“Sada je dan, a što je kada ideš spavati? Dnevnik!” – Filip, šest godina. Ovaj odgovor samo je jedno od mnogo zanimljivih razmišljanja mališana koji svake godine prije polaska u školu dolaze na pregled k liječnicima školske medicine. Svake školske godine u Hrvatskoj u prvi razred osnovne škole krene oko 50.000 djece. Na žalost, podaci pokazuju kontinuirano smanjenje upisne generacije, što je posljedica pada nataliteta. Broj pregledane djece nešto je viši od broja upisane, jer se zbog različitih tjelesnih ili psihičkih poremećaja za godinu dana može odgoditi upis određenog broja djece. Prosječno je riječ o 4,4 posto dječaka i 3,2 posto djevojčica.

Najljepši, ali i najzahtjevniji dio našeg posla koji počinjemo u travnju, a završavamo potkraj lipnja jest taj što pruža uvijek nova iznenađenja i zanimljive buduće školarce. Na pregled dolaze djeca koja do 31. ožujka tekuće godine navrše šest godina. Istraživanja su pokazala kako je upravo ta dob najpovoljnija za uključivanje djeteta u odgojno-obrazovni proces.

Svaki roditelj, kada mu dijete kreće u školu, ima svoje želje: da dobro uči, da se afirmira u društvu i jednog dana ima uspješan poslovni i emocionalni život. Dobar uspjeh u školi roditelji često povezuju s pitanjima je li dijete na vrijeme krenulo u školu i je li dovoljno zrelo za takav korak. U razvojnoj psihologiji kritično vrijeme za učenje naziva se optimalno vrijeme učenja pojedinih vještina. Ni najveći trud kako djeteta tako i roditelja neće dati zadovoljavajuće rezultate ako se s učenjem počne prije negoli je postignut određeni stupanj zrelosti živčanog sustava i organa u cjelini. I kašnjenje početka učenja dovest će do slabijih rezultata. U oba slučaja posljedica je gubitak motivacije. Stoga je pregled uoči polaska u školu iznimno važan i zahtjevan jer određuje djetetovu budućnost s obzirom na sigurnost u odluku je li spremno za školu ili ne.

Komisija za procjenu i mišljenje o psihofizičkoj sposobnosti djeteta za osnovnu školu postoji pri svakoj osnovnoj školi i djeluje u sljedećem sastavu: liječnik specijalist školske medicine, školski pedagog ili psiholog, defektolog i učiteljica ili učitelj. Nakon što samostalno i pojedinačno utvrde psihofizičko stanje djeteta, na timskoj sintezi utvrđuje se mišljenje o sposobnosti i zrelosti djeteta. Ista komisija odlučuje i o posebnim oblicima školovanja djece koja zbog zdravstvenih teškoća ne mogu pohađati redovno školovanje, ali i o odgodi polaska u školu za jednu godinu te o prijevremenom upisu. Potreba za posebnim ili prilagođenim programima školovanja utvrdi se za oko dva posto dječaka i jedan posto djevojčica.

Kao liječnica školske medicine više bih pozornosti usmjerila na zdravstveni pregled djeteta. Pregled počinje opsežnom anamnezom i heteroanamnezom radi uvida u zdravstveno stanje djeteta, socio-emocionalno okruženje te ekonomsku situaciju obitelji, roditelja ili staratelja. Dio podataka nalazimo i u bolesničkom kartonu djeteta koji roditelji moraju donijeti na pregled. U bolesničkom su kartonu podaci o cijepljenju, prethodnim bolestima, eventualnim hospitalizacijama (bolničkom liječenju) i alergijama na lijekove ili neka cjepiva.

Važno je biti susretljiv prema djetetu s obzirom na to da u toj dobi obično nije naviklo na liječničke preglede. Svaku nesigurnost rješavaju prijateljski pristup i blaga riječ. No, uvijek se nađemo u nezgodnoj situaciji kada roditelji dan, dva uoči pregleda poučavaju djecu, a pri samom pregledu traže od njih da sve znaju. Dragi roditelji, to nije važno! Škola je mjesto gdje će dijete naučiti sve što treba. Zato ih nemojte prisiljavati da na pregledu budu sveznalice jer to stvara pritisak i u konačnici se pokaže kontraproduktivnim. Dijete treba biti ono što jest, a roditelj podrška i poticaj.

Slijedi zdravstveni pregled kojim se završava liječnički pregled, a uključuje:

• kontrolu oštrine vida Snellenovim tablicama i Cover testom;
• kontrolu sluha (orijentacijski i prema indikacijama audiometrije);
• mjerenje tjelesne težine i visine uz usporedbu sa standardnom centilnom raspodjelom;
• detaljan klinički pregled prema dogovorenoj metodologiji uz obvezan pregled vanjskog spolovila;
• ocjenu razvoja govora;
• procjenu razvoja grafomotorike, percepcije i psihičkog razvoja (precrtavanje zadanih likova, Goodeenoughov test koji se sastoji od crtanja čovjekova lika s dvanaest elemenata);
• orijentacijsku procjenu emocionalne zrelosti djeteta;
• interpretaciju nalaza hemoglobina (Hb) u krvi, nalaza mokraće i nalaza stomatologa;
• otvaranje osobnoga zdravstvenog kartona koji prati dijete do kraja osnovne škole, a u koji se upisuju sistematski pregledi i cijepljenja prema važećem kalendaru cijepljenja;
• daljnji pregled kod potrebnog specijalista (prema potrebi i utvrđenoj indikaciji);
• docjepljivanje djece po kalendaru cijepljenja: za novu školsku godinu daje se cjepivo protiv ospica-rubeole-zaušnjaka (MRP) pri pregledu, a tijekom prvog razreda drugo cjepivo protiv difterije-tetanusa-dječje paralize (DI-TE-POLIO).

Moram napomenuti kako ne postoje jedinstveni kriteriji načina i sadržaja procjene pripremljenosti i zrelosti djeteta za školu koji su propisani od Ministarstva prosvjete. Zrelost za školu ima nekoliko aspekata, pa običavamo govoriti o fizičkoj, intelektualnoj i emocionalno-socijalnoj. Iako se u svim aspektima često upotrebljava izraz prosječna razvijenost, prosječno dijete ne postoji, a odstupanja od prosjeka u izvjesnim granicama ne znače nenormalnost.

Fizički zrelim smatra se dijete koje je zdravo i zadovoljava barem minimum standarda za visinu, težinu i tjelesne proporcije. Fizičku zrelost utvrđuje liječnik, specijalist školske medicine pri pregledu koji je detaljno opisan.

Intelektualna razvijenost podrazumijeva određenu razinu razvijenosti svih psihičkih funkcija koje sudjeluju u spoznaji vanjskog svijeta – razvijenost percepcije, pamćenja, mišljenja i opće inteligencije. U tom uzrastu djeca razlikuju osnovne boje, oblik predmeta, visinu tonova, posjeduju percepciju vremena i prostora. Bitne promjene zbivaju se na području mišljenja i govora. Govor je najvažnije sredstvo komunikacije i u predškolsko doba djeca usvoje određeni rječnik, upotrebljavaju jedinstvene rečenice te, uz pasivni, posjeduju aktivan rječnik. Već nakon pete godine, a osobito nakon šeste, javlja se zanimanje za čitanje. U intelektualnu razvijenost ubrajamo hotimičnu pažnju koja kod malog učenika početnika varira od deset do petnaest minuta na jednom predmetu.

Emocionalna zrelost djeteta sastoji se u tome da može kontrolirati emocije. Učenik početnik mora kočiti i kontrolirati nepoželjne reakcije. Emocionalna zrelost osnova je za socijalnu zrelost. Stupanj socijalne razvijenosti procjenjujemo na osnovi opće sposobnosti djeteta da se snađe u društvu druge djece i odraslih. Socijalna zrelost u potpunosti je rezultat odgoja i ovisi o stimulaciji najbliže okoline.

Iz svega navedenoga može se zaključiti da je polazak djeteta u školu uvjetovan mnogim čimbenicima o kojima ovisi kako će se snaći u novim okolnostima. Školska su djeca, pa i naši mali prvaci, zdrava populacija. Poremećaji koje otkrivamo pri pregledu ne ugrožavaju bitno njihovo zdravlje, osim u rijetkim slučajevima kada zbog toga moraju pohađati školski program po posebnim uvjetima. Najčešće pri pregledu uočavamo ravna stopala, poremećaje vida i izgovora (uključujući i fiziološki poremećaj govora), karijes, nedužne srčane šumove… Sve se to prati na sistematskim pregledima koji slijede u petom i osmom razredu, što je jako važno s obzirom na činjenicu da se neki poremećaji tijekom puberteta pogoršavaju (progrediraju).

Liječnik školske medicine prati dijete od polaska u školu do završetka srednjoškolskog obrazovanja. Ne želim umanjiti važnost liječenja u medicini, ali treba istaknuti da je sustavno praćenje djeteta iz godine u godinu od velike važnosti za zdravlje odgovarajuće populacije i društva u cjelini. Ako je cilj medicine izliječiti, onda mogu reći da liječnici školske medicine imaju čast raditi na idealu medicine, a to znači spriječiti.